Pridružite nam se na virtualnom događanju “Odvažne zdravstvene politike za bolje ishode liječenja i smanjenje komplikacija šećerne bolesti”

rema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i CroDiab registra, u 2021. godini šećerna bolest dijagnosticirana je u 327.785 osoba, a procjenjuje se da je stvarni broj veći od 534.000, od čega 90% otpada na tip 2 bolesti. Dok se protekle dvije godine najviše govorilo o pandemiji COVID-19, u tišini se pred našim očima širila i druga pandemija, ona šećerne bolesti tipa 2 i njezinih komplikacija.

Upravo na liječenje šećerne bolesti tipa 2 je u pretpandemijskim godinama trošen najveći dio godišnjeg proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija bolesti. Od ukupno 534 tisuće oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, trenutno bilo kakvu terapiju prima ukupno tek oko 212 tisuća naših sugrađanki i sugrađana, što stavlja veliki izazov na struku, pojedinca, zdravstveni sustav i zajednicu, kako bismo postigli bolje ishode liječenja te smanjili komplikacije šećerne bolesti. Liječenje šećerne bolesti tipa 2 i njezinih komplikacija, kao što su kardiovaskularne bolesti i bolesti bubrega, najznačajnija su stavka potrošnje proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Kada je riječ o šećernoj bolesti, u Ministarstvu zdravstva stavlja se naglasak i na preventivne aktivnosti te poboljšanje ishoda liječenja koji mijenjaju paradigmu u pristupu suzbijanja prekomjerne težine te kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, koje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Ministarstvo je pojasnilo da će rano otkrivanje kroničnih bolesti kao što je dijabetes donijeti pozitivne učinke na ishode liječenja na više razina, od bolje kvalitete života oboljelih do manjih troškova liječenja komplikacija.

Mjerenje ishoda liječenja najavljen je kao ključni potez Ministarstva zdravstva uz uspostavu jedinstvenog, suvremenog registra oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj, koji će zasigurno, koristeći „snagu“ podataka i digitalne povezanosti, poboljšati interakciju s integriranim timovima te poboljšati ishode i kvalitetu života osoba s dijabetesom, te smanjiti komplikacije. Svi ovi ciljevi zahtijevaju od kreatora zdravstvenih politika i dionika zdravstvenih sustava aktivno podupiranje njihove primjene u praksi.