Hrvatski probir raka pluća: europski predvodnik koji treba pomoći EU da riješi najvećeg “raka ubojicu”

 mjesecu podizanja svijesti o raku pluća Hrvatska ima rijetku priliku biti uzor Europi. Prvi nacionalni program probira raka pluća u EU-u dokazuje da je rano otkrivanje izvedivo, ali i pokazuje gdje mu je potreban sljedeći korak.

Rak pluća vodeći je uzrok smrti od raka u Europskoj uniji, a većina se bolesnika i dalje dijagnosticira u uznapredovalom stadiju, kada su mogućnosti liječenja ograničene. Zato je Vijeće EU-a u preporuci o probiru raka iz 2022. prvi put uvrstilo i rak pluća među područja koja treba sustavno razvijati. Hrvatska je taj korak napravila prije svih: u listopadu 2020. pokrenula je nacionalni program probira niskodoznom kompjutoriziranom tomografijom (LDCT).

Rezultati objavljeni u časopisu European Radiology krajem 2025. pokazuju razmjere: do kolovoza 2025. probirom je obuhvaćeno više od 50.000 osoba i učinjeno više od 70.000 snimanja. Pozitivan nalaz imalo je 4,5 % sudionika, a rak pluća otkriven je u 1,7 % pregledanih. Prosječna dob sudionika bila je 62 godine, a žene čine 46 % obuhvaćenih. Program je namijenjen osobama od 50 do 75 godina s pušačkim stažem od najmanje 30 kutija-godina, a nalaze dodatno analiziraju algoritmi umjetne inteligencije za volumetriju čvorova.

Ključ hrvatskog modela su liječnici obiteljske medicine. Oko 2300 ordinacija prepoznaje osobe visokog rizika, savjetuje ih o prestanku pušenja i izravno ih naručuje u jedan od 24 radiološka centra – bez pozivnih pisama, oslanjajući se na činjenicu da oko 90 % stanovništva barem jednom godišnje posjeti svojeg liječnika. Model se oslanja na postojeću infrastrukturu, a sudionicima je u potpunosti pokriven zdravstvenim osiguranjem, pa ga mogu preuzeti i sustavi slični hrvatskom.

Ipak, rani podaci upozoravaju da posao nije gotov. Prema analizi prvih krugova probira predstavljenoj 2024., u stadiju I. i II. otkriveno je 47 % karcinoma, što je dvostruko više nego u Njemačkoj bez probira (23 %), ali manje od pilot-programa u Ujedinjenoj Kraljevini (81 %). U stadiju IV. otkriveno je 35 % slučajeva, naspram 19 % u njemačkoj studiji HANSE, što upućuje na to da se u program još ne uključuju dovoljno rano upravo oni s najvećim rizikom.

Za zemlje regije koje tek razmatraju probir raka pluća hrvatsko je iskustvo gotovo spreman predložak: postojeća mreža primarne zdravstvene zaštite, standardizirani protokol i digitalna podrška odlučivanju.

Preporuka za politiku: Hrvatska bi program trebala nadograditi javno dostupnim pokazateljima obuhvata i stadija bolesti, ciljanim uključivanjem skupina koje se teže odazivaju te snažnijim povezivanjem s programima odvikavanja od pušenja. Istodobno, Ministarstvo zdravstva može hrvatski model ponuditi kao regionalni centar izvrsnosti za izobrazbu i razmjenu podataka, u suradnji s europskim projektima za probir raka pluća.

Izvori:

• Samaržija M, Krpina K, Marušić A i sur. Design of the first national lung cancer screening program in the European Union: the Croatian Model. European Radiology, 2025. (DZL, sažetak)

• AuntMinnie Europe – Lung cancer screening: How Croatia does it (10. 12. 2025.)

• HealthManagement.org – Croatia launches EU’s first national lung cancer screening (7. 1. 2026.)

• OncoDaily – Sebastian Schmidt: Lung cancer screening – results from Croatia (ECR 2024)