Nedavno objavljeno istraživanje ispitalo utjecaj COVID-19 na bolničku skrb (in-patient) u Hrvatskoj
andemija COVID-19 utjecala je na bolničku zdravstvenu skrb, obzirom da su se bolnice morale nositi s iznimno zaraznim koronavirusom, dok su istovremeno nastavile ispunjavati kontinuirane potrebe za zdravstvenim uslugama unutar lokalnih zajednica. Istraživanje autorice Karoline Kalanj i suradnika koje je nedavno objavljeno, ispitalo je izravni utjecaj COVID-19 na pružanje bolničke skrbi i bolničke prijeme u Hrvatskoj (inpatient care).
Prenosimo Vam citirane dijelove iz ovog objavljenog rada: Kalanj K. et al., https://doi.org/10.3389/fpubh.2021.720948
Health Hub uredništvo nadodaje kako uz ovo vrijedno istraživanje treba istaknuti i činjenicu da bi stvarna slika utjecaja COVID-19 na broj bolničkih intervencija uključivala i dodatni broj pacijenata koji nije bio obuhvaćen ovim istraživanjem, a pritom se npr. misli na pacijente koji nisu stacionarno boravili u bolnici nego su imali tzv. outpatient bolničku skrb (primjerice poput jednodnevnog izdavanja terapije onkološkim bolesnicima ili biološka terapija za reumatološke bolesnike i sl.).
Broj bolničkih prijema u hrvatskim bolnicama (prema dijagnostičko-terapijskim skupinama / DTS) smanjen je za 112.000 (21%) tijekom razdoblja istraživanja unatoč dodatnih 20.609 hospitalizacija povezanih s COVID-19 prema podacima HZJZ-a. Početni pad prijema dogodio se u travnju 2020., ubrzo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija COVID-19 proglasila pandemijom. U tom razdoblju Hrvatska se susrela s padom od 51% prijema u bolnicama, što je trend zamijećen i u drugim zemljama (u različitim postotcima), te je vidljiv u brojnim specijalističkim područjima i posjetama hitnoj službi.
Do smanjenja broja bolničkih intervencija prema uvidu u dijagnostičko-terapijske skupine došlo je u DTS-ovima vezanim za karcinom, moždane udare, veće torakalne zahvate, te zatajenja srca i bubrega. Istovremeno s ovim smanjenjem došlo je do povećanja od 37% (IRR 1,39, p <0,0001) u slučaju aktivnosti u šest skupina DTS-a povezanih s COVID-19.
Redovito i često objavljivanje podataka o intervencijama unutar DTS-ova pruža mogućnosti za pravovremeno donošenje odluka u odgovoru na aktualne krizne i hitne situacije poput COVID-19. Štoviše, dubinska analiza skupa podataka unutar DTS skupina može pružiti uvid u obrasce korištenja sustava, epidemiologiju i ishode liječenja / skrbi, uključujući i stope mortaliteta.
Premda se čini da je Hrvatska relativno dobro reagirala na COVID-19 krizu, ima prostora za poboljšanje. Jedna pouka koju Hrvatska može izvući iz ovog iskustva jest potreba za razvojem strategija i procesa pri čemu odgovor na pandemiju ne mora nužno biti na teret ostalih i jednako važnih potreba zdravstvene zaštite unutar zajednice.
Strategija bi trebala uključivati procjenu posljedica po zdravlje stanovništva ukoliko se resursi premještaju s jedne potrebe zdravstvene skrbi prema drugoj. Za bolnice bi to značilo da se njihov odgovor na pandemiju postupno prilagođava u skladu sa stvarnim kliničkim potrebama te organizira oko specijalističkih skupina s ciljem minimiziranja disrupcije u pružanju ostalih zdravstvenih usluga. Ovaj pristup, međutim, zahtijevao bi od bolnica veću fleksibilnost u sposobnosti reagiranja na promjenjive uvjete te da se predstave kao sigurno okruženje za pacijente i u vrijeme pandemije.
Preporuka istraživačkog tima je uložiti multidisciplinarne napore u procjenu postupaka reagiranja na krizne izazove kao što je COVID-19, s ciljem smanjenja njihovog utjecaja na druge, jednako važne potrebe zdravstvene zaštite zajednice.
Povrh toga, veća primjena telemedicine poboljšala bi dostupnost zdravstvenoj skrbi u vrijeme kada su na snazi mjere distanciranja, a dobro ciljana informativna kampanja educirala bi javnost o štetnim posljedicama odgode / netraženja zdravstvene skrbi.
Smanjenje bolničkog prijema i stacionarnih bolničkih aktivnosti tijekom 2020. može se pripisati brojnim čimbenicima, poput lockdown-a i karantene, reorganizacije bolničkih operacija, racionalizacije zdravstvenog kadra, te oklijevanja građana da zatraže bolničku skrb.
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitale posljedice disrupcije bolničke skrbi u Hrvatskoj.
