ŽENSKI KOD | MENOPAUZA NIJE KRAJ, ONA JE NOVO POGLAVLJE: Zagreb otvorio dijalog o budućnosti menopauzalne skrbi u doba longevityja!
rvi Ženski kod – Longevity Meetup „Dekodirajmo menopauzu” okupio je stotinjak žena, zdravstvene stručnjake i poznata lica hrvatske javne scene u zagrebačkom hotelu Amadria Park Hotel Capital. U organizaciji Specijalističke ordinacije opće kirurgije Ane Štanfel Hauser, dr. med., i dr. Tamare Radaković (YUEVA Longevity), uz Health Hub, otvoren je prostor za razgovor o zdravlju, vitalnosti i kvaliteti života žena nakon četrdesete. No ambicija ove inicijative seže mnogo dalje od jednog događanja: povezati javni i privatni zdravstveni sektor, institucije, poslodavce i žene u razvoju modernijeg, integriranog pristupa perimenopauzi i menopauzi u Hrvatskoj.
Od osobnog iskustva do inicijative koja želi mijenjati pristup ženskom zdravlju
Menopauza nije kraj ženstvenosti, vitalnosti, profesionalnih ambicija ni kvalitete života. Ona je prirodna životna tranzicija koja zaslužuje znanje, razumijevanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Upravo je ta poruka obilježila prvi Ženski kod – Longevity Meetup „Dekodirajmo menopauzu”, održan u Zagrebu pred stotinjak sudionica iz zdravstvenog sektora, poslovnog i javnog života, ali i žena koje su došle podijeliti vlastita iskustva i pronaći odgovore na pitanja koja često ostaju izvan liječničkih ordinacija.
Posebnu vrijednost ovom događanju dala je osobna motivacija njegove inicijatorice, dr. Ane Štanfel Hauser, liječnice i vlasnice specijalističke ordinacije, koja je kroz vlastito iskustvo i svakodnevni rad s pacijenticama prepoznala potrebu za drukčijim, sveobuhvatnijim pristupom zdravlju žena srednje dobi.
„Žene koje dolaze zbog promjena na koži, izgledu ili osjećaja gubitka vitalnosti često istodobno prolaze kroz mnogo složenije promjene povezane s hormonima, metabolizmom, snom, mentalnim zdravljem i kvalitetom života. Pritom se nerijetko suočavaju s nepovezanim informacijama i preporukama različitih stručnjaka, bez jasnog plana kako se brinuti o vlastitom zdravlju“, istaknula je dr. Ana Štanfel Hauser.
Upravo zato njezina inicijativa nadilazi granice jedne medicinske specijalnosti. U suradnji s dr. Tamarom Radaković, liječnicom integrativne i funkcionalne medicine iz Berlina, otvoren je prostor u kojem se različite medicinske discipline povezuju oko jedne žene i njezinih individualnih potreba.
Ideja Ženskog koda jednostavna je, ali važna: žena ne bi trebala sama tražiti put kroz labirint različitih specijalističkih pregleda, proturječnih informacija i nepovezanih preporuka. Zdravstveni sustav treba biti taj koji će joj pomoći povezati sve dijelove njezina zdravlja u jednu cjelinu.
Sedam stručnih perspektiva, jedna žena u središtu skrbi
Kroz razgovor su otvorene teme koje žene svakodnevno prepoznaju, ali o kojima se još uvijek nedovoljno otvoreno govori: od hormonalnih promjena, nesanice, umora i takozvane moždane magle, preko promjena tjelesne težine, metaboličkog zdravlja i očuvanja mišićne mase, do intimnog zdravlja, seksualnosti, emocionalne dobrobiti i mentalnog zdravlja.
Posebna pozornost posvećena je individualizaciji zdravstvene skrbi, odgovornom pristupu menopauzalnoj hormonskoj terapiji i bioidentičnim hormonima, važnosti tjelesne aktivnosti i prehrane te razumnoj, stručno utemeljenoj primjeni dodataka prehrani.
Jedna od ključnih poruka rasprave bila je da ne postoji univerzalno rješenje za sve žene. Svaka žena ima vlastitu zdravstvenu povijest, simptome, životne okolnosti i prioritete, a kvalitetna skrb mora uvažavati upravo te razlike.
Ženski kod okupio i poznata lica hrvatske javne scene
Da je menopauza tema koja nadilazi granice zdravstvenih ordinacija i zaslužuje pozornost cijeloga društva, potvrdila je i podrška brojnih poznatih osoba iz hrvatskog javnog i kulturnog života koje su se pridružile prvom Ženskom kodu.
Među uzvanicama posebno se istaknula poznata hrvatska glazbenica Danijela Martinović, kao i spisateljica Josipa Pavičić, koja je ovom prigodom svim sudionicama darovala primjerak svoje najnovije knjige posvećene osobnom iskustvu menopauze, dodatno potaknuvši otvoren razgovor o životnim promjenama, samoprihvaćanju i novim počecima.
Forum su podržale i ugledne zagrebačke dermatologinje dr. Jelena Jakić i dr. Nevia Delalle, potvrđujući važnost povezivanja različitih medicinskih specijalnosti u razumijevanju promjena koje žene prolaze tijekom perimenopauze i menopauze.
Posebnu podršku inicijatorici događanja, dr. Ani Štanfel Hauser, pružio je i njezin suprug, poznati glazbeni umjetnik Miron Hauser, koji se pridružio brojnim uzvanicima i prijateljima ove inicijative.
Sudjelovanje poznatih osoba iz svijeta glazbe, književnosti, medicine i javnog života dodatno je pridonijelo posebnoj atmosferi događanja, pokazujući da Ženski kod nije samo stručni forum, nego i mjesto susreta, međusobne podrške i osnaživanja žena.
Upravo je ta kombinacija znanstveno utemeljenih informacija, autentičnih osobnih iskustava i društvene solidarnosti jedna od najvećih vrijednosti prvog longevity meetupa, koji želi postati prepoznatljiva platforma za otvoreniji i moderniji razgovor o ženskom zdravlju u Hrvatskoj.
Longevity nije samo trend: prilika da zdravlje žena promatramo dugoročno
Suvremeni longevity pristup sve snažnije usmjerava pozornost s pukog produljenja životnog vijeka na produljenje godina provedenih u dobrom zdravlju.
Za žene u perimenopauzi i menopauzi to znači pravodobno prepoznavanje zdravstvenih rizika, očuvanje kardiovaskularnog i metaboličkog zdravlja, mišićne mase i zdravlja kostiju, ali i mentalne stabilnosti, seksualnog zdravlja i kvalitete svakodnevnog života.
Integrirani pristup podrazumijeva suradnju ginekologa, endokrinologa, liječnika obiteljske medicine, psihijatara, nutricionista, kineziologa i drugih zdravstvenih stručnjaka, uz individualnu procjenu potrebe za farmakološkim i nefarmakološkim intervencijama.
Takav model može uključivati promjene životnih navika, tjelesnu aktivnost, optimizaciju prehrane, odgovarajuću suplementaciju kada je indicirana te medicinski opravdane terapijske postupke.
Pritom je presudno da sve intervencije budu utemeljene na znanstvenim dokazima, sigurnosti i individualnim potrebama pacijentice.
Cilj nije samo ublažiti simptome menopauze, nego ženama omogućiti da i u drugoj polovici života ostanu zdrave, snažne, aktivne i zadovoljne.
Svjetski trendovi: menopauza postaje pitanje zdravstva, gospodarstva i budućnosti rada
Dok se menopauza desetljećima promatrala gotovo isključivo kroz prizmu ginekološkog zdravlja, međunarodne organizacije i vodeće ekonomije sve snažnije prepoznaju njezin širi društveni i gospodarski značaj.
Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum), u suradnji s McKinsey Health Instituteom, u izvješću Blueprint to Close the Women’s Health Gap iz 2025. godine prepoznaje menopauzu među devet prioritetnih zdravstvenih stanja žena čije bolje prepoznavanje i liječenje može imati značajne zdravstvene i gospodarske koristi.
Prema njihovim procjenama, unapređenje skrbi za tih devet zdravstvenih stanja moglo bi pridonijeti globalnom BDP-u s približno 400 milijardi američkih dolara godišnje do 2040. godine.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju da ulaganje u zdravlje žena nije samo pitanje zdravstvene zaštite i ravnopravnosti, nego i ulaganje u ljudski kapital, produktivnost i dugoročnu gospodarsku konkurentnost.
Ujedinjeno Kraljevstvo već je uključilo menopauzu u svoju strategiju ženskog zdravlja, Australija je kroz parlamentarna istraživanja i nacionalne inicijative otvorila raspravu o zdravstvenim i ekonomskim posljedicama menopauze, dok je Nizozemska razvila smjernice za podršku ženama u menopauzi na radnom mjestu.
Sve se više govori o konceptu menopause-friendly workplaces, odnosno radnih okruženja koja razumiju zdravstvene potrebe zaposlenica, omogućuju odgovarajuće prilagodbe i potiču organizacijsku kulturu bez stigmatizacije.
To je posebno važno jer se perimenopauza i menopauza često događaju u razdoblju kada su žene na vrhuncu svojeg profesionalnog iskustva, znanja i odgovornosti.
Zdravlje žena srednje dobi zato više nije samo pitanje zdravstvenih politika. Ono postaje i pitanje budućnosti rada, zadržavanja talenata, gospodarske produktivnosti i društvene otpornosti.
Hrvatsko istraživanje upozorava: žene još uvijek prečesto šute o svojim tegobama
Koliko je važna sustavna podrška ženama, potvrđuje i hrvatsko istraživanje „Utjecaj simptoma menstruacije i (peri)menopauze na radni život žena u Hrvatskoj”, koje su 2025. godine objavili CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te pstaboo.
U istraživanju su sudjelovale 632 žene, među kojima 168 sa simptomima perimenopauze ili menopauze.
Rezultati upozoravaju na prepreke koje nadilaze zdravstvene tegobe i zahvaćaju profesionalni život, osjećaj sigurnosti i kvalitetu radnog okruženja.
Čak 76,6 % ispitanica smatra da su teme reproduktivnog zdravlja žena tabu, dok 50,2 % navodi da u njihovim radnim organizacijama nema mjera podrške reproduktivnom zdravlju.
Istodobno, 81,5 % ispitanica s iskustvom perimenopauze ili menopauze dijeli svoje tegobe s kolegicama, dok je manje od petine ispitanica svoje potrebe povezane s reproduktivnim zdravljem podijelilo s nadređenima.
Premda istraživanje nije reprezentativno za sve žene u Hrvatskoj, njegovi nalazi otvaraju važna pitanja o razumijevanju menopauze na radnom mjestu, zdravstvenoj pismenosti, dostupnosti podrške i ulozi poslodavaca.
Žene ne bi trebale birati između zdravlja i profesionalnog razvoja, niti bi menopauza smjela biti razlog njihove marginalizacije na tržištu rada.
Upravo zato sve je važnije povezivati zdravstvene stručnjake, poslodavce, sindikate i donositelje odluka kako bi se razvijali modeli podrške koji omogućuju ženama očuvanje zdravlja i nastavak profesionalnog razvoja.
U Hrvatskoj se o menopauzi sve otvorenije razgovara, ali još uvijek ne postoji sveobuhvatan nacionalni strateški okvir koji bi na sustavan način povezao zdravstvenu skrb, prevenciju, zdravstvenu pismenost, radne uvjete i kvalitetu života žena u perimenopauzi i menopauzi.
Sljedeći korak: javni i privatni sektor trebaju trčati istu štafetnu utrku
Prvi Ženski kod zamišljen je kao početak kontinuiranog dijaloga koji će, uz zdravstvene stručnjake i pacijentice, u sljedećim aktivnostima povezivati stručna medicinska društva, donositelje odluka, javnozdravstvene institucije, menadžere zdravstvenih ustanova, poslodavce, sindikate i organizacije civilnog društva.
Poseban naglasak bit će na povezivanju Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zdravstva, HZZO-a, HZJZ-a i stručnih organizacija kako bi se otvorila rasprava o nacionalnim prioritetima ženskog zdravlja.
Cilj nije stvaranje još jednog izoliranog programa, nego razmatranje modela u kojem žene imaju jasniji put od prvog simptoma do kvalitetne, personalizirane i multidisciplinarne skrbi.
To podrazumijeva osnaživanje primarne zdravstvene zaštite, bolju povezanost specijalističkih službi, dostupnost znanstveno utemeljenih informacija, digitalizaciju opismenjavanja i puta skrbi, odgovarajuće terapijske mogućnosti i uključivanje zdravih životnih navika u dugoročnu prevenciju.
Jednako je važno omogućiti da javni i privatni zdravstveni sektor ne djeluju kao dva odvojena svijeta, nego kao partneri koji trče istu štafetnu utrku, razmjenjuju znanja, razvijaju inovativne modele skrbi i zajednički podižu standarde zdravstvene zaštite.
Upravo je inicijativa dr. Ane Štanfel Hauser primjer kako osobno iskustvo, profesionalna empatija i poduzetnička inicijativa mogu potaknuti širi društveni razgovor te povezati različite stručnjake oko potreba pacijentica.
Ženski kod kao početak promjene: od razgovora do konkretnih zdravstvenih politika
Prvi Ženski kod pokazao je koliko je velik interes žena za vjerodostojne informacije, otvoren razgovor i zdravstvenu skrb koja uvažava njihove stvarne životne potrebe.
No uspjeh ove inicijative neće se mjeriti samo brojem okupljenih žena ili kvalitetom održanih predavanja, nego i njezinom sposobnošću da potakne trajne promjene.
Hrvatskoj je potreban međusektorski razgovor o ženskom zdravlju koji će povezati zdravstvene politike, radne uvjete, prevenciju, obrazovanje, zdravstveni menadžment i gospodarski razvoj.
Zato Ženski kod poziva sve relevantne dionike da se uključe u sljedeću fazu dijaloga i zajednički razmotre kako izgraditi dostupniji, koordiniraniji i kvalitetniji model menopauzalne skrbi.
Jer žena u perimenopauzi i menopauzi ne treba još jedan labirint informacija i nepovezanih pregleda. Treba sustav koji je razumije, stručnjake koji surađuju i društvo koje njezino zdravlje prepoznaje kao vrijednost.
Menopauza nije kraj. Ona je novo poglavlje. A vrijeme je da i hrvatski zdravstveni sustav okrene novu stranicu i da se transformiramo sukladno suvremenim spoznajama, digitalnim alatima i najboljim praksama drugih država.
Cjelovitu snimku skupa možete pogledati na linku:
https://www.youtube.com/live/7rGxe9-fYWg
