P

ovodom završne faze pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na Forumu „OECD i budućnost hrvatskog zdravstva“ razgovarali smo s dr. sc. Zdenkom Lucićem, državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i zamjenikom glavnog pregovarača Republike Hrvatske za pristupanje OECD-u. Govorio je o tijeku pristupnog procesa, reformama koje je Hrvatska provela, koristima članstva te važnosti nastavka provedbe najboljih međunarodnih praksi nakon ulaska u OECD.

 

 

 

 

 

Hrvatska se nalazi u završnoj fazi pristupanja OECD-u. Kako biste danas opisali važnost tog procesa?

Prije svega, želio bih pozdraviti sve sudionike u ime ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i u svoje osobno ime. Velika mi je čast biti danas s vama i razgovarati o ovoj važnoj temi.

Posebno me veseli što mogu čuti više o budućnosti hrvatskog zdravstva. Kada nam je Health Hub prije nekoliko mjeseci predstavio ideju organizacije ovog Foruma, već nakon tridesetak sekundi znali smo da ćemo podržati ovu inicijativu. Energija koja se ulaže u ovakve projekte, ali i način na koji ih provodi i implementira, nešto je što svakako vrijedi podržati. Drago mi je da je pokrenuta ovu inicijativa i da ste je svi zajedno uspješno organizirali.

 

 

 

 

 

Gdje se Hrvatska danas nalazi u pristupnom procesu OECD-u?

Hrvatska je prije gotovo četiri godine započela svoj pristupni put zajedno s još pet država – Bugarskom, Rumunjskom, Argentinom, Brazilom i Peruom. U međuvremenu su se procesu pridružile još dvije zemlje – Indonezija i Tajland.

Danas smo u završnoj fazi. Zatvorili smo 20 od 25 odbora te 20 od 26 pododbora. Ukupno 51 tijelo OECD-a ocjenjuje hrvatsko zakonodavstvo, javne politike i praksu.

Važno je naglasiti da OECD ne procjenjuje samo zakonodavni okvir, nego prije svega način na koji se zakonodavstvo provodi u stvarnom životu. Upravo je implementacija ono što OECD smatra ključnim kriterijem.

 

 

 

 

 

 

Koliko je zakonodavnih promjena Hrvatska provela tijekom tog procesa?

Tijekom cijelog procesa screeninga Hrvatska je donijela ili izmijenila oko 80 zakona i podzakonskih akata.

Preostala nam je još jedna uredba koja je bila u javnom savjetovanju. Očekujemo da ćemo tijekom ljeta završiti i taj dio obveza, nakon čega očekujemo dovršetak svih internih procedura unutar OECD-a kako bi Hrvatska do kraja godine završila pristupni proces i postala punopravna članica Organizacije.

 

 

 

 

 

Koliko je zahtjevan bio cijeli pristupni proces?

Taj pristupni put ne bi bio moguć bez angažmana svih dionika – tijela državne uprave, javne uprave, Vlade Republike Hrvatske te političke stabilnosti.

Bez političke stabilnosti nema provedbe reformi.

Državna tajnica doc dr. sc. Marija Bubaš iz Ministarstva zdravstva je vodila dva odbora u okviru ovog procesa. Ministarstvo zdravstva uspješno je završilo oba odbora već u prvoj polovici pristupnog procesa, što pokazuje koliko je važan doprinos svakog resora.

Međutim, posao time nije završen. I nakon zatvaranja odbora sva tijela nastavljaju aktivno sudjelovati u radu OECD-a kao zemlja kandidatkinja, a još intenzivnije kada Hrvatska postane punopravna članica.

 

 

 

 

 

 

Što zapravo znači članstvo u OECD-u nakon formalnog pristupanja?

Članstvo u OECD-u znači kontinuirani rad na reformama.

Ono znači stalnu primjenu i implementaciju najboljih međunarodnih politika i praksi s ciljem poboljšanja kvalitete života naših građana.

Važno je razumjeti da članstvo u OECD-u nije jednokratni cilj. Ono podrazumijeva trajan proces unaprjeđenja javnih politika i kontinuirano uspoređivanje s najboljim međunarodnim praksama.

 

 

 

 

Građani često uspoređuju OECD s Europskom unijom. Donosi li članstvo financijske koristi?

Članstvo u OECD-u ne donosi financijske poticaje poput članstva u Europskoj uniji. Ne postoje financijske omotnice iz kojih se financiraju infrastrukturni projekti ili proizvodnja.

Koristi članstva nalaze se prije svega u podršci daljnjim reformama, implementaciji najboljih javnih politika te jačanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske.

 

 

 

 

Kakav će međunarodni značaj imati članstvo Hrvatske u OECD-u?

Nakon članstva u Ujedinjenim narodima, NATO-u, Europskoj uniji, europodručju i Schengenu, članstvo u OECD-u predstavlja zaokruživanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske.

Takav međunarodni položaj dodatno povećava povjerenje investitora.

Određeni institucionalni i financijski investitori imaju interne kriterije prema kojima ulažu isključivo u zemlje članice OECD-a, osobito u pojedinim konzervativnijim industrijama. Upravo zato članstvo Hrvatskoj otvara dodatne mogućnosti za privlačenje ulaganja.

 

 

 

 

 

 

Hoće li članstvo utjecati i na gospodarsku percepciju Hrvatske?

Sigurno hoće.

Pozitivno će utjecati i na kreditni rejting Republike Hrvatske. Rejting agencije tijekom svake procjene Hrvatske prate u kojoj se fazi nalazi pristupni proces OECD-u.

Zbog toga očekujemo da će završetak pristupanja imati pozitivan učinak i na kreditni rejting države, što dodatno jača povjerenje međunarodnih partnera i investitora.

 

 

Koju biste poruku poslali na kraju?

Veselim se zaključcima Foruma i vjerujem da ćemo kroz daljnje rasprave čuti mnogo vrijednih razmišljanja o budućnosti hrvatskog zdravstva.

Istodobno vjerujem da će članstvo Hrvatske u OECD-u biti važan iskorak ne samo u međunarodnom pozicioniranju države, nego i u daljnjem razvoju kvalitetnijih javnih politika, učinkovitijih institucija i reformi koje će dugoročno unaprijediti kvalitetu života naših građana.

 

 

 

 

 

 

OECD & BUDUĆOST HRVATSKOG ZDRAVSTVA

POWERED BY