European Cancer Organisation predstavio istraživanje o nejednakostima u skrbi za oboljele od raka u Hrvatskoj
uropska organizacija za rak (European Cancer Organisation, ECO) održala je konferenciju u Zagrebu te predstavila svoj Manifest i novo Europsko izvješće o stanju raka za Hrvatsku kao dio kampanje “Time to Accelerate – Together Against Cancer“. Događaju su prisustvovali brojni političari, uključujući potpredsjednicu Europske komisije Dubravku Šuicu, koja je otvorila događaj, te brojne kandidate za Europski parlamenta i predstavnike Hrvatskog sabora.
ECO-ovo izvješće za Hrvatsku istaknulo je da je stopa smrtnosti od raka u Hrvatskoj među najvišima u Europi te zahtjeva hitnu pozornost. Nadalje, izvješće poziva sve zemlje da podignu zakonsku dob za kupnju duhanskih proizvoda na 21 godinu, implementiraju programe zdravstvene pismenosti i izrade prikladniji okvir politike za rastuću incidenciju raka.
“Prevencija, rano otkrivanje i praćenje ishoda liječenja moraju ostati glavni prioriteti u novim mandatima europskih institucija i Hrvatskog sabora. Danas smo uspješno okupili donositelje odluka, akademsku i profesionalnu zajednicu te predstavnike bolesnika kako bismo zajedno unaprijedili skrb za oboljele od raka i ishode liječenja u Hrvatskoj te poduzeli konkretne korake,” rekao je izvršni direktor ECO-a Mike Morrissey.
U uvodnom obraćanju, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica naglasila je “Cilj Europske unije je potaknuti jednolik razvoj svih regija kako bi se povećao standard i time dodatno potaknulo ulaganje u zdravstvo, a Hrvatska je u tom segmentu na pravom putu kroz ulaganja u zdravstvo i prevenciju raka. Kako bi se preokrenuli negativni trendovi u pojavnosti raka, nužno je dodatno pojačati ulaganja u medicinske kadrove, povećati broj preventivnih pregleda te istovremeno dodatno kontinuirano podizati svijest građana o uspješnosti izlječenja ukoliko se pravovremeno otkrije rak. Europljani danas žive 10 godina dulje i mi moramo biti svjesni da naše zdrave navike i zdravstvena prevencija igraju veliku ulogu u tome.“
Tijekom panel diskusija, sudionici su istaknuli potrebu za odlučnijim koracima kako bi se zaustavio rastući broj oboljelih od raka te su pozvali na ozbiljniju raspravu o ključnim temama poput prevencije, probira i specifičnih izazova, kao što su nacionalni registar za prevenciju raka vrata maternice i centralizacija zdravstvenih podataka.
U prvoj panel raspravi, g. Mario Šekerija iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuo je kako nedavna analiza pokazuje značajne razlike u preživljenju od raka među četiri regije u Hrvatskoj (prema EUROSTAT-u). U Panonskoj Hrvatskoj, stope preživljenja za neke vrste raka, poput raka želuca, su najniže. Suprotno tome, Zagreb i Jadranska Hrvatska pokazuju bolje rezultate, posebno za rak dojke, gdje su stope preživljenja znatno bolje. Ove razlike djelomično su uzrokovane različitim pristupima prehrani i dostupnosti medicinske skrbi.
Druga panel rasprava bila je usmjerena na nacionalni registar za prevenciju raka vrata maternice i cijepljenje protiv HPV-a pri čemu je prim. Marija Posavec istaknula: „Kako bi poboljšali rezultate preventivnih programa u školskoj dobi, potrebna je direktna komunikacija liječnika školske medicine s roditeljima o potrebnim zdravstvenim intervencijama za pregled djeteta, probir i cijepljenje. Ovo bi najjednostavnije bilo provesti kroz sustav e-dnevnika ili e-građana“. Ovom prilikom prim. Tatjana Nemeth-Blažić po prvi puta je predstavila novi međunarodni projekt “Unaprjeđenje primarne i sekundarne prevencije raka vrata maternice – Before time” zajedno s partnerima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, HZJZ te ZJZ Zadarske županije. „Projekt je fokusiran na prevenciju raka maternice s dvije glavne aktivnosti – testiranje ciljane populacije žena u Zadarskoj županiji na HPV te unaprjeđenje edukativno-informativnih aktivnosti za promociju cijepljenja protiv HPV-a i ranog otkrivanja raka vrata maternice.“
Najnovije Europsko izvješće o pulsu raka za Hrvatsku ističe hitnu potrebu za rješavanjem visokih stopa incidencija raka. Više od 22% stanovništva su svakodnevni pušači, što prelazi prosjek EU-a, dok Hrvati s dijagnozom raka pluća imaju 10% šanse za petogodišnje preživljenje, što je 15% niže od europskog prosjeka. Hrvatska se suočava s izazovima u ovom području unatoč pokretanju programa probira raka pluća.
Programi probira raka u Hrvatskoj imaju svoje nedostatke, poput nepostojanja populacijskog probira raka vrata maternice, niske stope sudjelovanja u probiru raka debelog crijeva i nedostatka osoblja. Geografske razlike također utječu na pristup liječenju raka, naglašavajući hitnost intervencija za poboljšanje sustava skrbi za oboljele od raka u zemlji.
Zaključci doneseni s ovog događaja mogu se sažeti u dvije ključne poruke: borba protiv raka ne smije biti zanemarena u novim mandatima institucija EU-a, a Hrvatska ima prostora za napredak u unaprjeđenju zdravstvene zaštite građana bi dostigla europske standarde u skrbi za oboljele od raka. Pitanje ostaje: Može li Hrvatska to postići sama ili je vrijeme za širu suradnju kako bi se ispunili ciljevi u borbi protiv raka?
