SAFE4HEALTH // Prevencija, ulaganja i reforme zdravstva temelj su gospodarske otpornosti Europe (Europska komisija)
zvješće Europske komisije objavljeno krajem 2025. godine upozorava da snažni zdravstveni sustavi nisu samo preduvjet boljeg zdravlja stanovništva, nego i konkurentnosti, produktivnosti i dugoročnog gospodarskog prosperiteta Europske unije
Europska unija više ne može promatrati zdravstvo isključivo kao javni trošak. U uvjetima starenja stanovništva, sve većeg opterećenja kroničnim nezaraznim bolestima, nedostatka zdravstvenih djelatnika i ubrzanog razvoja novih tehnologija, ulaganje u zdravlje postaje jedno od ključnih ulaganja u europsku radnu snagu, gospodarsku otpornost i globalnu konkurentnost.
To je središnja poruka izvješća objavljenog u okviru inicijative State of Health in the EU, koje ističe hitnu potrebu za razvojem inovativnijih, dostupnijih i otpornijih zdravstvenih sustava. Izvješće je nastalo u okviru partnerstva Europske komisije, OECD-ova Odjela za zdravstvo i European Observatory on Health Systems and Policies, a temelji se na usporednim podacima i analizama zdravstvenih sustava država članica.
Izdvojena su četiri područja u kojima su potrebne odlučnije reforme: prevencija kroničnih nezaraznih bolesti, snažnija primarna zdravstvena zaštita, ubrzavanje digitalne transformacije te osiguravanje priuštivog pristupa lijekovima i zdravstvenim inovacijama.
Photo by Magnific
Kronične nezarazne bolesti slabe i zdravlje i europsku radnu snagu
Kronične nezarazne bolesti vodeći su uzrok bolesti i smrti koje je moguće spriječiti u Europskoj uniji. Prema podacima iz izvješća, više od 725.000 smrtnih slučajeva u 2022. godini moglo je biti spriječeno učinkovitijom prevencijom ili pravodobnijom zdravstvenom skrbi.
Posebno zabrinjava što se čimbenici rizika sve češće pojavljuju u mlađoj životnoj dobi. Tjelesna neaktivnost i debljina među djecom rastu, dok više od 20 posto petnaestogodišnjaka upotrebljava elektroničke cigarete. Riječ je o trendovima čije se posljedice neće zadržati samo unutar zdravstvenog sustava. One će se odraziti na obrazovanje, produktivnost, tržište rada, socijalne sustave i ukupnu gospodarsku stabilnost država.
Europska komisija procjenjuje da bi smanjenje smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti moglo ublažiti očekivano smanjenje europske radne snage povezano sa starenjem stanovništva za čak 12 posto u razdoblju od 2022. do 2040. godine.
Taj podatak jasno pokazuje da prevencija nije izdvojena zdravstvena intervencija, nego važan instrument gospodarske i demografske politike.
U Europskoj uniji približno 62 milijuna ljudi živi s kardiovaskularnim bolestima, zbog čega se europski odgovor sve snažnije usmjerava na kardiovaskularno zdravlje te međusobno povezane rizike poput šećerne bolesti i debljine. Dosadašnje inicijative, među kojima su Europski plan za borbu protiv raka i inicijativa Healthier Together, pokazuju smjer prema koordiniranijim europskim politikama prevencije, ranog otkrivanja i upravljanja kroničnim bolestima.
Photo by Magnific
Primarna zdravstvena zaštita mora ponovno postati čvrst oslonac sustava
Primarna zdravstvena zaštita suočena je s rastućim zahtjevima stanovništva, nedostatkom zdravstvenih djelatnika, nedovoljnim ulaganjima i sve većim brojem osoba kojima je potrebna dugotrajna i koordinirana skrb. U 2024. godini čak je 35 posto odraslih Europljana navelo da živi s dugotrajnom bolešću ili zdravstvenim problemom.
Zato jačanje primarne zdravstvene zaštite postaje jedan od najvažnijih europskih reformskih prioriteta. Države članice uvode mjere za privlačenje i zadržavanje zdravstvenih djelatnika, razvijaju nove modele skrbi u zajednici te nastoje osigurati bolju povezanost primarne, bolničke, socijalne i dugotrajne skrbi.
Posebnu važnost ima dostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim, otočnim i drugim nedovoljno pokrivenim područjima. Kohezijski fondovi Europske unije i Mehanizam za oporavak i otpornost državama članicama pružaju financijsku potporu za povećanje dostupnosti, obuhvata i kontinuiteta primarne zdravstvene zaštite.
Za Hrvatsku je to prilika da se ulaganja u infrastrukturu snažnije povežu s reorganizacijom procesa, razvojem multidisciplinarnih timova, boljim upravljanjem kroničnim bolestima i većom uporabom digitalnih rješenja. Nova zgrada ili oprema same po sebi nisu reforma ako ih ne prati promjena modela pružanja zdravstvene skrbi.
Photo by Magnific
Digitalna transformacija mora stvarati mjerljivu vrijednost
Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je digitalizaciju zdravstva, dok je uspostava Europskog prostora zdravstvenih podataka – EHDS-a otvorila novu fazu razvoja europskih zdravstvenih sustava.
Ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije u zdravstvu porasla su za približno 30 posto od 2015. godine. Sve države članice danas omogućuju neki oblik pristupa elektroničkim zdravstvenim zapisima, a dodatna ulaganja usmjeravaju se prema e-receptima, primjeni umjetne inteligencije, interoperabilnosti i razvoju sustava upravljanja zdravstvenim podacima.
Za digitalnu transformaciju zdravstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, programa EU4Health i drugih europskih izvora osigurano je više od 14,5 milijardi eura.
Međutim, uspjeh digitalizacije ne bi se trebao mjeriti brojem uvedenih platformi, aplikacija ili informacijskih sustava. Stvarna vrijednost nastaje tek kada digitalni alati građanima olakšavaju pristup zdravstvenoj skrbi, zdravstvenim djelatnicima smanjuju administrativno opterećenje, omogućuju sigurnu razmjenu podataka te podupiru kvalitetnije kliničke i upravljačke odluke.
Digitalna transformacija istodobno otvara prostor za razvoj europskog sektora zdravstvenih tehnologija, stvaranje visokokvalificiranih radnih mjesta i jačanje europske inovacijske autonomije. Upravo se na tom području zdravstvena politika izravno povezuje s industrijskom, istraživačkom i gospodarskom politikom Europske unije.
Photo by Magnific
Inovacije vrijede samo ako su dostupne pacijentima
Četvrti reformski prioritet odnosi se na dostupnost lijekova i inovativnih terapija. Lijekovi izdani u ljekarnama činili su 2023. godine približno 60 posto ukupne farmaceutske potrošnje i 13 posto ukupnih zdravstvenih rashoda u Europskoj uniji.
Rast cijena lijekova, povećana potražnja, nestašice i nejednak pristup inovacijama stavljaju države članice pred složen zadatak: istodobno poticati razvoj novih terapija, održati financijsku stabilnost sustava i osigurati da inovacije pravodobno dođu do pacijenata kojima su potrebne.
Države članice zato su između 2020. i 2025. provele niz farmaceutskih reformi usmjerenih na dostupnost i priuštivost lijekova. Te se reforme povezuju s izmjenama europskog farmaceutskog zakonodavstva, primjenom Uredbe o procjeni zdravstvenih tehnologija te europskim inicijativama usmjerenima na sigurnost opskrbe kritičnim lijekovima i razvoj biotehnološkog sektora.
Dostupnost inovacija pritom ne znači samo brži ulazak novih terapija u zdravstveni sustav. Ona zahtijeva jasne kriterije procjene vrijednosti, praćenje ishoda liječenja, kvalitetne podatke, održive modele financiranja i ravnopravniji pristup pacijenata neovisno o državi ili regiji u kojoj žive.
Photo by Magnific
Zdravlje kao horizontalna razvojna politika
Najvažnija poruka izvješća jest da se zdravstvene reforme više ne mogu provoditi izolirano. Prevencija, primarna zdravstvena zaštita, digitalni podaci, lijekovi, inovacije, obrazovanje, tržište rada i regionalni razvoj dijelovi su iste razvojne slike.
Zdravije stanovništvo znači veći broj godina provedenih u dobrom zdravlju, dulju radnu aktivnost, manje izostanaka s posla, veću produktivnost i manje pritiska na zdravstvene i socijalne proračune. Istodobno, snažan zdravstveni sektor može biti pokretač istraživanja, tehnološkog razvoja, novih partnerstava i visokokvalificiranih radnih mjesta.
Za Hrvatsku je ključno europske prioritete pretočiti u mjerljive nacionalne ciljeve: smanjivanje preventabilne smrtnosti, ranije otkrivanje bolesti, snažniju primarnu zdravstvenu zaštitu, bolju zdravstvenu pismenost, interoperabilne podatke, ravnomjerniju regionalnu dostupnost skrbi i brže uvođenje inovacija koje dokazano stvaraju vrijednost za pacijente i zdravstveni sustav.
Ulaganje u zdravstvo ne donosi gospodarski prosperitet samo zato što povećava zdravstveni proračun. Vrijednost nastaje kada se ulaganja povežu s reformama, kada se rezultati sustavno mjere i kada prevencija postane trajna javna politika, a ne povremena kampanja.
Europa zato treba prijeći s upravljanja bolešću na upravljanje zdravljem. Upravo će sposobnost država da naprave taj prijelaz odrediti ne samo buduću kvalitetu zdravstvene skrbi nego i njihovu ukupnu društvenu otpornost, gospodarsku snagu i konkurentnost.
Članak je pripremljen prema nalazima sinteznog izvješća State of Health in the EU i priopćenju Europske komisije „Prevention, investment and reform in healthcare bring economic prosperity“, objavljenom 11. prosinca 2025. godine.
SAFE4HEALTH – Health Security, Innovation & Resilience Forum održat će se 1. listopada 2026. od 16:00 do 18:30 sati u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku. Inicijator koncepta je Health Hub, a Forum se organizira u suradnji s Gospodarskim centrom Osječko-baranjske županije.
PRIJAVE NA//
INNOVATION PARTNER
