SAFE4HEALTH // Zdravlje kao sigurnost i gospodarska snaga na neformalnom sastanku europskih ministara zdravstva

uropa je u Dublinu poslala jasan politički signal: zdravstvo više nije samo stavka rashoda u proračunu, nego strateška infrastruktura konkurentnosti, sigurnosti i socijalne kohezije. Za Hrvatsku to otvara prozor prilika koji će se zatvoriti brže nego što se čini, jer se upravo sada pregovara o europskom proračunu 2028.–2034. i dovršavaju ključni zakonodavni paketi za lijekove i biotehnologiju.

Pitanje više nije treba li ulagati u zdravstvo, nego tko će u novoj europskoj arhitekturi to ulaganje znati argumentirati, strukturirati i povući. Health Hub smatra da Hrvatska mora biti među tim zemljama, a ne među onima koje će se novim pravilima tek prilagođavati.

Što se dogodilo u Dublinu

Ministri zdravstva država članica EU-a i EFTA-e sastali su se 30. rujna i 1. listopada 2026. u Dublinu na neformalnom sastanku pod irskim predsjedanjem Vijećem EU-a. Sastankom je predsjedala irska ministrica zdravstva Jennifer Carroll MacNeill, a sudjelovali su europski povjerenik za zdravlje, regionalni direktor SZO-a za Europu i čelnik Europske agencije za lijekove (Irsko predsjedništvo).

Teme su bile zdravlje stanovništva, inovacije, životne znanosti i zdravstvena konkurentnost. Predsjedništvo je snažne i otporne zdravstvene sustave opisalo kao temelj boljih zdravstvenih ishoda i kao pokretač gospodarskog učinka, kroz ljudski kapital, produktivnost, inovacije i socijalnu koheziju. Kao poluge izdvojena su ciljana ulaganja u istraživanja, biotehnologiju i digitalnu transformaciju, novi modeli integrirane, preventivne, kućne skrbi i skrbi u zajednici te bolji pristup lijekovima i medicinskim tehnologijama.

Važno je biti precizan: riječ je o neformalnom sastanku. Nije usvojen nijedan propis, zaključak Vijeća ni financijski instrument. Vrijednost Dublina je u konsolidaciji političkog narativa, a ne u pravnim posljedicama.

Od troška do infrastrukture

Dublin nije izolirani trenutak, nego točka na krivulji koja traje od Draghijeva izvješća, koje je životne znanosti prepoznalo kao jedan od rijetkih sektora u kojem Europa još drži globalno vodstvo. Narativ se sada pretače u četiri konkretna dosjea, i upravo se u njima odlučuje hoće li riječi postati novac i pravila.

Proračunski dosje je ključan. Ako zdravstvo novac dobiva pod zastavom konkurentnosti, države koje znaju pokazati gospodarski povrat zdravstvenih ulaganja imat će prednost. One koje zdravstvo i dalje prikazuju samo kao socijalni trošak riskiraju da ostanu bez pristupa novim instrumentima.

Šest hrvatskih prioriteta

Hrvatska ima šest područja u kojima europski smjer i nacionalni interes izravno konvergiraju. Svako od njih treba prevesti u investicijski argument, a ne samo u zdravstveni.

1. Modernizacija bolnica i primarne zdravstvene zaštite. Infrastruktura je preduvjet produktivnosti sustava; ulaganja treba vezati uz mjerljive ishode, a ne samo uz kvadrate i opremu.
2. Europski fondovi i novo financijsko razdoblje. Hrvatska treba već sada graditi portfelj projekata spremnih za Europski fond za konkurentnost, kohezijska sredstva i Obzor, uz jasnu procjenu gospodarskog povrata.
3. Decentralizacija dijagnostike i inovacija. Regionalni dijagnostički centri i inovacijski čvorovi smanjuju nejednakosti u pristupu i istodobno otvaraju prostor za regionalni razvoj izvan Zagreba.
4. Klinička istraživanja i proizvodni kapaciteti. Brže odobravanje multinacionalnih ispitivanja i strateški projekti iz Akta o kritičnim lijekovima prilika su da Hrvatska postane mjesto istraživanja i proizvodnje, a ne samo potrošnje inovacija.
5. Digitalno zdravlje, umjetna inteligencija i zdravstveni podaci. Provedba Europskog prostora za zdravstvene podatke zahtijeva interoperabilnost, upravljanje podacima i povjerenje građana; to je infrastruktura, a ne IT projekt.
6. Skrb u zajednici i kod kuće. Starenje stanovništva i deficit radne snage čine integriranu, preventivnu i kućnu skrb nužnošću, a ne opcijom.

SAFE4HEALTH: zdravlje kao sigurnost

Dublinski narativ izravno potvrđuje temeljnu poruku SAFE4HEALTH Foruma: ulaganje u zdravstvo istodobno je ulaganje u otpornost, produktivnost, regionalni razvoj i inovacijski ekosustav. Pandemija, nestašice lijekova i geopolitičke napetosti pokazale su da zdravstveni sustav nije samo socijalna usluga, nego dio kritične infrastrukture države.

Za Hrvatsku to znači promjenu jezika u odnosu s Bruxellesom i s nacionalnim ministarstvima financija i gospodarstva. Zdravstveni projekti trebaju se argumentirati istim alatima kao energetika ili obrana: kroz rizik, otpornost opskrbnih lanaca, strateške ovisnosti i povrat ulaganja u ljudski kapital.

Test vjerodostojnosti: od narativa do odluka

Politička vrijednost Dublina mjerit će se u sljedećih 12 do 18 mjeseci, kroz tri konkretna testa.

• Proračun. Hoće li zdravstvo u Europskom fondu za konkurentnost dobiti zaštićenu, namjensku omotnicu ili će se natjecati s obranom i industrijom bez jamstava.
• Hoće li Akt o biotehnologiji, farmaceutski paket i Akt o kritičnim lijekovima u provedbi doista ubrzati pristup inovacijama i u manjim tržištima poput hrvatskog.
• Digitalna infrastruktura. Hoće li se ulaganja u zdravstvene podatke i interoperabilnost financirati kao javno dobro na europskoj razini ili prepustiti nacionalnim proračunima.

Rizik za manje države članice je jasan: narativ konkurentnosti može pogodovati zemljama s već razvijenim ekosustavima. Hrvatska zato mora aktivno sudjelovati u oblikovanju kriterija, a ne samo u povlačenju sredstava.