Od sportske nacije do društva aktivnog zdravlja: HZJZ i Hrvatska otvaraju novo poglavlje zdravstvene kineziologije s ciljem pokretanja specijalističkog studija
ruga regionalna konferencija zdravstvene kineziologije održana u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, okupila je vodeće stručnjake iz područja javnog zdravstva, medicine i kineziologije te otvorila strateško pitanje budućnosti zdravstvenih sustava: može li kretanje postati sastavni dio zdravstvene skrbi?
U vremenu kada Europa bilježi kontinuirani porast kroničnih nezaraznih bolesti, rast troškova zdravstvenih sustava i sve izraženije posljedice sedentarnog načina života, Hrvatski zavod za javno zdravstvo bio je domaćin 2. regionalne konferencije zdravstvene kineziologije „Suradnja zdravstva i kineziologije“, stručnog skupa koji je otvorio jedno od najvažnijih pitanja zdravstvenih politika budućnosti — kako tjelesnu aktivnost integrirati u zdravstveni sustav i pretvoriti prevenciju u jedan od ključnih stupova održivog zdravstva.
Konferenciju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“ i Fitnes učilište Zagreb, okupljajući stručnjake javnog zdravstva, liječnike, kineziologe, akademsku zajednicu i predstavnike institucija oko zajedničke vizije — stvaranja zdravijeg, aktivnijeg i dugoročno održivijeg društva.
Konferencija je održana u trenutku kada Svjetska zdravstvena organizacija fizičku neaktivnost već godinama prepoznaje kao jedan od vodećih čimbenika prerane smrtnosti, dok OECD upozorava da će kronične bolesti povezane sa sjedilačkim načinom života postati jedan od najvećih izazova održivosti europskih zdravstvenih sustava. Istodobno, Europska komisija kroz inicijative poput Healthy Lifestyles for All, Healthier Together i kampanje #BeActive sve snažnije promovira aktivan život, prevenciju i zdravo starenje kao sastavni dio europske zdravstvene i društvene politike.
Upravo u tom kontekstu zdravstvena kineziologija prestaje biti isključivo akademska ili sportska tema — i postaje strateško pitanje javnog zdravstva.
Prof. dr. sc. Stjepan Heimer: „Kretanje mora postati sastavni dio zdravstvene skrbi“
Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Stjepan Heimer, jedan od pionira razvoja zdravstvene kineziologije u Hrvatskoj, koji je u svom izlaganju snažno naglasio potrebu povezivanja medicine, javnog zdravstva i znanosti o kretanju.
„Danas više ne možemo govoriti o zdravlju bez razgovora o tjelesnoj aktivnosti. Zdravstvena kineziologija nije dodatak zdravstvenom sustavu, nego dio mogućeg rješenja za zdravije društvo“, poručio je prof. Heimer.
Istaknuo je kako budućnost zdravstvenih sustava više ne može počivati isključivo na liječenju posljedica bolesti, nego na očuvanju funkcionalnosti, prevenciji i kvaliteti života stanovništva.
Njegovo izlaganje postavilo je temelj cijele konferencije: pitanje može li kretanje postati jednako važan dio zdravstvene skrbi kao lijek ili medicinski postupak.
Državna tajnica doc. dr. sc. Marija Bubaš: „Prevencija mora postati sustavna politika, a ne individualni izbor“
Državna tajnica i stručnjakinja za javno zdravstvo doc. dr. sc. Marija Bubaš govorila je o smjernicama za promicanje tjelesne aktivnosti kao dijela zdravog životnog stila, upozorivši kako građanima više nije dovoljno samo poručivati da se trebaju više kretati.
„Ako želimo zdravije društvo, potrebno je stvarati sustave koji zdravo ponašanje omogućuju, potiču i vrednuju. Prevencija ne smije ostati samo individualna odgovornost građana, nego mora postati sustavna javnozdravstvena politika“, naglasila je doc. dr. sc. Marija Bubaš.
Poseban naglasak stavljen je na potrebu međuresorne suradnje zdravstva, obrazovanja, lokalnih zajednica i stručnjaka kineziologije kako bi se fizička aktivnost integrirala u svakodnevni život građana od najranije dobi.
Prof. dr. sc. Krunoslav Capak: „Vrijeme je za novu nacionalnu platformu aktivnog zdravlja“
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak posebno je naglasio važnost institucionalnog povezivanja i strateškog pozicioniranja zdravstvene kineziologije unutar zdravstvenog sustava.
„Hrvatska ima priliku zdravstvenu kineziologiju pretvoriti u jedno od strateških područja razvoja zdravijeg društva. Spoj sportske tradicije, javnozdravstvenog nasljeđa i novih generacija stručnjaka može Hrvatsku pretvoriti u regionalni centar znanja i inovacija u području aktivnog zdravlja“, poručio je Capak.
Njegove riječi snažno su odjeknule među sudionicima konferencije, osobito u kontekstu sve većeg opterećenja zdravstvenog sustava kroničnim bolestima i potrebe za dugoročnim ulaganjima u prevenciju.
Kompetencije budućnosti: zdravstveni kineziolog kao novi profil stručnjaka
Važan doprinos konferenciji dala je prof. dr. sc. Marija Rakovac predavanjem o kompetencijama zdravstvenog kineziologa, otvorivši pitanje kakav kadar Hrvatska treba za zdravstvo budućnosti.
U fokusu rasprave našla se potreba razvoja stručnjaka koji razumiju medicinu, prevenciju, funkcionalnu sposobnost i individualizirani pristup tjelesnoj aktivnosti, ali i mogu ravnopravno surađivati s liječnicima, fizioterapeutima, psiholozima i javnozdravstvenim institucijama.
Prof. dr. sc. Lidija Petrinović i izv. prof. dr. sc. Tatjana Trošt Bobić pokrile su temu uloge kineziterapije kao dijela zdravstvene kineziologije, dok je prof. dr. sc. Ivana Kolčić posebno istaknula snažnu povezanost tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja, emocionalne otpornosti i kvalitete života.
Anita Bujanić iz Health Hub-a u svom je izlaganju otvorila temu uloge medija u promicanju zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti, istaknuvši kako u vremenu digitalne komunikacije zdravstvene poruke više ne mogu ostati zatvorene unutar stručnih i institucionalnih okvira. Naglasila je da društvene mreže, podcasti, kratki video formati i zdravstveno novinarstvo danas imaju snažan potencijal oblikovati ponašanje građana, motivirati promjenu životnih navika i približiti preventivne poruke široj javnosti. Posebno je upozorila da budućnost zdravstvene kineziologije neće ovisiti samo o stručnim kompetencijama, već i o sposobnosti da se kretanje i aktivan život komuniciraju kao dio nove kulture zdravlja i svakodnevnog života.
Konferencija je time jasno pokazala da zdravstvena kineziologija više nije moguće promatrati isključivo kroz prizmu sporta ili rekreacije, nego kao interdisciplinarno područje koje ima potencijal postati važan alat prevencije i očuvanja zdravlja stanovništva.
Smjernice za promicanje tjelesne aktivnosti kao dijela zdravog životnog stila u svim dobnim skupinama
Poseban doprinos ovogodišnjoj konferenciji predstavljalo je predstavljanje i distribucija posebno izrađenih Smjernica za promicanje tjelesne aktivnosti kao dijela zdravog životnog stila u svim dobnim skupinama, koje su svi sudionici konferencije imali priliku preuzeti kao vrijedan stručni i edukativni alat. Riječ je o dokumentu koji već sada predstavlja čvrst temelj za daljnje aktivnosti, međuresornu suradnju i implementaciju zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u svakodnevnu praksu — od prevencije do rehabilitacije.
Posebna vrijednost smjernica ogleda se i u činjenici da zdravstvena kineziologija svoje uporište pronalazi unutar Nacionalnog strateškog okvira protiv raka i Akcijskog plana protiv raka, ali jednako tako i u širem kontekstu prevencije i rehabilitacije kroničnih nezaraznih bolesti, gdje zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost predstavlja jedan od ključnih alata očuvanja funkcionalnosti i kvalitete života građana.
Time je Hrvatska napravila važan iskorak stvaranjem stručnog dokumenta koji može služiti kao kvalitetna podloga za edukaciju zdravstvenih djelatnika, kineziologa i svih budućih stručnjaka uključenih u razvoj specijalističkih kompetencija i obrazovnih programa u području zdravstvene kineziologije.
Panel koji je otvorio ključno pitanje: može li liječnik jednog dana „propisivati kretanje“?
Posebnu pažnju sudionika izazvao je prvi panel pod nazivom „Tjelesna aktivnost kao dio zdravstvene skrbi“, u kojem su sudjelovali doc. dr. sc. Marija Bubaš, dr. Petar Stakić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Radašević, Jelena Čvrljak, Amra Kalčo i Slaven Krtalić.
Panel je otvorio vrlo provokativno, ali danas sve relevantnije pitanje: Može li tjelesna aktivnost postati ravnopravni dio preventivnog ili terapijskog protokola?
Raspravljalo se o mogućnosti uvođenja standardiziranih „kinezioloških recepata“, korištenju FITT principa (frekvencija, intenzitet, vrijeme i tip aktivnosti), kao i o ekonomskim učincima integracije tjelesne aktivnosti u zdravstveni sustav.
Panelisti su otvorili i pitanje može li zdravstveno osiguranje jednog dana sufinancirati programe kod licenciranih stručnjaka zdravstvene kineziologije, jednako kao što danas financira lijekove ili rehabilitaciju.
Poseban naglasak stavljen je na multidisciplinarnu suradnju liječnika i kineziologa, važnost mjerljivih ishoda i potrebu jasnog razlikovanja zdravstvene kineziologije od klasične fitness industrije.
Istaknuti su i problemi rastuće dječje pretilosti i fizičke neaktivnosti među mladima, pri čemu su panelisti naglasili da suradnja pedijatara, škola i kineziologa može biti jedan od ključnih javnozdravstvenih odgovora kako djeca ne bi postala kronični pacijenti zdravstvenog sustava odraslih.
Drugi panel otvorio pitanje obrazovanja kadra budućnosti
Jedna od najvažnijih tema konferencije bio je drugi panel posvećen ideji osnivanja poslijediplomskog specijalističkog studija zdravstvene kineziologije.
Panelisti izv. prof. dr. sc. Dario Škegro, Matija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak i izv. prof. dr. sc. Tomislav Meštrović otvorili su pitanje stvaranja nove generacije stručnjaka koji bi mogli postati sastavni dio zdravstvenog sustava budućnosti.
Raspravljalo se o kompetencijama koje danas nedostaju zdravstvenom sustavu, potrebi interdisciplinarnog obrazovanja te mogućnosti da specijalisti zdravstvene kineziologije jednog dana postanu standardni dio domova zdravlja, preventivnih centara i programa zdravog starenja.
Panel je jasno pokazao da Hrvatska danas ima priliku napraviti strateški iskorak — ne samo u promociji tjelesne aktivnosti, nego i u razvoju potpuno novog profila stručnjaka koji bi mogli igrati ključnu ulogu u prevenciji kroničnih bolesti i očuvanju funkcionalnosti stanovništva.
Hrvatska pred velikom prilikom
Možda najvažnija poruka konferencije bila je da Hrvatska danas ima jedinstvenu priliku spojiti svoju sportsku tradiciju, snažno javnozdravstveno nasljeđe i akademsko znanje u novi model aktivnog zdravlja.
U trenutku kada Europa sve snažnije govori o prevenciji, wellbeing ekonomiji, zdravom starenju i održivosti zdravstvenih sustava, zdravstvena kineziologija mogla bi postati jedno od strateških područja razvoja hrvatskog društva.
Konferencija je završila snažnim pozivom na interdisciplinarnu suradnju zdravstva, obrazovanja, politike, lokalnih zajednica i medija, uz jasnu poruku:
Hrvatska ne mora biti samo sportska nacija.
Hrvatska može postati društvo aktivnog zdravlja.
I možda upravo danas ima priliku postati prva država jugoistočne Europe koja će sustavno formiranjem specijalističkog studija zdravstvene kineziologije razvijati kadar zdravstvene kineziologije za zdravije, funkcionalnije i dugoročno održivije društvo budućnosti.
