Prof. dr. sc. Slavko Vidovć (InfoDom): Bolnice između regulative i umjetne inteligencije- kako upravljati transformacijom zdravstva u Digital & AI eri?
olnice se nalaze između regulatornog pritiska i eksplozije umjetne inteligencije – pitanje je tko će iz tog sudara izaći jači. U razgovoru s prof. dr. sc. Slavkom Vidovićem otkrivamo kako se digitalna transformacija, procesi i AI mogu pretvoriti iz obveze u stratešku prednost zdravstva. Ovo je intervju o budućnosti bolnica, ljudima koji je vode i tehnologiji koja mijenja pravila igre.
Osnivač i predsjednik Uprave InfoDom-a govori za Health Hub o pritiscima novih regulatornih obveza, ulozi znanja i procesa te o tome kako digitalna transformacija i umjetna inteligencija mogu postati saveznik, a ne prijetnja zdravstvenom sustavu.
“Tijekom gotovo 30 godina postojanja razvili smo niz proizvoda i usluga temeljenih na svjetskim izvorima znanja i referentnim europskim modelima i standardima. Sinergijom znanja stvorili smo model razvoja digitaliziranog svijeta i dalje nastavljamo biti aktivni dionik izgradnje inovativnog digitalnog društva.”
prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač InfoDoma
Bolnice i zdravstvene institucije danas su pod snažnim pritiskom novih regulatornih obveza koje dolaze izvan medicinske struke. Kako menadžment u zdravstvu može odgovoriti na takav izazov, a da se ne ugrozi kvaliteta zdravstvene skrbi?
Menadžerima u zdravstvenom sustavu, u bolnicama i u zdravstvenim institucijama, stigla je velika količina novih obveza iz regulatornog okvira, primarno iz 7 zakona (najvažniji su zakoni vezani na sustav unutarnjih kontrola, kritičnu infrastrukturu i CER direktivu, kibernetičku sigurnost i NIS2 direktivu, javnu nabavu …).
Iako se radi o zakonima izvan medicinske struke, svi oni bitno pridonose uspješnosti, kvaliteti usluga i poslovnom kontinuitetu bolničkog poslovanja i poslovnih procesa u zdravstvenom sustavu.
U središtu svih tih zakona su medicinski i poslovni procesi (BPM), integrirano upravljanje rizicima (IUR), trening timova i zaposlenika, digitalna transformacija te korištenje i zaštita zdravstvenih podataka.
Skriveno pitanje je: Da li u svim tim strateškim temama i pripadnom razvoju strateških sposobnosti (BCM), može pridonijeti generativna umjetna inteligencija GenAI? Paradoks korištenja GenAI je fenomen i paradoks Demokratizacije AI: Gotovo svi ljudi na planeti sa pametnim telefonima uspješno koriste GenAI, dok paralelno s tim, organizacije su “neodlučne” i menadžeri ne uspijevaju organizirano iskorištavati AI.
Photo by Freepik
Koliku ulogu u tom procesu ima sustavni trening medicinskih i administrativnih timova, osobito u kontekstu zakonske obveze vođenja repozitorija poslovnih procesa?
Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru te Smjernicama Vlade RH o upravljanju kvalitetom usluga (s pripadnom metodologijom, baziranoj na BPMN 2.0 standardu), utvrđena je obveza vođenja Repozitorija poslovnih procesa (radi upravljanja rizicima i upravljanja kvalitetom).
Infodom je, na bazi njemačkog i američkog APQC modela procesa bolnica, razvio BPM repozitorij procesa bolnica, koji omogućava dizajn treninga i edukacijskih jedinica po rolama timova (Role based Organisation).
Platforma P365 DX omogućava slijedeće razine sposobnosti organizacije:
- Trening vještina medicinskog i administrativnog OSOBLJA
- Trening kompetencija medicinskih TIMOVA
- Razvoj sposobnosti ORGANIZACIJSKE JEDINICE kroz integrirano djelovanje timova.
Trening je bitan za procese i funkcije bilo medicinske ili drugih struka, ali i u područjima digitalne transformacije, upravljanja rizicima, kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije ili poslovne agilnosti.
Na bazi referenci i iskustava u dizajnu BPM procesa u KBC-ovima i u HZZO (sa francuskim Sofreco) te referenci platforme P365 DX u radu s klijentima koji imaju više desetaka tisuća zaposlenika (i u inozemstvu), vjerujemo da možemo zajedničkim radom sa menadžerima u bolnicama i sa medicinskim stručnjacima podržati transformaciju bolnica za Digital & AI eru.
Photo by Freepik
Upravljanje rizicima često se doživljava kao nužno, ali nepopularno područje. Kako integrirati medicinska znanja i umjetnu inteligenciju u upravljanje rizicima u zdravstvu?
Upravljanje rizicima stručna je sposobnost koja se „ne preskače“, ali i nerado se stavlja na vrh svakodnevnih aktivnosti. Procesi globalizacije i aktualne deglobalizacije sada upravljanje rizicima i procesima stavljaju na dnevni red: od strateških i operativnih rizika, financijskih i reputacijskih, kibernetičkih i rizika u procesima javne nabave.
Digital & AI era donijela je nove prilike i velike dobrobiti, ali i nove vrste rizika.
GenAI generativna umjetna inteligencija daje izvrsne rezultate u istraživanju rizika i povećanju svjesnosti, u procjenjivanju razine i frekvencije rizika te razine pripadnih možebitnih šteta.
U dizajnu preventivnih mjera na rizicima, vrlo je korisno kreiranje kontrolnih lista i popunjavanje dijela odgovora iz postojećih podataka u bolničkom informacijskom sustavu.
Dizajn AI asistenata u medicinskim procesima i AI agenata u administrativnim procesima, predstavlja novo područje suradnje medicinskih i IT stručnjaka.
Photo by Freepik
Strah od nekontrolirane primjene umjetne inteligencije i dalje je snažno prisutan. Kako osigurati kontroliranu i sigurnu primjenu AI-a kroz suradnju medicinskih i IT stručnjaka?
Strah od opasnosti primjene AI vrlo podsjeća na strah u elektrifikaciji. Ti strahovi su opravdani, a rješenja su pronađena u izolatorima od električnog napona i struje. Nešto slično se sada događa u razvoju “izolatora” za AI (zaštitne ograde – Guardrails).
Bitno je u postavljanju konteksta (unutar kojeg će djelovati neki LLM alat) nadrediti svoj mentalni model (Domain Mental Model) kojim ćemo voditi primjenu GenAI, bilo javnog ili vlastitog (na HPC računalima). Kontekstno inženjerstvo i “promptiranje” na taj način usmjerava GenAI na našu potrebu i cilj.
Pored korištenja javnih GenAI sustava (OpenAI, Gemini, Copilot, Claude ..) ključno je iskorištavanje vlastite digitalne imovine u obliku digitalnih sadržaja (od digitalnih arhiva i mailova, multimedijalnih sadržaja koji nisu na internetu…) na način da se kreiraju digitalizirane baze znanja (vektorske i graf baze znanja) pomoću RAG sustava. To nam daje posebnu digitalnu moć i jedinstvenu uslugu za naše klijente.
Suradnjom medicinskih i IT stručnjaka, vjerujem da će se razviti “izolatori” za sigurnu primjenu AI, bez straha da bi se ona mogla “oteti” kontroli.
Photo by Freepik
Gdje vidite najveće operativne dobitke u integraciji procesa i ubrzanju procesnog odlučivanja u bolnicama?
Integracija procesa sa različitih sustava i platformi, interoperabilnost prema drugim Institucijama i državnoj informacijskoj infrastrukturi te ubrzanje procesnog odlučivanja, donosi najveću količinu radnih efekata i dobro digitalno iskustvo i (za liječnike i medicinsko osoblje te za pacijente i druge stranke).
Pored standardizacije poslovnih procesa bolnica, kritična je standardizacija javnih registara u zdravstvu. InfoDom je sa kanadskim Barrington-om dizajnirao referentni dokument za javne registre u zdravstvu, a voditelj projekta je bio HZJZ.
Metapodaci iz toga projekta sastavni su dio ontologija zdravstvenih struka. To su ujedno podloge za kreiranje konteksta i „prompting“ pomoću GenAI alata, da bi se GenAI koristilo i u procesnom odlučivanju.
U zdravstvu su opće prihvaćeni otvoreni standardi poput protokola HL7- FHIR i DICOM, općenito međunarodni otvoreni standardi za interoperabilnost u zdravstvu (koji se primjenjuje u povezivanju i razmjeni podatka o bolesnicima i drugih medicinskih podataka između bolničkog informacijskog sustava te drugih informacijskih sustava, aplikacija i uređaja).
Uz primjenu otvorenih protokola bolnički se sustavi mogu graditi na standardiziran način te povezivati kao digitalni specijalistički podsustavi u jedinstvenu poslovno tehnološku platformu bolničke ustanove.
U kontekstu digitalizacije i povezanosti procesa u okviru zdravstvenog informacijskog sustava u cjelini, ključna je sustavna primjena računalno potpomognutog Radnog okvira za unošenje liječničkih naloga (engl. Computerized Physician Order Entry – CPOE).
Radni okvir CPOE i implementirani sustavi omogućuju liječnicima unos elektroničkih naloga primjerice za lijekove, laboratorijske, radiološke i druge postupke, što ubrzava protok informacija, smanjuje pogreške, omogućuje sljedivost i bolju kvalitetu u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima.
Radni okvir CPOE se primjenjuje cjelovito u procesima primarne zdravstvene zaštite, ljekarnama i bolničkim ustanovama. Elektronički nalozi poput e-Recepta, e-Uputnica i e-Nalaza su opće poznati primjeri kako u praksi primjena elektroničkih naloga olakšava rad liječnicima i pacijentima, čineći u određenim segmentima zdravstvenu skrb jednostavnijom i dostupnijom.
Primjena elektroničkih naloga predstavlja ključnu komponentu digitalne transformacije kliničkih procesa. Danas je to zapravo „standard“ u bolnicama ključan za sigurnost pacijenata i učinkovitost rada.
CPOE konačno podržava „proizvodnju“ medicinskih podataka: cjelokupni skup administrativnih, kliničkih i terapijskih podataka, uključujući identifikacijske podatke, alergije, dijagnoze, ordiniranu i provedenu terapiju, čime se osigurava jedinstveni i konzistentni izvor podataka o kliničkoj slici pacijenta. Time se omogućuje liječnicima elektroničko ordiniranje terapije, laboratorijskih i drugih dijagnostičkih pretraga odnosno radnih naloga izravno unutar digitalnih platformi.
Photo by Freepik
Kako, prema vašem mišljenju, izgleda put bolnica prema Digital & AI eri i daljnjem razvoju njihovih organizacijskih sposobnosti?
Kako Hrvatska napreduje s digitalizacijom zdravstva i u usklađivanju s europskim standardima, potreba za robusnom digitalnom infrastrukturom za razvoj organizacijskih sposobnosti, kompetencija i učenja u zdravstvu, nikada nije bila veća. Performa 365 DX nudi dokazano rješenje za upravljanje složenošću modernog zdravstvenog osposobljavanja timova i obrazovanja pojedinaca, vođenog modelima BPM procesa bolnica, te tako transformirajući GRC zahtjeve za usklađenost: iz tereta u strateški adut.
U nastupajućoj Digital & AI eri, nova dodatna znanja i sposobnosti uključuju digitalnu transformaciju, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, poslovnu agilnost i upravljanje rizicima.
Organizacije koje ulažu u sveobuhvatne platforme za trening timova i učenje, pozicioniraju se u lidere koji napreduju kroz poboljšanje sposobnosti radne snage, za superiorniju kvalitetu skrbi o pacijentima
