PLAN4HEART // Prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić i Konferencija o kardiovaskularnom zdravlju – EU plan za najsmrtonosnije bolesti okupio europsku i hrvatsku struku

vake godine u zemljama EU kardiovaskularne bolesti uzrokuju 1,7 milijuna smrti. Većina faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti, a time i smanjiti broj oboljelih te posljedično i preminulih od ovih najsmrtonosnijih bolesti.

Po prvi put u povijesti EU ima kardiovaskularni plan, Safe Heart Plan, koji je temeljni dokument za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i učinkovitije liječenje te smanjenje smrtnosti.

Detalji Plana, EU inicijative i uloge svake pojedine države članice pa tako i Republike Hrvatske, izneseni su danas na Konferenciji o kardiovaskularnom zdravlju u organizaciji prof. Romane Jerković Kraljić, izvjestiteljice Europskog parlamenta za kardiovaskularno zdravlje.

Donošenje Plana je povijesno važan dokument, ali naš posao nije gotov. Zapravo, rekla bih, da tek počinje. Jer sad je pitanje kako ćemo ovu ambiciju i želju pretvoriti u konkretne rezultate za građane. Kako provesti Plan, koja je odgovornost EU, a koja od država članica te kako osigurati da ciljeve prate i adekvatna financijska sredstva. Uz rastuće troškove liječenja i starenje stanovništva, prevencija ne može biti odgovor na sva naša pitanja, ali može biti odgovor na mnoga. Ovo je investicija u održivost zdravstvenog sustava, o godinama kvalitetnog života koje možemo sačuvati našim građanima – iznijela je prof. Romana Jerković Kraljić.

Konferenciju o kardiovaskularnom zdravlju uvodno je otvorio Oliver Varhelyi, europski povjerenik za zdravlje, koji je pozvao na zajedničku odgovornost u kontekstu realizacije Plana te najavio prijedlog provođenja preventivnih kardiovaskularnih pregleda u svim zemljama članicama.

Neminovan utjecaj umjetne inteligencije na bolesti i zdravlje, istaknuo je prof. Thomas F. Luscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

– Personalizirati prevenciju u tri dobne skupine; kod mladih, sredovječnih i starijih, to će biti važan alat koji trebamo implementirati. Također nam je potrebno fokusirati se na umjetnu inteligenciu koja će transformirati medicinu u narednih pet do deset godina. Stoga je prava incijativa personalizirana prevencija.

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, istaknuo je kako se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnim životnim navikama stoga se treba inzistirati na smanjenju ovisnosti o pušenju, smanjenu prisutnosti debljine u populaciji i poticanju na tjelesnu aktivnost.

– Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti bit će usuglašen s Europskim planom. Želimo da je sveobuhvatan, da ima naglašenu prevenciju te da ne zanemarimo dostupnost i jasnoću kardiologije koja mora biti dostupna građanima. U RH se smanjila kardiovaskularna smrtnost, u europskoj smo sredini, ali možemo i trebamo i nadalje mijenjati te brojke jer su kardiovaskularne bolesti najsmrtonosnije, iznio je akademik Davor Miličić.

Aktualan trenutak ključnim i prekretnicom smatra prof. Fausto J. Pinto, član Upravnog odbora NCD Alliance.

– Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti i sada u Europi imamo šansu da idemo dalje i naprijed. Svi moramo raditi u istom smjeru i samo tako možemo unaprijediti brojke, ali i iznad svega živjeti duže i dobrom kvalitetom života.

Konferencija o kardiovaskularnom zdravlju poseban je dio posvetila prevenciji i komercijalnim odrednicama zdravlja kroz odvojenu diskusiju u kojoj su sudjelovali prof. Paul Dendale, prof. Sanja Musić Milanović, Ivo Rakovac, prof. Dijana Mayer i dr. Angel Gonzalez de la Fuente. U diskusiji na temu kako preporuke da postanu prakse svoja su mišljenja iznijeli prof. Viktor Peršić, dr. Ljiljana Ćenan, prim. Borka Pezo Nikolić, prof. Valerija Bralić Lang.