SAFE4HEALTH u Osijeku: Zdravstvena sigurnost postaje pitanje nacionalne otpornosti, tehnologije i gospodarskog razvoja

Forum je održan u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, uz Philips i Cisco kao Innovation Partnere, s ciljem otvaranja šireg policy dijaloga o zdravlju kao sastavnom dijelu nacionalne sigurnosti, društvene otpornosti i gospodarske snage. Polazište Foruma bilo je da se pripravnost zdravstvenog sustava više ne može promatrati samo kroz sposobnost odgovora na pandemiju. Geopolitički poremećaji, kibernetičke prijetnje, klimatske promjene, prekidi opskrbnih lanaca i energije te rastući teret kroničnih nezaraznih bolesti pokazuju da otpornost treba graditi prije nastanka krize – kroz ljude, infrastrukturu, tehnologiju, podatke, prevenciju i sposobnost brzog prilagođavanja.

Osijek kao mjesto razgovora o zdravstvenoj infrastrukturi budućnosti

Forum je otvorila Anita Bujanić, mag. pharm., voditeljica Health Huba i inicijatorica SAFE4HEALTH-a, istaknuvši potrebu snažnijeg povezivanja zdravstva s pitanjima sigurnosti, tehnologije, gospodarstva i otpornosti. Uvodne poruke dali su i Ivana Rešetar, direktorica Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Šego, ravnatelj KBC-a Osijek, te dr. Vlatko Kopić, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka i izaslanik gradonačelnika.

Posebna je pozornost usmjerena na činjenicu da se upravo u trenutku velikih infrastrukturnih ulaganja otvara prilika da se bolnice ne projektiraju samo prema današnjim potrebama, nego prema medicini i rizicima sljedećih nekoliko desetljeća. U tom je kontekstu Osijek poslužio kao polazište za razgovor o decentralizaciji zdravstvene izvrsnosti, regionalnoj otpornosti i povezivanju zdravstvene infrastrukture s razvojem lokalnog inovacijskog i gospodarskog ekosustava.

Putem videoporuke Forumu se obratio Zdenko Lucić, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova i zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Hrvatske OECD-u, čime je otvorena međunarodna dimenzija rasprave i važnost OECD-ovih politika i preporuka za razvoj otpornijih sustava. Videoporukom se obratila i doc. dr. sc. Irena Hrstić iz Ministarstva zdravstva, naglasivši važnost zdravstvene politike u planiranju, pripravnosti i odgovoru na nove rizike.

GLOBSEC i OECD: pripravnost se mora graditi prije sljedeće krize

Međunarodni strateški dio Foruma, „Health is National Security – From Defence Readiness to Societal Resilience“, povezao je perspektive GLOBSEC-a i OECD-a.

Martin Smatana iz GLOBSEC-a predstavio je Healthcare Readiness Index i otvorio pitanje koliko su europski zdravstveni sustavi spremni ne samo odgovoriti na današnje potrebe nego i apsorbirati buduće šokove. Raspravljalo se o mogućnosti da indeks postane strateški alat koji državama može pomoći u prepoznavanju područja u kojima su potrebna dodatna ulaganja i reforme, kao i o snažnijem uključivanju Hrvatske u europski dijalog o zdravstvenoj pripravnosti. FINALNI SCENARIJ S PITANJIMA

Ece Özçelik, Health Policy Analyst pri OECD-u, predstavila je perspektivu ekonomike pripravnosti na pandemije i druge globalne zdravstvene prijetnje. U središtu njezina izlaganja bilo je pitanje kako zadržati ulaganja u pripravnost u razdoblju kada neposredno iskustvo velike krize postupno blijedi te kako otpornost sustavno uključiti u zdravstvenu politiku, financiranje i dugoročno planiranje zdravstvenog sustava. OECD-ova perspektiva proširila je pojam pripravnosti izvan pandemija, prema novim zaraznim bolestima, antimikrobnoj rezistenciji, kemijskim, nuklearnim i radiološkim događajima te novim biološkim rizicima.

Jedna od ključnih poruka međunarodne sesije bila je da otpornost nije sposobnost odgovora na samo jedan unaprijed poznat scenarij, nego sposobnost zdravstvenog sustava da predvidi, pripremi se, apsorbira šok, odgovori, oporavi se i prilagodi.

Bolnica budućnosti mora biti inteligentna, povezana i prilagodljiva

U Innovation Keynoteu „The Hospital of the Future – From Building Hospitals to Building Intelligent Health Infrastructure“, Miroslav Šaban, Head B2G, Government and Public Affairs, Zone CEE/Europe, Philips, govorio je o transformaciji tradicionalne bolničke infrastrukture u inteligentan zdravstveni ekosustav.

Umjetna inteligencija, napredna dijagnostika, povezani medicinski uređaji, interoperabilni zdravstveni podaci, automatizacija, virtualna skrb i udaljeno praćenje pacijenata sve snažnije mijenjaju zdravstvenu skrb. Istodobno, bolnice moraju biti spremne na nedostatak zdravstvenih djelatnika, demografske promjene, kibernetičke rizike i krizne poremećaje. Stoga bolnica budućnosti više nije samo zgrada sa suvremenom opremom, nego povezan, inteligentan i prilagodljiv sustav ljudi, tehnologije i podataka.

Otporne bolnice kao kritična nacionalna infrastruktura

Prvi panel, „Otporne bolnice – Zdravstvo kao kritična nacionalna infrastruktura“, okupio je Marinu Jurković, ekonomsku savjetnicu Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu, izv. prof. dr. sc. Krunoslava Šegu, ravnatelja KBC-a Osijek, dr. Antu Blažanovića, ravnatelja Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, Miroslava Šabana iz Philipsa, Luku Markotu, Regional Sales Managera u Ciscu, te online Boška Katića, zamjenika ravnatelja Opće bolnice Zadar. Uvod u panel videoporukom je dao prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavljajući iskustva i aktivnosti HZJZ-a u pripravnosti za različite vrste javnozdravstvenih i drugih kriza.

Rasprava je povezala iskustva pandemija, potresa i ratnih okolnosti s novom generacijom rizika – od kibernetičkih napada i prekida energetskih sustava do problema u opskrbnim lancima. Posebno su otvorena pitanja decentralizacije zdravstvene izvrsnosti i uloge snažnog KBC-a Osijek za zdravstvenu sigurnost istočne Hrvatske, iskustava vukovarske bolnice u ekstremnim okolnostima, modernizacije Opće bolnice Zadar te važnosti digitalne infrastrukture, medicinske tehnologije i kibernetičke sigurnosti.

Zaključak panela bio je da otporna bolnica nije jedan projekt ni jedna tehnologija. Ona nastaje povezivanjem ljudi, infrastrukture, podataka, tehnologije, sigurnosti, održivosti i organizacijske sposobnosti prilagodbe.

AI, MedTech i zdravstvo kao generator gospodarske vrijednosti

Drugi panel, „AI, MedTech i ekonomija otpornosti – Od ulaganja u zdravstvo prema pokretaču regionalnog gospodarskog rasta“, otvorio je pitanje zdravstva kao investicije u produktivnost, nova znanja, inovacije i regionalni razvoj.

U panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, dekan Medicinskog fakulteta Osijek, prof. dr. sc. Tomislav Matić, dekan FERIT-a Osijek, te Anita Bujanić iz Health Huba, dok se iz Poljske online uključila Ewa Sek, Associate Director, Government Affairs & Market Development, CE&SE, Baxter.

Ewa Sek govorila je o kućnoj dijalizi kao primjeru inovacije koja može istodobno mijenjati život pacijenta, rasteretiti bolničke kapacitete i pridonijeti kontinuitetu skrbi, osobito uz povezivanje s telemedicinom i udaljenim praćenjem.

Prof. Drenjančević govorio je o potrebi obrazovanja nove generacije zdravstvenih profesionalaca spremnih za medicinu u kojoj su AI, podaci, genomika i napredna tehnologija sastavni dio kliničke prakse, dok je prof. Matić naglasio važnost snažnijeg povezivanja medicine i tehnološkog sektora, kibernetičke otpornosti te strateškog upravljanja tehnologijom i podacima u bolnicama.

Posebno je istaknut potencijal Osijeka za snažnije povezivanje KBC-a, Medicinskog fakulteta, FERIT-a, tehnoloških kompanija i lokalnog inovacijskog ekosustava kako bi ulaganja u zdravstvo generirala nova istraživanja, inovacije i visokokvalificirana radna mjesta.

Zdravo srce, otporno društvo

Posljednji panel „Zdravo srce, otporno društvo – Od kardiovaskularnog zdravlja prema održivim i otpornim zajednicama“ proširio je koncept sigurnosti na dugoročno zdravlje stanovništva. Polazište rasprave bilo je da kronične nezarazne bolesti možda nemaju dinamiku iznenadne krize, ali njihov kumulativni učinak kroz preranu smrtnost, invaliditet, smanjenu radnu sposobnost i rastuće opterećenje zdravstvenog sustava izravno utječe na otpornost društva.

U panelu su sudjelovale dr. Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, dr. Ivana Brkić Biloš, ravnateljica Sektora za kronične nezarazne bolesti HZJZ-a, prof. dr. sc. Blaženka Miškić iz Zavoda za prevenciju kroničnih bolesti u Slavonskom Brodu te prof. dr. sc. Vesna Ćosić, voditeljica sveučilišnog prijediplomskog studija Sestrinstvo u Novoj Gradiški. Videoporukama su se uključili prof. dr. sc. Ivan Pećin, dopredsjednik Hrvatske lige za hipertenziju, te Schalk Opperman, General Manager and Managing Director Mercka.

Rasprava je obuhvatila budućnost hrvatske kardiovaskularne politike u kontekstu europskog Safe Hearts Plana, prevenciju i rano prepoznavanje čimbenika rizika, bolje korištenje zdravstvenih podataka, zdravstvenu i digitalnu pismenost, regionalne nejednakosti te potrebu da inovacije i moderna prevencija budu dostupne građanima neovisno o mjestu stanovanja.

Perspektiva inovativne farmaceutske industrije dodatno je otvorila pitanja pravodobne dostupnosti lijekova i inovativnih terapija, stabilnosti opskrbnih lanaca, istraživanja i razvoja, proizvodnih kapaciteta te konkurentnosti Europe. Time je istaknuto da zdravstvena sigurnost ne ovisi samo o bolnicama i zdravstvenim djelatnicima nego i o sposobnosti sustava da pacijentu osigura potrebnu terapiju i kontinuitet liječenja, uključujući razdoblja velikih kriza.

Health Hub: otpornost 2030. gradimo odlukama koje donosimo danas

SAFE4HEALTH je zaključen porukom da se sljedeća velika kriza ne može sa sigurnošću predvidjeti – ona može biti zdravstvena, klimatska, geopolitička ili digitalna, a vrlo vjerojatno može istodobno sadržavati elemente više različitih kriza. Ono na što se može utjecati jest stanje u kojem će je zdravstveni sustav dočekati.

U završnoj poruci Health Huba istaknuta su četiri načela koja sažimaju smjer inicijative:

Zdravlje je nacionalna sigurnost.
Tehnologija je temelj otpornosti.
Zdravlje je gospodarska snaga.
Otpornost 2030. gradimo odlukama koje donosimo danas.

SAFE4HEALTH pritom nije zamišljen kao jednokratni događaj, nego kao platforma za nastavak policy dijaloga o zdravstvenoj sigurnosti, pripravnosti, inovacijama i otpornosti – povezivanjem zdravstvenih institucija, donositelja odluka, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, industrije i tehnološkog sektora.

Jer, kako je istaknuto na završetku Foruma, zdravo stanovništvo nije samo rezultat otpornog zdravstvenog sustava – ono je jedan od njegovih najvažnijih preduvjeta.

Forumom je moderirala doajenka zdavstvenog novinarstva Sanja Kocijančić Petričević (HRT).

PHOTOGALLERY //

https://www.facebook.com/media/set?vanity=HealthHub.HR&set=a.1126662876404364

INNOVATION PARTNER