Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.- Što se planira na području zdravstva?

U razdoblju pandemije, zdravlje građana među ključnim je ciljevima svake države kao javno dobro koje je nužno osigurati kroz dostupan, funkcionalan i učinkovit javnozdravstveni sustav. Suzbijanje širenja novog koronavirusa pokrenulo je lanac zatvaranja država i gospodarstava što je povećalo zdravstvenu sigurnost građana i spriječilo preopterećenost zdravstvenog sustava. No istovremeno su značajno povećana proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav za kvalitetnu zdravstvenu skrb te nabavu medicinske opreme, lijekova i cjepiva, što je zahtjevan izazov za javne financije koje imaju smanjene prihode zbog ograničene gospodarske aktivnosti. Kako bismo sačuvali ljudske živote, zdravlje građana i gospodarstva, potrebno je osigurati dostupan i održiv zdravstveni sustav te ga fiskalno i funkcionalno jačati kako bi mogao učinkovito odgovoriti na sve emergentne zarazne i kronične nezarazne bolesti.

Reformama i ulaganjima u zdravstvo omogućit će se učinkovita zdravstvena skrb na svim razinama zdravstvene zaštite. U izgradnji otpornog društva ključno je osigurati pravičnu dostupnost kvalitetne skrbi u svim dijelovima Hrvatske te raditi na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. Reformom će se poboljšati integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i time osigurati veća dostupnost zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu.

Modernizirat će se zdravstveni sustav kroz ubrzanu digitalizaciju i primjenu novih metoda i tehnologija u zdravstvu, uključujući telemedicinu i medicinsku robotiku. Zdravstveni sustav se i prije pandemije suočavao s brojnim izazovima te su predložene reforme i povezana javna ulaganja u Planu usmjerena prema jačanju njegove otpornosti, uravnotežene geografske pokrivenosti i dostupnost svim građanima. Funkcionalni zdravstveni sustav predstavlja i glavni preduvjet za uspješan nastavak ostalih gospodarskih aktivnosti, osobito turizma.

Kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju usluga zdravstvene zaštite u javnom zdravstvu, ključno je jačanje uloge upravljanja. Izgradnjom nacionalnih kapaciteta za provedbu zdravstvene reforme, Hrvatska može osigurati ispunjavanje ciljeva koje si je postavila s obzirom na zdravstveni sustav, a to su, među ostalim, dulje očekivano trajanje života, bolja kvaliteta života i smanjenje zdravstvenih nejednakosti.

Zdravstveni sustav nastavit će s aktivnostima javnozdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije COVID-19 kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana i gospodarstvo. Nastavit će se s modernizacijom bolničkog sustava, planiranjem razvoja ljudskih resursa, opremanjem medicinskotehnološkom opremom, sveobuhvatnom digitalizacijom te jačanjem dnevnih bolnica i smanjenjem listi čekanja.

Opći cilj mjera je jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Hrvatske.

Glavni izazovi i ciljevi koji se rješavaju u okviru komponente

Vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj je rak, koji je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovoran je za 27% smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018. godini. Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu maligne bolesti dobije više od 24.000 građana. Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te odgovoran za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca. Strateški cilj usmjeren je na poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja. Usvojen je Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. radi smanjenja pobola i smrtnosti od raka te su inputi iz ovog okvira, kao i ostalih nacionalnih programa uzeti u obzir prilikom izrade ovog plana i ostalih akata strateškog planiranja. Boljom organizacijom liječenja i integracijom liječenja kroz nacionalnu mrežu s nabavom opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka i provedbom strateških dokumenata, unaprijedit će se sveobuhvatno praćenje, mjere i aktivnosti primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, liječenje malignih bolesti i optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike, s ciljem smanjenja pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenja i povećanja kvalitete života oboljelih od raka u Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.

Zemljopisna raspodjela zdravstvenih infrastruktura i ljudskih resursa u Hrvatskoj znatno varira. Kroz ulaganja predviđena u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti unaprijedit će se sustav hitne medicinske pomoći i osigurati podizanje potrebnih kompetencija za samostalni rad timovima bez liječnika, kao i osigurati ravnomjerna raspodjela zdravstvenih radnika kroz centralno financiranje specijalizacija doktora medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite i području javnog zdravstva.

Temelj zdravstvenog sustava ostaje primarna zdravstvena zaštita, koja će se ojačati ulaganjima za što uspješnije preventivno djelovanje, širenje kurativnih usluga te podizanje kvalitete skrbi kroz kontinuiranu edukaciju. Podići će se kvaliteta i osigurati dostupnost primarne zdravstvene zaštite, posebice u ruralnim krajevima te ojačati domove zdravlja i izvanbolničku specijalističku zdravstvenu zaštitu.

Racionalizacijom bolničkog sustava optimizirat će se zdravstvena zaštita i smanjiti prekomjerna potrošnja. Nastavit će se s funkcionalnom integracijom bolnica, jačanjem dnevnih bolnica koje omogućuju suvremeni, ekonomičan i multidisciplinaran način liječenja koji znatno poboljšava kvalitetu zdravstvene zaštite i smanjenjem akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama kao financijski najskupljeg oblika liječenja doprinijet će financijskoj stabilizaciji, racionalizaciji i održivosti zdravstvenog sustava, a ponovnom kategorizacijom bolničkih zdravstvenih ustanova postavit će se transparentna ljestvica izvrsnosti sustava zdravstva.

Poseban naglasak stavit će se na jačanje ljudskih resursa i unaprjeđenje uvjeta rada u zdravstvu uz cjeloživotni razvoj stručnih kompetencija.

Unaprjeđenje sustava zajedničke javne nabave lijekova i potrošnog bolničkog materijala, te ostalih nabavnih kategorija uz primjenu sustava središnje priprave parenteralnih lijekova i primjenom digitalnog praćenja lijeka ostvarit će se značajne uštede u potrošnji lijekova u bolnicama.

Ojačat će se sustav javnog zdravstva, kao i sustav preventivne medicine i uloga mreže zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti koje čine najveći dio mortaliteta i morbiditeta, ali i zdravstvena sigurnost stanovništva kroz dobro organiziranu epidemiološku službu.

Unaprijedit će se digitalne platforme, registri i baze podataka za prikupljanje i praćenje javnozdravstvenih podataka. Digitalizacijom zdravstvenog sustava unaprijedit će se zdravstvena skrb građana, dodatno skratiti liste čekanja kroz projekte e-Naručivanje, e-Smjernice i e-Bolnice.

Glavni izazov – Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava

Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78,2 godine, što je znatno kraće od prosjeka EU-a (81 godina). Očekivani životni vijek bez zdravstvenih poteškoća u dobi od 65 godina iznosi 5 godina, što je jedna od najnižih vrijednosti u EU-u. Pušenje i konzumacija alkohola iznad su prosjeka EU-a, što utječe na smrtnost od kardiovaskularnih i kancerogenih bolesti koje su uzrok približno 75% svih smrtnih slučajeva u zemlji. Česti uzroci smrtnosti koji se mogu spriječiti su rak pluća, srčana oboljenja, konzumacija alkohola i nesreće.

Zdravstveni sustav je i dalje uglavnom usmjeren na akutnu skrb u bolnicama, a integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i dalje je slaba. Problem nedostupnosti zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu stvara dodatne troškove liječenja te popratne troškove oko organizacije, putovanja, prehrane i smještaja i time ih dovodi u položaj samoprocjene opravdanosti pravovremenog odlaska liječniku čime se dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje, a što najčešće rezultira i puno višim troškovima liječenja.

Zemljopisna raspodjela zdravstvenih infrastruktura i ljudskih resursa znatno varira.

Sustav zdravstvene zaštite i dalje je izvor rizika za javne financije. I u sljedećem razdoblju Hrvatskoj će se i dalje suočavati sa smanjenjem prihoda i povećanim izdacima za zdravstvo. Unatoč snažnom povećanju prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, u sektoru zdravstva i dalje se akumuliraju dospjele nepodmirene obveze. Dospjele nepodmirene obveze uglavnom su nastale u bolnicama, pogotovo onima koje su u vlasništvu županija. Oko 45% ukupne nabave u bolnicama odvija se putem zajedničke nabave, što je povećanje u odnosu na 8% u 2016. te omogućuje znatne uštede. Međutim, iako je zajednička nabava obavezna za sve bolnice u državnom vlasništvu, mnoge zdravstvene ustanove u županijskom vlasništvu odlučuju se za samostalnu nabavu.

Ciljevi

1. Unaprijeđeni zdravstveni ishodi uslijed uvođenja novog modela skrbi za pacijente. – udio bolesnika oboljelih od raka koji prežive 5 ili više godina u Hrvatskoj povećan s 46% u 2020. na 51% u 2026. – udio bolesnika koji dobiju potrebnu radioterapiju unutar 4 tjedna od postavljanja indikacije povećan s 50% u 2020. na 95% u 2026. – udio bolesnika s rakom koji dobiju optimalnu radioterapiju u kontekstu pridržavanja standarda postavljenih od međunarodnih autoriteta, primjerice ESTRO povećan s 50% u 2020. na 95% u 2026.
2. Funkcionalnom integracijom bolnica te jačanjem dnevnih bolnica koje omogućavaju suvremen, ekonomičan i multidisciplinaran način liječenja koji znatno poboljšava dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite smanjit će se broj slučajeva akutnog akutnih kreveta liječenja za 10%. Također, povećat će se broj stolaca/postelja dnevne bolnice za 20 %, kao i bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za 30 %. Funkcionalno povezivanje bolnica – na sekundarnoj i tercijarnoj razini (horizontalno i vertikalno) do sada je integrirano 12 bolnica, a plan je 20 bolnica.
3. Udio specijalista obiteljske medicine u ukupnom broju doktora ugovorenih u timovima opće i obiteljske medicine u 2026. iznosi 55%. Isto će povećati učinkovitosti i kvalitetu primarne zdravstvene zaštite te doprinijeti smanjenju upućivanja u znatno skuplju specijalističko konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
4. Unaprijeđen sustav zajedničke javne nabave na način da obuhvaća i bolnice u županijskom vlasništvu čime će se ostvariti znatne uštede u sustavu i unaprijediti kvaliteta na temelju gospodarskih koristi velikih razmjera te korištenjem e-alata. Sklopljeni Okvirni sporazumi za 85% nabavnih kategorija iz Odluke o provedbi obvezne zajedničke nabave i uspostavljen kontinuitet u provedbi bez „praznih razdoblja“ od isteka važećih do sklapanja novih okvirnih sporazuma za iste kategorije.
5. U 8 hrvatskih bolnica 50% svih parenteralnih pripravaka izrađeno u sustavu centralne priprave.
6. U 40 hrvatskih bolnica uveden sustav raspodjele jedinične terapije.

Veza s Europskim semestrom i/ili strateškim dokumentima i kontekst reforme

Reforme koje se planiraju provesti prepoznate su u NRS-u (Strateški cilj 4. „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“) u kojem je navedeno kako su dostupnost, kvaliteta i učinkovitost zdravstvene zaštite osnovne vrijednosti modernih zdravstvenih sustava te će biti u centru svih promišljanja o budućim koracima u razvoju hrvatskog zdravstva koje će se poduzeti u partnerstvu s pacijentima kao korisnicima usluga. Isto tako, prepoznati su i izazovi koji se odnose na unaprjeđenje zdravstvenih ishoda populacije i ostvarivanje ravnoteže između financijskih mogućnosti i rastućih troškova povezanih s novim i naprednim metodama liječenja zbog tehnološkog i znanstvenog napretka, ali i povećane potražnje za zdravstvenom zaštitom zbog starenja stanovništva.

U sklopu projekta tehničke pomoći realiziranog kroz SRSP u suradnji s pružateljima tehničke pomoći MIZ je započeo proces izrade okvira za mjerenje učinkovitosti zdravstva (engl. Health System Performance Assessment – HSPA), koji će doprinijeti uspostavi ključnih indikatora za mjerenje učinkovitosti prema utvrđenoj metodologiji, povezanih s postupkom povezivanja mjera s ciljevima zadanim u nacionalnim strateškim dokumentima i reformama, pravovremenošću podataka, te unaprijediti praćenje zdravstvenih ishoda. Na taj će se način omogućiti integracija politike i reformi u sveukupan pregled učinkovitosti, što će MIZ-u i ključnim dionicima u sustavu zdravstva omogućiti praćenje provedbe reformi i osmišljavanje boljih politika temeljenih na dokazima.

U cilju osnaživanja praćenja provedbe mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva u aktima strateškog planiranja uvest će se sustav praćenja prema metodologiji HSPA. Prvo HSPA izvješće za Hrvatsku služit će kao pomoćni alat u postizanju ciljanih vrijednosti. MIZ je na temelju utvrđene metodologije odobrene od strane EK započeo s procesom mapiranja potreba u zdravstvenom sustavu prema pristupu „odozdo prema gore” (engl. bottom up approach) – glavni fokus predstavlja NUTS 3 te građani i njihove potrebe kada se govori o potrebama u zdravstvenom sustavu.

Mapiranje u području zdravstvene infrastrukture je kontinuirani proces koji će se nastaviti u budućnosti i prioritete utvrđene na EU i nacionalnoj razini će razraditi na lokalnoj razini. Radi se o novom modelu mapiranja koje se provodi po utvrđenoj metodologiji izrađenoj na temelju pilot projekta koji je obuhvatio HR, BG i SL. Samu metodologiju MIZ je zaprimilo od strane EK krajem listopada 2020. godine te neposredno nakon toga započelo proces ugovaranja stručne pomoći za provedbu mapiranja. Prikupljanje potreba na razini sustava zdravstva za izradu NPOO kao i aktivnosti na izradi samog dokumenta započele su ranije i sukladno predviđenim rokovima aktivnosti na izradi konačne verzije NPOO-a završit će ranije od procesa mapiranja. Rezultati mapiranja biti će uzeti u obzir prilikom definiranja investicija za provedbu specifičnih ciljeva zacrtanih unutar Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. S obzirom su reforme zacrtane u NPOO-u komplementarne s reformama u Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021.-2027. omogućit će se provedba reformi u cijelosti.

Naime unutar NPOO-a predviđeni su projekti koji su visokoj fazi pripremljenosti, čija je provedba moguća u kraćem vremenskom roku, i koji brzo mogu polučiti pozitivan učinak na sustav zdravstva u cjelini, te ojačati otpornost i povećati spremnost  zdravstva kako bi bio u mogućnosti odgovoriti na izazove. Projekti predviđeni unutar Nacionalnog plana razvoja zdravstva imat će srednjoročni odnosno dugoročni karakter. Jedni i drugi imat će međusoban sinergijski i komplementarni učinak na ostvarenje zacrtanih reformi.

Programom Vlade ukazuje se na potrebu dobre organiziranosti zdravstvenih usluga, učinkovitost sustava i dostupnost svim građanima pod jednakim uvjetima. Isto tako, reforme koje će se provesti u sustavu zdravstva dio su aktualnog NPR-a. Postojećim nacionalnim strateškim dokumentima (kao npr. Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030., Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Hrvatskoj, Nacionalnim programima za rak, dijabetes, rijetke bolesti i sl.), kao i onima koji su u fazi donošenja (Nacionalnim planom razvoja zdravstva 2021.-2027.) te nacionalnim programima (npr. Nacionalnim programom prevencije kardiovaskularnih bolesti i sl.), definirane su potrebne promjene i reforme određenog dijela zdravstvenog sustava koje su u skladu s ostalim strateškim dokumentima i s CSR 2020/1c koji se odnose na potrebu unaprjeđenja otpornosti zdravstvenog sustava. Krajem 2020. je izrađen strateški okvir za razvoj e-zdravstva kao dio aktualnog NPR-a, u sklopu projekta tehničke pomoći realiziranog kroz SRSP 2019.

Važnije projektne isporuke činile su detaljnu situacijsku analizu, strateški okvir te provedbeni okvir za razvoj zdravstva. Iako nije predviđeno donošenje zasebnog strateškog akta u području e-zdravstva, doprinosi e-zdravstva razvoju zdravstva ugradit će se u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. Nacionalni plan razvoja zdravstva kao krovni srednjoročni akt strateškog planiranja će se donijeti do kraja 2Q/2021. te će rezultati mapiranja biti ugrađeni u isti. U tijeku je priprema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim će se poboljšati organizacija djelatnosti hitne medicine, ojačati uloga domova zdravlja, poboljšati kvaliteta i učinkovitost pružanja bolničkih usluga, te će se unaprijediti model upravljanja bolnicama. Osim navedenog, značajno će se unaprijediti učinkovitost rada i povezanost djelatnosti u sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i zavoda za javno zdravstvo. Kroz ovu izmjenu zakona omogućit će se pretpostavke za bližu suradnju središnje države i županija, čime će se unaprijediti funkcionalno povezivanje zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnosti između zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene zaštite primarne, sekundarne, tercijarne i razine državnih zdravstvenih zavoda, uključujući i integraciju s dugotrajnom skrbi kao i poduzimanje mjera za ograničenje širenja bolesti COVID-19. Isti je potrebno usvojiti kako bi se riješili postojeći organizacijski problemi, te zbog potrebe za boljom učinkovitosti sustava hitne medicine (nedostatak doktora medicine, županijske granice) i boljom koordinacijom i organizacijom svih sudionika na području za koji je dom zdravlja osnovan, a što je posebno došlo do izražaja u potrebi odgovora cjelovitog sustava zdravstva u epidemiji COVID-19.

Također, razlog donošenja zakonskog prijedloga je nedovoljna povezanost i učinkovitost sustava zavoda za javno zdravstvo (nedostatak doktora medicine pojedinih specijalnosti) te nedovoljne ovlasti za koordinaciju i organizaciju svih zavoda za javno zdravstvo putem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Bolnički zdravstveni sustav potrebno je unaprijediti kako bi se postojeći kapaciteti racionalno i kvalitetno iskoristili, poboljšala dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite, te reorganizirao dosadašnji model upravljanja bolnicom. Donošenjem Zakona omogućit će se bolja dostupnost zdravstvene usluge i učinkovitiji sustav zdravstvene zaštite koji može zadovoljavajuće odgovoriti na potrebe stanovništva posebno u hitnim i posebnim okolnostima kao što je epidemija COVID-19; učinkovitiji sustav za provedbu svih mjera i djelatnosti iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na izvanredne događaje i epidemije, te prilagodba hrvatskih bolnica suvremenim trendovima u medicini, uz jačanje kontrole zdravstvene i financijske učinkovitosti, a kako bi se sustav učinio dugoročno održivim.

Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti osnova je za donošenje Pravilnika o kriterijima za funkcionalnu integraciju zdravstvenih ustanova i praćenje provedbe. Revizija mreže javne zdravstvene službe u dijelu bolničke zdravstvene zaštite osnova je za provedbu racionalizacije i modernizacije bolničkog sustava te posljedično za provedbu aktivnosti učinkovitijeg upravljanja bolničkim resursima. Cilj donošenja nove Mreže bolnica je odgovoriti na potrebe pacijenata za odgovarajućom zdravstvenom zaštitom. Starenjem populacije i porastom broja kroničnih nezaraznih bolesti među koje se ubrajaju i onkološke bolesti povećavaju se potrebe za kronično i dugotrajno liječenje te palijativnu skrb te tome treba prilagoditi i bolničke kapacitete. S druge strane povećanje kapaciteta dnevnih bolnica u skladu je sa suvremenom medicinskom doktrinom (brža i kvalitetnija usluga, kraća bolovanja kod pacijenata, manje hospitalizma, manje bolničkih infekcija, redukcija dežurstva i prekovremenih sati.) Mrežom se smanjuje broj akutnih kreveta (najskuplji model liječenja).

Unaprijedit će se sustav zajedničke nabave izmjenom postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojom će se prenijeti upravljačka prava nad cjelokupnim zdravstvenim sustavom što će omogućiti donošenje obvezujuće Odluke o zajedničkoj nabavi za sve zdravstvene ustanove. Kategorija obveznika zajedničke nabave od donošenja Odluke o zajedničkoj nabavi obuhvaćala je 10 državnih bolnica (od promjene osnivača NMB Vukovar obuhvaća ih 11), dok je ostalih 30-ak zdravstvenih ustanova samostalno odlučivalo o sudjelovanju ovisno o konkretnom postupku (npr. velika zainteresiranost za lijekove čija je cijena utvrđena Listama HZZO-a, dok je za ostale kategorije koje ostavljaju prostor za osobne preferencije zdravstvenih ustanova/korisnika zainteresiranost puno manja). Cilj je obvezati sve zdravstvene ustanove na zajedničku nabavu što će proširiti krug dionika i omogućiti znatne uštede, jednakost cijena za sve sudionike i ujednačenost artikala u svim zdravstvenim ustanovama, što će se omogućiti odgovarajućom izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti. MIZ će u operativnu provedbu postupaka zajedničke nabave uključiti i kliničke zdravstvene ustanove, što će omogućiti ažurniju provedbu postupaka zajedničke nabave.

Također je u pripremi i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim će se utvrditi jasna i transparentna mjerila za određivanje programa mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, tijela koje će utvrditi i donositi program mjera i opseg zdravstvene zaštite koja će se osiguravati iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te usklađenje s drugim zakonskim propisima. Donošenjem ovog Zakona postići će se bolja dostupnost i pravodobnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama kada im je ona potrebna, kao i smanjivanje listi čekanja za pojedine medicinske usluge, optimizacija te s tim u vezi bolja raspodjela raspoloživih sredstava za zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja; osigurati financijska sredstva u svrhu postizanja financijske stabilnosti, njezine održivosti te s tim u vezi poboljšanje položaja osiguranih osoba u ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Isto tako osigurati povoljniji položaj ugovornih subjekata HZZO-a kao pružatelja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, vezano uz podmirenje obveza HZZO-a prema njima u zakonom propisanim rokovima, a sve u svrhu osiguranja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama. Na prihodovnoj strani proračuna planirane su aktivnosti koje uključuju smanjenje broja osoba kojima HZZO plaća dopunsko osiguranje na teret proračuna i povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, dok su na rashodovnoj strani planirane revizija lista posebno skupih lijekova – PSL koje plaća HZZO, kao i revizija i kontrola potrošnje lijekova u bolnicama.

Strukturne reforme, između ostalog, uključuju i reorganizaciju sustava hitne medicine, reorganizaciju sustava javnog zdravstva, kao i revidiranje Mreže javne zdravstvene službe u dijelu bolničke zdravstvene zaštite što predstavlja osnovu za provedbu racionalizacije i modernizacije bolničkog sustava te posljedično za provedbu aktivnosti učinkovitijeg upravljanja bolničkim resursima. Također, sukladno Programu Vlade radi poticanja zdravijeg života, realizirat će se uključivanje u sportske aktivnosti od najranije dobi te ulaganje u bolju povezanost sektora sporta s drugim granama gospodarstva, uključujući i zdravstvo.