KIDNEY HEALTH 2030 – ACTION FOR CROATIA // Prof. dr. sc. Ivan Bubić: „Zdravlje bubrega postaje jedno od ključnih zdravstveno-političkih pitanja budućnosti“
susret forumu KIDNEY HEALTH 2030, koji će okupiti donositelje odluka, zdravstvene stručnjake, predstavnike pacijenata i europske partnere s ciljem promišljanja budućnosti bubrežne skrbi, u okviru Health Policy Lighthouse Backstagea tijekom 129. Kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske u Vodicama razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Bubićem, predsjednikom Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora te profesorom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Tema razgovora bila je budućnost skrbi za osobe s kroničnom bubrežnom bolešću, važnost ranog otkrivanja bolesti, razvoj kućnih modela dijalize te promjena paradigme prema zdravstvenom sustavu u kojem pacijent postaje aktivni partner u donošenju odluka o vlastitom zdravlju.
“Od ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti do kućne dijalize –
Hrvatska ima priliku postati primjer moderne, održive i na pacijenta usmjerene skrbi!”
Kronična bubrežna bolest postaje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova
Govoreći o rastućoj važnosti zdravlja bubrega na europskom zdravstveno-političkom radaru, prof. Bubić ističe kako stručna zajednica posljednjih godina sve snažnije upozorava na zabrinjavajuće trendove.
„Posljednje dvije do tri godine sve se više govori o tome kako će kronična bubrežna bolest postati jedan od vodećih uzroka smrtnosti i pobola stanovništva. Ono što je pritom posebno važno jest činjenica da se na tijek bolesti može značajno utjecati. Pravodobnim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem moguće je usporiti njezino napredovanje te smanjiti broj bolesnika kojima će jednog dana biti potrebna nadomjesna bubrežna terapija, bilo dijaliza ili transplantacija“, naglašava prof. Bubić.
Dodaje kako je posljednjih godina ostvaren značajan napredak u podizanju svijesti o važnosti zdravlja bubrega, ali i da Hrvatska ima razloga biti ponosna na niz javnozdravstvenih uspjeha koje često nedovoljno ističe.
“Jedan od najvažnijih iskoraka posljednjih godina predstavlja razvoj digitalnog alata za rano prepoznavanje kronične bubrežne bolesti u suradnji s liječnicima obiteljske medicine.”
Digitalni alati omogućuju rano otkrivanje bolesti
Jedan od najvažnijih iskoraka posljednjih godina predstavlja razvoj digitalnog alata za rano prepoznavanje kronične bubrežne bolesti u suradnji s liječnicima obiteljske medicine.
„Riječ je o projektu koji kolegama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućuje vrlo rano prepoznavanje bolesnika s početnim stadijima kronične bubrežne bolesti. No njegova vrijednost nije samo u detekciji. Sustav liječnicima pruža konkretne preporuke za praćenje bolesnika, odabir terapije, prehrambene smjernice te informacije o tome kada je potrebno uključiti specijalističku skrb“, pojašnjava.
Rezultati projekta potvrđuju njegovu vrijednost.
„Danas, dvije godine nakon pokretanja projekta, u registru se nalazi više od 34.000 bolesnika. To je iznimno velik broj i dokaz da je alat dobro prihvaćen među liječnicima obiteljske medicine. Ujedno predstavlja izvrstan primjer suradnje između primarne i specijalističke zdravstvene zaštite.“
Budućnost pripada modelima skrbi u kućnom okruženju
Jedna od tema koja posljednjih godina sve snažnije zaokuplja pozornost stručne javnosti jest razvoj kućnih modela dijalize.
Prema riječima prof. Bubića, riječ je o dijelu šire promjene paradigme u kojoj pacijent više nije pasivni primatelj zdravstvene usluge.
„Prije desetak godina pacijenta se vrlo rijetko pitalo za mišljenje. Danas je situacija potpuno drugačija. Pacijent mora sudjelovati u donošenju odluka o vlastitom zdravlju i postati aktivan partner zdravstvenom timu. Upravo zato modeli kućne dijalize imaju sve važniju ulogu.“
Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju posljednjih je godina aktivno uključeno u razvoj pilot-projekta kućne hemodijalize.
„Trenutačno sedam bolesnika u Hrvatskoj samostalno provodi kućnu hemodijalizu pet puta tjedno. To je važan korak prema modelu skrbi koji bolesnicima omogućuje veću samostalnost i bolju kvalitetu života.“
Osim kućne hemodijalize, važnu ulogu ima i peritonejska dijaliza, koja se u najvećem broju slučajeva provodi upravo u domu pacijenta.
„To su bolesnici koji preuzimaju odgovornost za vlastito zdravlje. Upravo kod njih često vidimo ne samo bolje zdravstvene ishode, nego i znatno bolju kvalitetu života u usporedbi s bolesnicima koji redovito dolaze u dijalizne centre.“
“Razvoj kućnih modela dijalize danas se sve češće promatra i kroz prizmu održivosti zdravstvenih sustava.
Uz veću autonomiju pacijenata i bolju kvalitetu života, kućna dijaliza otvara prostor za redefiniranje uloge bolnica, koje sve više postaju centri izvrsnosti, edukacije, koordinacije skrbi i telemedicinske podrške.”
Održivost zdravstvenog sustava i nova uloga bolnica
Razvoj kućnih modela dijalize danas se sve češće promatra i kroz prizmu održivosti zdravstvenih sustava.
Uz veću autonomiju pacijenata i bolju kvalitetu života, kućna dijaliza otvara prostor za redefiniranje uloge bolnica, koje sve više postaju centri izvrsnosti, edukacije, koordinacije skrbi i telemedicinske podrške.
Upravo će to biti jedna od ključnih tema predstojećeg foruma KIDNEY HEALTH 2030, koji želi otvoriti dijalog o tome kako moderni modeli skrbi mogu doprinijeti otpornijem, održivijem i pacijentu prilagođenijem zdravstvenom sustavu.
Zdravstveni stručnjaci trebaju nova znanja i vještine
Uz kliničku izvrsnost, suvremena medicina od zdravstvenih stručnjaka zahtijeva i nove kompetencije u području upravljanja, komunikacije i vođenja promjena.
„Tijekom studija medicine uglavnom ne stječemo znanja iz komunikacije, menadžmenta ili upravljanja zdravstvenim sustavima. Međutim, kada se suočite sa stvarnim izazovima zdravstvene skrbi, vrlo brzo postane jasno koliko su te vještine važne. Danas su one nužne za uspješno vođenje zdravstvenih organizacija, projekata i procesa promjena“, smatra prof. Bubić.
Vrijeme je da zdravlje bubrega postane strateški prioritet
Razgovor s prof. Bubićem potvrđuje kako se područje nefrologije nalazi pred važnim razdobljem transformacije. Razvoj digitalnih alata za rano otkrivanje bolesti, jačanje suradnje između različitih razina zdravstvene zaštite te širenje modela kućne dijalize predstavljaju konkretne korake prema zdravstvenom sustavu koji je istodobno humaniji, učinkovitiji i održiviji.
Upravo zato inicijative poput KIDNEY HEALTH 2030 dolaze u pravom trenutku – kako bi zdravlje bubrega dobilo mjesto koje zaslužuje među strateškim prioritetima zdravstvenih politika Hrvatske i Europe.
Health Policy Lighthouse Backstage | 129. Kongres Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Vodice
