5 preporuka CEE Patient Engagement Community: “Ulaganje u zdravstvo ključno za konkurentnost, društvenu otpornost i fiskalnu održivost u Srednjoj i Istočnoj Europi”
ržave srednje i istočne Europe (CEE) trenutačno se suočavaju s velikim demografskim promjenama, nedostatkom radne snage i sigurnosnim izazovima. Ti trendovi utječu na gospodarski rast, javne financije i društvenu stabilnost. Zdravstvo ima središnju ulogu u načinu na koji regija odgovara na te izazove: ulaganje u zdravstvo može donijeti do četiri puta veći povrat od uloženog, otvoriti radna mjesta i podržati dugoročni rast. [1]
Države CEE regije postigle su značajan napredak u reformi svojih zdravstvenih sustava. Očekivano trajanje života se povećalo, a zdravstveni ishodi su se poboljšali. Potrošnja na javno zdravstvo i lijekove u CEE raste brže nego u skupini EU4 (Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska). Međutim, regija i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije. U 2023. godini države CEE izdvojile su 5,47 % BDP-a za javno zdravstvo, u usporedbi s 7,3 % na razini EU-a. U mnogim državama ljudi i dalje žive 4 do 6 godina kraće od prosjeka EU-a, a očekuje se da će se radno sposobno stanovništvo do 2050. godine smanjiti za 20 % (12,9 milijuna ljudi). [2]

Nejednak pristup ključnim dijagnostičkim tehnologijama znači da se mnogim pacijentima dijagnoza postavi prekasno, što dovodi do težih oblika bolesti, potrebe za intenzivnijim liječenjem i duljeg izbivanja s posla, a to povećava troškove i za zdravstvene sustave i za šire gospodarstvo. [3]
Pristup inovativnim lijekovima također je znatno ograničeniji. Države CEE u prosjeku osiguravaju pristup uz povrat troškova (financiranje iz sredstava zdravstvenog osiguranja) za samo 31 % novih lijekova koje je odobrila EMA, u usporedbi sa 76 % u skupini EU4. Osim toga, pacijenti čekaju sedam mjeseci dulje od odobrenja EMA-e do stavljanja inovativnih lijekova na listu lijekova. [4]
Nadalje, ograničeni kapaciteti za provedbu zdravstvenih reformi i politika, u kombinaciji s kratkim ciklusima politike i nedosljednom provedbom, i dalje narušavaju zdravstvene ishode za pacijente i učinkovitost zdravstvenih sustava u regiji.
Ovi nedostaci negativno utječu na produktivnost i radnu snagu, smanjuju porezne prihode i povećavaju pritisak na javne proračune, osobito s starenjem stanovništva. Nastavak nedovoljnog ulaganja u zdravstvo usporit će rast i oslabiti otpornost.
Kao Inicijativa za uključivanje pacijenata u CEE (CEE Patient Engagement Community), koja predstavlja krovne organizacije pacijenata i nacionalna strukovna udruženja iz 12 država, pozivamo vlade da rashode za zdravstvo tretiraju kao strateško ulaganje i temeljni stup gospodarske i sigurnosne politike.
Pet prioritetnih krovnih akcija
za pretvaranje ulaganja u zdravstvo u
bolji zdravstveni ishod, veću produktivnost radne snage i održivi rast

1. Zaštititi i povećati ulaganja u prevenciju, dijagnostiku i primarnu zdravstvenu zaštitu
Rano otkrivanje te pravodobno i odgovarajuće liječenje, osobito među radno sposobnim stanovništvom, mogu pomoći u smanjenju kasnih dijagnoza i spriječiti hospitalizacije. Takav pristup pomaže pojedincima da ostanu zaposleni, spriječava dugotrajnu nesposobnost za rad te smanjuje ovisnost o socijalnoj pomoći ili skrbnicima. Primjeri iz same regije, poput Češke, Slovenije i Hrvatske — gdje ljudi žive dulje, a zdravstveni sustavi djeluju u skladu s prosjekom EU-a — pokazuju da su jača ulaganja u prevenciju i rane intervencije povezana s boljim zdravstvenim ishodima i ukupnom učinkovitošću sustava. [5]
Pozivamo države članice CEE da:
- Zaštite i daju prednost namjenskim proračunskim stavkama za prevenciju i primarnu zdravstvenu zaštitu za sve građane.
- Provedu sustavne programe skrininga (rano otkrivanje bolesti), integrirane puteve skrbi i pravodoban pristup intervencijama utemeljenim na dokazima u sklopu nacionalnih zdravstvenih reformi.

2. Rješavanje nejednakosti u pristupu inovacijama
Razlike u pristupu između prosjeka EU-a i država CEE uzrokovane su strukturnim preprekama, uključujući složene postupke utvrđivanja cijena i stavljanja lijekova na listu osiguranja, dugotrajne procjene vrijednosti, ograničen proračunski prostor, nedovoljne kapacitete sustava te višestruke administrativne razine [6]. Bez usmjerenih reformi zdravstvene će se nejednakosti produbiti, a države CEE i dalje će propuštati punu kliničku i gospodarsku vrijednost inovacija.
Pozivamo vlade država CEE da:
- Financiraju inovacije na temelju dugoročne vrijednosti, a ne kratkoročnih troškova. Povećaju proračunski prostor za inovativne lijekove kako bi se osiguralo adekvatno i održivo financiranje u okviru uravnoteženih modela financiranja zdravstvenih sustava, uzimajući u obzir priuštivost i dugoročnu održivost.
- Modificiraju izolirane godišnje proračune usvajanjem višegodišnjih, integriranih modela financiranja utemeljenih na ishodima koji obuhvaćaju uštede ostvarene izbjegavanjem hospitalizacija, smanjenjem opterećenja bolešću i poboljšanom produktivnošću.
- Moderniziraju procjenu zdravstvenih tehnologija (HTA) kako bi odražavala ono što je uistinu važno pacijentima. To uključuje upotrebu dokaza iz stvarne prakse (real-world evidence), ishoda koje prijavljuju sami pacijenti (patient-reported outcomes) i šireg društvenog utjecaja pri procjeni vrijednosti. Potrebno je uvesti brže i razmjerne postupke za terapije koje rješavaju visoke neispunjene medicinske potrebe, uz zadržavanje čvrstih, transparentnih procesa donošenja odluka temeljenih na dokazima.
- Zaustave udvostručavanje postupaka — izravno integriraju Zajedničku kliničku procjenu na razini EU-a (JCA) u nacionalne HTA postupke i odluke o stavljanju lijekova na listu osiguranja te ubrzaju pristup kroz učinkovitije i predvidljivije procese.

3. Osigurati da investicijski instrumenti EU i nacionalni instrumenti učinkovito podupiru infrastrukturu zdravstvenog sustava
Države CEE suočavaju se s trajno prisutnim nedostacima u medicinskoj i digitalnoj zdravstvenoj infrastrukturi, uključujući dijagnostičke kapacitete, objekte primarne i bolničke zdravstvene zaštite, sustave digitalnog zdravstva i podatkovnu infrastrukturu, dok dostupna nacionalna i EU sredstva ostaju rascjepkana po izoliranim proračunima.
Pozivamo države članice CEE da:
- Stave u prvi plan modernizaciju zdravstvene infrastrukture i sustava putem instrumenata financiranja EU-a, uključujući sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO / MFF).
- Gdje je to odobreno, koriste nacionalne i regionalne sporazume o partnerstvu za usmjeravanje ulaganja u zdravstvo u skladu s preporukama Europskog semestra.
- Surađuju s Europskom komisijom na poboljšanju koordinacije između nacionalnih i EU izvora financiranja kako bi se maksimizirali učinak i povlačenje sredstava.

4. Ulagati u sustave zdravstvenih podataka i registre pacijenata kako bi se omogućilo donošenje odluka usmjereno na pacijenta i temeljeno na vrijednosti
Rascjepkani zdravstveni podaci dovode do neučinkovite potrošnje, nejednakog pristupa i rizika za sigurnost pacijenata koji se mogu izbjeći. Nasuprot tome, integrirani podatkovni sustavi i registri pacijenata omogućuju pametniju raspodjelu resursa podržanu podacima iz stvarne prakse te bolje zdravstvene ishode. Treba ih prepoznati kao ključne alate upravljanja koji omogućuju bolje određivanje prioriteta, odgovornost i povrat ulaganja u cijelom zdravstvenom sustavu, a ne samo kao trošak informacijskih tehnologija.
Pozivamo države članice CEE da:
- Ojačaju postojeće nacionalne registre pacijenata i podatkovne sustave te uspostave nove gdje je to potrebno — počevši od područja s visokim opterećenjem bolešću — te poboljšaju interoperabilnost između zdravstvenih baza podataka, oslanjajući se na Europske referentne mreže i Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS), kako bi podržali kreiranje politika i planiranje usmjereno na pacijenta i utemeljeno na dokazima.
- Odrede standardizirane zahtjeve za podatke u registrima kako bi se osigurala interoperabilnost i omogućila dosljedna analiza među različitim sustavima.
- Koriste podatke za podršku modelima skrbi usmjerenim na čovjeka i temeljeno na vrijednosti, uzimajući u obzir ciljeve pacijenata, zdravstvene ishode i učinkovitost sustava pri alokaciji resursa.

5. Tretirati krizu zdravstvenog kadra kao prioritet sigurnosti pacijenata i društvene dobrobiti
Kriza zdravstvenih radnika koja i dalje traje predstavlja značajan izazov koji dovodi do povećanih troškova, smanjenog pristupa skrbi i naglašenih regionalnih nejednakosti, osobito u slabije pokrivenim područjima. [7]
Kako bi se riješili ovi ključni problemi, pozivamo države članice da:
- Provedu usmjerene strategije zadržavanja osoblja temeljene na dokazima, s naglaskom na poboljšanje uvjeta rada i olakšavanje prilika za profesionalni razvoj.
- Razviju i potiču politike koje osiguravaju pravednu raspodjelu zdravstvenih radnika.
- Ulažu u programe koji jačaju kapacitete radne snage, uključujući usavršavanje, stjecanje novih vještina i jezičnu podršku, kako bi se zdravstvenim djelatnicima omogućio učinkovit rad ondje gdje su najpotrebniji.
Sveobuhvatno načelo: zdravstveni sustavi usmjereni na čovjeka i temeljeni na sudjelovanju
Kroz svih pet prioriteta, smisleno uključivanje pacijenata — putem aktivnog sudjelovanja pacijenata i skrbnika u donošenju odluka i inovacijama — poboljšava kvalitetu, legitimitet i učinak ulaganja u zdravstvo. Kao što je priznato Rezolucijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o socijalnoj participaciji u zdravstvu [8] i Globalnom poveljom IAPO-a o socijalnoj participaciji pacijenata [9], sudjelovanje pacijenata mora biti institucionalizirano i temeljeno na pravima, uz priznavanje uloge pacijenata kao ravnopravnih partnera i suoblikovatelja zdravstvenih odluka. Stoga je ugradnja strukturiranog sudjelovanja pacijenata u provedbu HTA-a na razini EU-a te u postupke utvrđivanja cijena i stavljanja lijekova na listu osiguranja ključna za osiguravanje donošenja odluka temeljenih na vrijednosti u državama CEE.