Svjetski dan inovacija u zdravlju 2026 – Zdravstvena jednakost kroz inovacije; Europa može razviti najbolje inovacije na svijetu, ali njihova vrijednost postoji tek kada postanu dostupne svakom pacijentu neovisno gdje živi u EU
ok Europa nastoji predvoditi svijet u razvoju novih lijekova, medicinskih tehnologija i digitalnih zdravstvenih rješenja, milijuni pacijenata i dalje ne ostvaruju jednak pristup inovacijama koje mogu produljiti život, unaprijediti kvalitetu liječenja ili omogućiti ranije otkrivanje bolesti. Upravo zato ovogodišnji World Health Innovation Day, kojeg je pokrenuo World Health Innovation Summit, ove se godine provodi pod globalnim sloganom „Health Equity through Innovation“, stavljajući u središte rasprave jedno od najvažnijih pitanja suvremenog zdravstva – kako osigurati da znanstveni napredak bude jednako dostupan svim građanima, bez obzira na državu, regiju ili mjesto stanovanja. Health Hub se i ove godine pridružuje međunarodnoj inicijativi World Health Innovation Summit, nastavljajući promicati dijalog o zdravstvenim politikama koje povezuju inovacije, održivost zdravstvenih sustava i potrebe pacijenata. Tijekom posljednjih godina upravo je pitanje jednakog pristupa inovacijama postalo jedna od ključnih tema europske zdravstvene politike, a novi međunarodni podaci pokazuju da su razlike među državama i dalje izrazito velike.
Ovaj globalni dan akcije potiče kreativno uključivanje – od javnozdravstvenih događanja i aktivnosti u zajednici do digitalnih alata i inovacija u politikama – sve s ciljem osnaživanja ljudi da preuzmu aktivnu ulogu u vlastitom zdravlju i dobrobiti. Kako ističe Gareth Presch, osnivač i direktor WHIS-a: „Ovaj dan je globalna proslava onih koji svakodnevno pokreću zdravstvene inovacije – tzv. „champions-a“: pojedinaca, organizacija i zajednica s rješenjima koja mijenjaju zdravstvo I živote!”
Inovacija nije vrijedna ako do nje pacijent ne može doći
Europska unija danas raspolaže jednim od najnaprednijih regulatornih sustava za razvoj i odobravanje novih terapija, no put od europskog odobrenja do pacijenta često traje znatno dulje nego što bi zdravstvene potrebe zahtijevale.
Prema najnovijem izvješću EFPIA Patients W.A.I.T. Indicator 2025, prosječno vrijeme koje europski pacijenti čekaju od odobrenja inovativnog lijeka do njegove stvarne dostupnosti kroz nacionalni zdravstveni sustav iznosi 597 dana, odnosno gotovo godinu i osam mjeseci. Istodobno, razlike među državama dosežu zabrinjavajuće razmjere – dok pacijenti u Njemačkoj u prosjeku dobivaju pristup novim terapijama za svega 56 dana, u pojedinim europskim državama poput Rumunjske čekanje prelazi 1.200 dana, odnosno više od tri godine.
Još je zabrinjavajući podatak da je tek oko 28 % inovativnih lijekova u potpunosti dostupno europskim pacijentima, dok gotovo svaki drugi inovativni lijek (49 %) uopće nije dostupan kroz nacionalne sustave zdravstvene zaštite. Osim toga, udio lijekova koji su dostupni samo uz stroga ograničenja porastao je s 6 % na čak 17 %, što pokazuje da dostupnost inovacija postaje sve složeniji izazov europskih zdravstvenih sustava.
Ti podaci jasno potvrđuju kako mjesto stanovanja i dalje uvelike određuje brzinu pristupa inovativnom liječenju, unatoč činjenici da europski građani dijele zajedničko tržište i zajedničke regulatorne standarde.
- Hrvatski pacijent u prosjeku čeka gotovo dvije godine (693 dana) da inovativni lijek postane dostupan kroz sustav (besplatno putem osiguranja), što je oko 100 dana dulje od europskog prosjeka (597 dana).
- U Njemačkoj je prosječno vrijeme 158 dana, odnosno više od četiri puta kraće nego u Hrvatskoj.
- Od 168 inovativnih lijekova koji su dobili europsko odobrenje između 2021. i 2024. njemački pacijenti imaju pristup 156 lijekova a hrvatski pacijenti imaju pristup 66 lijekova. To znači da je hrvatskim pacijentima dostupno oko četiri od deset inovativnih terapija koje su odobrene na razini Europske unije. Gotovo dvije od tri inovativne terapije odobrene u EU još nisu dostupne hrvatskim pacijentima.
Zdravstvena jednakost više nije pitanje samo lijekova
Današnja medicina ubrzano ulazi u eru preciznog liječenja, u kojoj uspjeh terapije sve više ovisi o pravodobnoj dijagnostici, molekularnom profiliranju, medicinskim tehnologijama i digitalnim zdravstvenim rješenjima.
Brojne inovativne terapije u onkologiji, neurologiji ili rijetkim bolestima više nije moguće primijeniti bez prateće ili tzv. companion dijagnostike, napredne molekularne analize ili umjetne inteligencije koja pomaže liječnicima u donošenju kliničkih odluka i odabiru prave terapijske opcije.
Upravo zato MedTech Europe upozorava kako zdravstvena jednakost danas podrazumijeva mnogo više od dostupnosti lijekova. Ona uključuje i jednak pristup kvalitetnoj dijagnostici, medicinskim uređajima, robotici, digitalnoj patologiji, telemedicini i drugim tehnologijama koje omogućuju personaliziranu medicinu. Organizacija posebno ističe da se vrijednost medicinske tehnologije ne može procjenjivati isključivo kroz njezinu nabavnu cijenu, nego kroz njezin doprinos ranijoj dijagnozi, smanjenju komplikacija, kraćim hospitalizacijama, kvaliteti života pacijenata i dugoročnoj održivosti zdravstvenih sustava.
Drugim riječima, inovacija ne počinje kada se razvije novi lijek ili medicinski uređaj. Ona počinje tek onda kada pacijent može pravodobno dobiti dijagnozu, biti upućen na odgovarajuće liječenje i ostvariti pristup tehnologiji koja će mu omogućiti najbolje moguće ishode liječenja.
Što pacijenti smatraju kvalitetnom zdravstvenom skrbi?
Odgovor na to pitanje prvi put na globalnoj razini daje OECD-ovo istraživanje PaRIS (Patient-Reported Indicator Surveys), najveće međunarodno istraživanje iskustava pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, provedeno među više od 107.000 pacijenata u 19 zemalja.
Rezultati pokazuju da kvaliteta zdravstvene skrbi nije određena isključivo razinom ulaganja u zdravstveni sustav. Zemlje koje ostvaruju najbolje rezultate zajednički imaju nekoliko obilježja: snažnu primarnu zdravstvenu zaštitu, dobru koordinaciju skrbi, razvijene digitalne usluge te aktivno uključivanje pacijenata u donošenje odluka o vlastitom liječenju. Istodobno, više od polovice ispitanika živi s dvije ili više kroničnih bolesti, što dodatno potvrđuje da zdravstveni sustavi budućnosti moraju biti organizirani oko potreba pacijenta, a ne oko pojedinačnih institucija ili bolesti.
OECD stoga zaključuje da uspjeh zdravstvenih sustava više neće ovisiti samo o tome koliko ulažu u zdravstvo, nego koliko učinkovito uspijevaju povezati prevenciju, dijagnostiku, liječenje, digitalne tehnologije i kontinuiranu skrb u jedinstveno iskustvo za pacijenta.
Hrvatska ima priliku postati primjer kako se inovacije pretvaraju u bolju zdravstvenu skrb
Iako se Hrvatska, poput većine srednjoeuropskih zemalja, suočava s izazovima u brzini uvođenja inovativnih terapija i medicinskih tehnologija, posljednjih godina vidljivi su važni iskoraci koji pokazuju da se sustav razvija u smjeru modernije, održivije i na pacijenta usmjerene zdravstvene skrbi.
Uz razvoj nacionalne digitalne infrastrukture kroz CEZIH, eRecepte, eUputnice i druge digitalne zdravstvene usluge, Hrvatska danas ima priliku učiniti novi razvojni iskorak – koristiti zdravstvene podatke za rano prepoznavanje rizičnih skupina stanovništva, bolje planiranje preventivnih programa, kvalitetnije upravljanje kroničnim bolestima te donošenje zdravstvenih politika utemeljenih na dokazima.
U kontekstu uspostave Europskog prostora zdravstvenih podataka (European Health Data Space – EHDS) upravo će interoperabilnost, sigurna razmjena podataka i odgovorna primjena umjetne inteligencije omogućiti razvoj personalizirane medicine i učinkovitije korištenje zdravstvenih resursa.
“Digitalni alati danas više nisu samo tehnološka podrška zdravstvenom sustavu, već ključni instrument upravljanja kvalitetom, učinkovitošću i održivošću zdravstvene skrbi. Korištenje zdravstvenih podataka, interoperabilnih informacijskih sustava i umjetne inteligencije omogućuje donošenje kvalitetnijih odluka, bolje planiranje zdravstvenih usluga i stvaranje nove vrijednosti za pacijente i cijeli zdravstveni sustav“, izjavio je prof. dr. sc. Slavko Vidović, predsjednik uprave Infodom-a povodom Svjetskog dana inovacija u zdravlju i nedavno održane konferencije o OECD-u i hrvatskom zdravstvu.
“Digitalni alati danas više nisu samo tehnološka podrška zdravstvenom sustavu, već ključni instrument upravljanja kvalitetom, učinkovitošću i održivošću zdravstvene skrbi. Korištenje zdravstvenih podataka, interoperabilnih informacijskih sustava i umjetne inteligencije omogućuje donošenje kvalitetnijih odluka, bolje planiranje zdravstvenih usluga i stvaranje nove vrijednosti za pacijente i cijeli zdravstveni sustav“, izjavio je prof. dr. sc. Slavko Vidović, predsjednik uprave Infodom-a povodom Svjetskog dana inovacija u zdravlju i nedavno održane konferencije o OECD-u i hrvatskom zdravstvu.
Istodobno, dodatni potencijal predstavlja daljnje ulaganje u companion dijagnostiku, molekularnu dijagnostiku, teranostiku, medicinske tehnologije, digitalnu patologiju i inovativne modele financiranja zdravstvenih tehnologija za takve nove modele skrbi.
Prema riječima prof. dr. sc. Igora Tomaškovića, predsjednika Hrvatskog urološkog društva, suvremeno liječenje raka mokraćnog mjehura ulazi u novu eru kombiniranih terapija i personaliziranog pristupa, zbog čega je osiguravanje pravodobnog pristupa inovacijama jedan od ključnih preduvjeta za bolje ishode liječenja i dulje preživljenje pacijenata.
Hrvatska danas ima priliku napraviti nekoliko važnih iskoraka upravo u tom smjeru. Šira dostupnost companion dijagnostike kao temelja precizne onkologije, razvoj teranostike u liječenju raka prostate, novi modeli financiranja kombiniranih terapija u liječenju raka mokraćnog mjehura te daljnje širenje kućnih modela liječenja kroničnih bolesti predstavljaju primjere inovacija koje mogu istodobno poboljšati ishode liječenja i povećati zdravstvenu jednakost. Posebno se to odnosi na razvoj kućne hemodijalize i uvođenje asistirane peritonejske dijalize, koji su tijekom ovogodišnjeg Kidney Health Foruma prepoznati kao važni koraci prema zdravstvenoj skrbi usmjerenoj na potrebe pacijenta.
Prema riječima prof. dr. sc. Igora Tomaškovića, predsjednika Hrvatskog urološkog društva, suvremeno liječenje raka mokraćnog mjehura ulazi u novu eru kombiniranih terapija i personaliziranog pristupa, zbog čega je osiguravanje pravodobnog pristupa inovacijama jedan od ključnih preduvjeta za bolje ishode liječenja i dulje preživljenje pacijenata.
Kućna dijaliza – primjer kako inovacija postaje zdravstvena jednakost
Jedan od najkonkretnijih primjera kako se inovacije mogu pretvoriti u bolju kvalitetu života pacijenata predstavlja razvoj kućnih modela nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Hrvatska je ove godine napravila značajan iskorak uvođenjem kućne hemodijalize, dok je do kraja godine planirano i uvođenje asistirane peritonejske dijalize, kako su najavili Ministarstvo zdravstva, HZZO i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a (HDNDT), čime će se dodatno proširiti mogućnosti liječenja kroničnih bubrežnih bolesnika u vlastitom domu, istaknuo je nedavno na Kidney Health Forumu prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik HDNDT-a.
Takvi modeli skrbi predstavljaju mnogo više od tehnološke inovacije. Oni omogućuju pacijentima veću samostalnost, bolju kvalitetu života, manje putovanja u bolničke centre i veću mogućnost očuvanja svakodnevnih obiteljskih i profesionalnih aktivnosti. Istodobno rasterećuju bolničke kapacitete, učinkovitije koriste zdravstvene resurse i pridonose dugoročnoj održivosti zdravstvenog sustava.
Europska iskustva pokazuju da zemlje koje sustavno razvijaju kućne modele dijalize ostvaruju veće zadovoljstvo pacijenata, bolju organizaciju skrbi i učinkovitije korištenje zdravstvenih kapaciteta. Hrvatska zato ima priliku ovaj razvojni iskorak pretvoriti u jedan od primjera dobre prakse u regiji, potvrđujući da inovacija ima najveću vrijednost onda kada pacijentu omogućuje kvalitetniji i dostojanstveniji život, po uzoru na Australiju, Hong Kong, Novi Zeland, UK, skandinavske države i dr.
Hrvatska je ove godine napravila značajan iskorak uvođenjem kućne hemodijalize, dok je do kraja godine planirano i uvođenje asistirane peritonejske dijalize, kako su najavili Ministarstvo zdravstva, HZZO i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a (HDNDT), čime će se dodatno proširiti mogućnosti liječenja kroničnih bubrežnih bolesnika u vlastitom domu, istaknuo je nedavno na Kidney Health Forumu prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik HDNDT-a.
Vrijeme je za novu definiciju zdravstvene jednakosti
Podaci OECD-a, EFPIA-e i MedTech Europe pokazuju da zdravstvena jednakost danas više ne znači samo jednaku mogućnost dolaska do liječnika ili bolnice. Ona znači da svaki građanin ima pravodoban pristup kvalitetnoj prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, suvremenoj dijagnostici, medicinskim tehnologijama, inovativnim terapijama, digitalnim zdravstvenim uslugama i personaliziranoj zdravstvenoj skrbi.
Zdravstvena jednakost u 21. stoljeću više se ne može promatrati isključivo kroz dostupnost zdravstvene skrbi. Ona podrazumijeva jednak pristup četirima ključnim stupovima suvremenog zdravstva – pravodobnoj dijagnostici, medicinskim tehnologijama, inovativnim terapijama te digitalnom zdravstvu i zdravstvenim podacima, jer tek njihovom ravnopravnom dostupnošću inovacije mogu ostvariti svoj puni učinak na ishode liječenja i kvalitetu života pacijenata.
Od inovacije do utjecaja na život pacijenta
Povodom World Health Innovation Daya 2026., Health Hub poziva na nastavak suradnje svih dionika zdravstvenog sustava – donositelja politika, zdravstvenih ustanova, stručnih društava, udruga pacijenata, akademske zajednice i industrije – kako bi se inovacije brže i učinkovitije pretvarale u konkretne koristi za građane.
Jer budućnost zdravstvenih sustava neće se mjeriti brojem razvijenih inovacija, nego brojem pacijenata koji su zahvaljujući tim inovacijama živjeli dulje, kvalitetnije i dostojanstvenije.
Europa danas ima znanje, znanost i tehnologiju. Hrvatska ima priliku dodatno unaprijediti njihovu primjenu kroz snažniju digitalnu transformaciju, razvoj personalizirane medicine i modele skrbi usmjerene na pacijenta.
Zdravstvena jednakost kroz inovacije nije cilj budućnosti. Ona je odgovornost sadašnjosti.
Pokretač inicijative World Health Innovation Day
