SAFE4HEALTH // Klimatska kriza je zdravstvena kriza: sustavi se moraju pripremiti za intenzivne vrućine
ancet Countdown 2026. upozorava da je klimatska kriza postala zdravstvena kriza. Za zdravstvene sustave to više nije pitanje okoliša, nego planiranja kapaciteta, financiranja i sigurnosti pacijenata.
Izvješće objavljeno 28. listopada, uoči konferencije COP31, donosi prvu procjenu koja izravno pripisuje smrtnost klimatskim promjenama: gotovo tri milijuna smrti od vrućine između 2016. i 2023. Samo je 2023. vrućina povezana s rekordnih 710 000 smrti u svijetu, a više od 70 % tog tereta pripisuje se klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek. Prosječan godišnji broj smrti povezanih s vrućinom nakon Pariškog sporazuma porastao je za gotovo 36 % u odnosu na desetljeće prije njega.
Ekonomski trošak jednako je jasan: izloženost vrućini odnijela je 2025. oko 573 milijarde potencijalnih radnih sati, odnosno približno 1,07 bilijuna dolara prihoda. Europski izvještaj iste inicijative, objavljen u travnju, procjenjuje oko 62 000 smrti povezanih s vrućinom u Europi 2024. i rast smrtnosti od vrućine u gotovo svim regijama kontinenta.
Za Hrvatsku, sa starijim stanovništvom, visokom prevalencijom kroničnih bolesti i turističkim vrhuncem u najtoplijim mjesecima, ti podaci imaju izravne operativne posljedice. Toplinski valovi opterećuju hitne prijeme, primarnu zdravstvenu zaštitu i ljekarne, a bolnice često nisu projektirane za ekstremne temperature. Istodobno, izvješće pokazuje i dobitak: bolja kvaliteta zraka spriječila je 2023. oko 400 000 smrti u odnosu na 2016.
Preporuka za politiku: klimatsku prilagodbu treba uvesti u zdravstveno planiranje kao standardnu stavku. To znači nacionalni toplinsko-zdravstveni akcijski plan s jasnim pragovima uzbunjivanja, registar najranjivijih pacijenata u primarnoj zaštiti, klimatsku otpornost kao kriterij za ulaganja u bolničku infrastrukturu te namjenska sredstva iz EU fondova. Svaki euro uložen u prilagodbu danas je ulaganje u otpornost sustava sutra.
Izvori:
INNOVATION PARTNER
