UNITED by UNIQUE / WCD 2026: Kako smanjiti nejednakosti u onkološkoj skrbi? – Policy Brief European Observatory on Health Systems and Policies

U

povodu Svjetskog dana borbe protiv raka (World Cancer Day), Health Hub želi sa svojim ekosustavom podijeliti ključne poruke i preporuke iz najnovijeg Policy Briefa European Observatory on Health Systems and Policies izrađenog za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) krajem 2025. godine. Publikacija je dio serijala Health Systems and Policy Analysis i nosi naslov Reducing Inequalities in Cancer Care: A health system approach to implementing change.

U nastavku donosimo sažeti executive summary i ključne preporuke, prilagođene hrvatskom kontekstu, s ciljem poticanja rasprave i djelovanja unutar Health Hub zajednice.

 

 

 

 

 

 

Izvršni sažetak – poruke relevantne za Hrvatsku

 

Rak ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti u Europskoj uniji, a očekuje se daljnji rast incidencije do 2040. godine. Unatoč napretku u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nejednakosti u skrbi za oboljele od raka i dalje su izražene, kako između država članica, tako i unutar njih. Hrvatska dijeli mnoge od tih izazova: regionalne razlike u dostupnosti usluga, kasnije dijagnoze kod socioekonomski ranjivijih skupina, opterećenje zdravstvene radne snage te ograničene kapacitete za sustavno praćenje ishoda.

 

Policy Brief jasno naglašava da zdravstveni sustav može i mora igrati aktivnu ulogu u smanjenju nejednakosti, ne samo kroz liječenje, već duž cijelog onkološkog kontinuuma – od prevencije i probira, preko dijagnostike i terapije, do palijativne skrbi i skrbi za preživjele.

 

Ključ uspjeha je integrirani zdravstveni sustavni pristup, koji povezuje četiri temeljne funkcije sustava: upravljanje (governance), financiranje, pružanje usluga i razvoj resursa.

 

Za Hrvatsku to znači da napori poput Nacionalnog strateškog okvira protiv raka trebaju biti dodatno ojačani boljim povezivanjem dionika, stabilnijim financiranjem, snažnijim oslanjanjem na podatke te jasnim fokusom na jednakost kao mjerilo uspješnosti sustava.

 

 

 

 

Ključne preporuke (prilagođene Hrvatskoj)

 

1. Ojačati upravljanje i stratešku koordinaciju

• Jasno pozicionirati smanjenje nejednakosti kao središnji cilj nacionalnih politika protiv raka.
• Sustavno uključivati pacijente, udruge, struku i lokalne zajednice u donošenje odluka.
• Jačati korištenje registara i podataka (npr. Hrvatski registar za rak) za praćenje regionalnih i socijalnih razlika u ishodima.

 

2. Osigurati održivo i pravedno financiranje

• Unaprijediti mehanizme financiranja koji smanjuju financijsko opterećenje pacijenata, osobito kod inovativnih terapija i dugotrajnog liječenja.
• Iskoristiti EU instrumente (uključujući inicijative iz Europe’s Beating Cancer Plan) za ciljana ulaganja u prevenciju, ranu dijagnostiku i inovacije.
• Razvijati pametne modele nabavke i plaćanja (npr. vrijednosno utemeljene modele).

 

3. Poboljšati dostupnost i kvalitetu pružanja usluga

• Osigurati pravodoban i jednak pristup preventivnim programima i probiru u svim dijelovima Hrvatske.
• Jačati multidisciplinarne timove i integriranu skrb, uz fokus na sigurnost, učinkovitost i iskustvo pacijenata.
• Razvijati digitalna rješenja (teleonkologija, virtualni multidisciplinarni timovi), uz aktivno sprječavanje digitalnog jaza.

 

4. Ulagati u zdravstvenu radnu snagu i nove kompetencije

• Sustavno planirati razvoj onkološke radne snage, s naglaskom na nove profile skrbi, edukaciju i zadržavanje kadra.
• Poticati nove kombinacije vještina i jačati ulogu medicinskih sestara, koordinatora skrbi i drugih profesionalaca.
• Prepoznati i podržati ulogu neformalnih njegovatelja (obitelji i skrbnika).

 

5. Povezivati “top-down” i “bottom-up” pristupe

• Nacionalne strategije trebaju se dosljedno prevoditi u lokalne, pacijentima prilagođene prakse.
• Javna svijest, zagovaranje i sudjelovanje građana ključni su za dugoročnu održivost promjena.

 

 

 

 

 

Ključne poruke

• Vlade i zdravstveni sustavi posvećeni su prevenciji i suzbijanju raka, no nejednakosti predstavljaju stvarnu prepreku daljnjem napretku.
• Širi društveni i okolišni čimbenici zdravlja imaju velik utjecaj, ali zdravstveni sustavi – i pristup njima – čine značajnu razliku u ishodima liječenja raka.
• Sveobuhvatan zdravstveno-sustavni pristup pomaže donositeljima odluka unaprijediti rano otkrivanje, dijagnostiku i liječenje te znanstveni napredak pretočiti u pravedne i dostupne promjene.
• Usklađeno djelovanje ključnih funkcija zdravstvenog sustava ključno je kako bi upravljanje, financiranje, pružanje usluga i razvoj resursa zajednički odgovorili na izazove koje rak postavlja.
• U europskim zemljama postoji bogato praktično iskustvo koje može pomoći donositeljima odluka u provedbi učinkovitih i održivih promjena.
• Jačanje upravljanja (governance) može smanjiti nejednakosti u skrbi za rak te ublažiti pritiske povezane s rastućim proračunskim ograničenjima i složenom regulativom. Koraci koji su se pokazali učinkovitima uključuju:
  • postavljanje jasne politike i vizije utemeljene na dokazima
  • uključivanje dionika u oblikovanje politika i upravljanje, uz integraciju javnih i pacijentskih organizacija
  • oblikovanje zakonodavstva i regulative koje izričito adresiraju pitanje jednakosti
  • usklađivanje nacionalnih i europskih planova za borbu protiv raka
• Održivo financiranje ključno je za dugoročna poboljšanja. Zemlje su postigle bolje rezultate ondje gdje su osigurale progresivno prikupljanje prihoda, namjenska ulaganja, pravednu pokrivenost te učinkovitu nabavu zdravstvenih usluga i skupih inovativnih lijekova.
• Pružanje zdravstvenih usluga treba osigurati jednak i pravodoban pristup za sve, duž cijelog onkološkog kontinuuma. Napredak je postignut fokusom na veću učinkovitost i sigurnost skrbi za pacijente.
• Razvoj resursa, osobito stvaranje odgovarajuće zdravstvene radne snage, od presudne je važnosti. Manjak kadra ugrožava pravednu skrb za oboljele od raka, no učinkovite mjere uključuju:
  • unaprijeđenu edukaciju i nove kombinacije vještina
  • poticanje integriranih multidisciplinarnih timova koji vrednuju koordinaciju skrbi
  • suradnju s dionicima i uključivanje neformalnih njegovatelja
• Digitalizacija nudi velike prilike, ali nosi i rizik produbljivanja nejednakosti. Donositelji odluka moraju biti svjesni opasnosti isključivanja ranjivih i marginaliziranih skupina.
• Učinkovita međusektorska i multidisciplinarna suradnja ključni je pokretač inovacija i provedbe mjera koje smanjuju jaz u jednakosti.
• Integracija pristupa „odozgo prema dolje” i „odozdo prema gore” presudna je za uspjeh. Politička volja je nužna, ali javna osviještenost i zagovaranje jačaju uključivanje dionika i potiču društveno sudjelovanje u oblikovanju politika.

 

 

 

 

 

Zaključno – poruka Health Huba za Hrvatsku

 

Ovaj Policy Brief snažno poručuje da nejednakosti u skrbi za rak nisu neizbježne. One su rezultat odluka, struktura i prioriteta – i stoga se mogu mijenjati. Hrvatska, kao članica EU i aktivni dionik europskih zdravstvenih politika, ima priliku iskoristiti postojeće znanje, alate i financijske mehanizme kako bi izgradila pravedniji, otporniji i na pacijenta usmjeren onkološki sustav.

 

Na Svjetski dan borbe protiv raka, Health Hub poziva sve članove svog ekosustava – donositelje odluka, zdravstvene profesionalce, industriju, akademsku zajednicu i pacijente – da ove preporuke shvate kao poziv na zajedničko djelovanje.

 

 

 

REFERENCES//

https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/reducing-inequalities-in-cancer-care-a-health-system-approach-to-implementing-change