Hrvatski dan šećerne bolesti: Dijabetička retinopatija u fokusu transformacije zdravstvene skrbi – od reaktivnog liječenja prema proaktivnoj prevenciji

ovodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, zdravstvena zajednica ponovno upozorava na jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova suvremenog društva – rastući broj osoba koje žive sa šećernom bolešću i sve ozbiljnije posljedice koje bolest ostavlja na pojedinca, zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Istodobno, vrijeme u kojem živimo donosi i novu paradigmu zdravstvene skrbi: prijelaz s modela liječenja posljedica prema modelu proaktivne prevencije, ranog otkrivanja komplikacija i personaliziranog pristupa liječenju, pri čemu dijabetička retinopatija zauzima sve važnije mjesto u globalnim i europskim zdravstvenim politikama.

Dijabetička retinopatija jedna je od najčešćih komplikacija šećerne bolesti i jedan od vodećih uzroka oštećenja vida i sljepoće među radno aktivnim stanovništvom. Nastaje kao posljedica dugotrajno povišene razine glukoze u krvi koja postupno oštećuje krvne žile mrežnice oka. Ono što ovu bolest čini osobito podmuklom jest činjenica da u ranim fazama često prolazi bez izraženih simptoma – pacijenti mogu imati značajna oštećenja bez jasnih upozoravajućih znakova, sve dok vid nije ozbiljno i nepovratno ugrožen.

Upravo zato dijabetička retinopatija danas postaje mnogo više od oftalmološkog pitanja. Ona postaje pokazatelj sposobnosti zdravstvenog sustava da pravodobno prepozna komplikacije kroničnih bolesti i spriječi njihove najteže posljedice.

Prema podacima World Health Organization, dijabetička retinopatija jedan je od vodećih uzroka oštećenja vida i sljepoće u europskoj regiji, pri čemu se procjenjuje da je gotovo 950.000 osoba pogođeno ovom komplikacijom šećerne bolesti.

WHO jasno ističe kako su organizirani programi screeninga dijabetičke retinopatije, uz pravodobno liječenje, među najučinkovitijim intervencijama za prevenciju sljepoće kod osoba koje žive sa šećernom bolešću. Naglasak se pritom stavlja na rano prepoznavanje promjena na mrežnici oka prije nastupa ozbiljnog oštećenja vida.

Poruka Svjetske zdravstvene organizacije iznimno je jasna: države koje ulažu u preventivne modele skrbi, sustavne oftalmološke preglede i veću zdravstvenu pismenost građana imaju znatno veće izglede smanjiti teret sljepoće i komplikacija povezanih sa šećernom bolešću. Dijabetička retinopatija stoga više nije isključivo medicinski problem pojedinca – ona postaje javnozdravstveni prioritet.

Europska komisija i Europski parlament: dijabetes kao dio budućih zdravstvenih strategija Europe

Na razini europskih institucija sve se snažnije razvija pristup koji šećernu bolest promatra kroz koncept integrirane skrbi za kronične bolesti, s posebnim naglaskom na prevenciju komplikacija i digitalnu transformaciju zdravstvenih sustava.

U okviru prioriteta Europske komisije za razdoblje pred nama, poseban se naglasak stavlja na ranije otkrivanje bolesti, veću dostupnost preventivnih pregleda, interoperabilnost zdravstvenih podataka, digitalnu dijagnostiku i razvoj telemedicine – upravo u područjima u kojima dijabetička retinopatija može postati primjer uspješne preventivne intervencije.

Istodobno, Europski parlament kroz rezolucije i radne inicijative povezane s dijabetesom kontinuirano poziva države članice na razvoj snažnijih nacionalnih planova za dijabetes, uključujući sustavne programe ranog probira komplikacija poput dijabetičke retinopatije i dijabetičkog edema makule.

Posebno je važno istaknuti kako se dijabetička retinopatija danas u europskim zdravstvenim politikama više ne promatra isključivo kao komplikacija bolesti, nego i kao pitanje jednakosti pristupa zdravstvenoj skrbi, budući da pravodobni pregledi i liječenje nisu jednako dostupni svim građanima Europe.

Nastavno na nedavno organizirani događaj u Europskom parlamentu posvećen dijabetičkoj retinopatiji i transformaciji skrbi za osobe sa šećernom bolešću, dodatno je naglašena potreba snažnijeg povezivanja dijabetologa, liječnika obiteljske medicine, oftalmologa, kreatora zdravstvenih politika i organizacija pacijenata kako bi prevencija postala sastavni dio standardne zdravstvene skrbi.

OECD: budućnost zdravstva mjeri se sposobnošću prevencije komplikacija

Dok WHO upozorava na javnozdravstveni teret bolesti, a europske institucije oblikuju regulatorni okvir, Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) sve snažnije prepoznaje dijabetičku retinopatiju kao dio šire transformacije skrbi za kronične bolesti.

Iako OECD nema zasebnu strategiju isključivo posvećenu dijabetičkoj retinopatiji, aktualni dokumenti organizacije jasno zagovaraju prijelaz s reaktivnog modela liječenja prema proaktivnom modelu prevencije, pri čemu se komplikacije šećerne bolesti smatraju područjem u kojem pravodobna intervencija može istodobno poboljšati zdravstvene ishode i smanjiti dugoročne troškove zdravstvenog sustava.

U fokusu OECD analiza nalaze se rana detekcija komplikacija dijabetesa, value-based healthcare modeli, integrirana zdravstvena skrb, snažnija uloga primarne zdravstvene zaštite, digitalno zdravstvo i primjena umjetne inteligencije. Upravo se dijabetička retinopatija danas smatra jednim od područja s najvećim potencijalom za primjenu novih tehnologija.

Nove tehnologije i umjetna inteligencija: era proaktivne prevencije

Jedna od najvažnijih promjena u skrbi za osobe sa šećernom bolešću dolazi kroz razvoj umjetne inteligencije i digitalnih dijagnostičkih alata.

Suvremeni modeli screeninga dijabetičke retinopatije već danas omogućuju analizu retinalnih snimki uz pomoć sustava umjetne inteligencije koji mogu vrlo rano prepoznati promjene na oku i pravodobno uputiti pacijenta na dodatnu obradu – često i prije pojave prvih simptoma.

Telemedicina, digitalna obrada fundusa oka i decentralizirani modeli probira predstavljaju važan smjer razvoja zdravstvenih sustava u Europi, osobito u kontekstu rastućeg broja osoba oboljelih od šećerne bolesti te ograničenih kadrovskih kapaciteta u oftalmologiji.

U vremenu kada zdravstveni sustavi traže održivije modele skrbi, tehnologija postaje saveznik prevencije – omogućujući ranije prepoznavanje bolesti, pravodobno liječenje i očuvanje vida.

Hrvatski predstavnici u zagovaranju politika za očuvanje vida

Važan doprinos europskom dijalogu o budućnosti očnog zdravlja i prevenciji gubitka vida dolazi i iz Hrvatske. U Europskom parlamentu je nedavno, u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Romane Jerković Kraljić, održan konstruktivan forum posvećen transformaciji skrbi za osobe oboljele od AMD (Age-Related Macular Degeneration) i dijabetičke retinopatije.

Forum je okupio donositelje odluka, stručnjake, predstavnike organizacija pacijenata i zdravstvene dionike s ciljem otvaranja rasprave o izazovima ranog otkrivanja bolesti, dostupnosti inovativnih terapija, ulozi preventivnih pregleda te mogućnostima primjene novih tehnologija i digitalnih alata u očuvanju vida građana Europe.

Aktivan doprinos raspravi dao je i prof. Ivica Belina, predsjednik hrvatske Koalicije udruga u zdravstvu, istaknuvši važnost snažnijeg uključivanja organizacija pacijenata u oblikovanje zdravstvenih politika te potrebu razvoja sustavnijih modela ranog probira i koordinirane skrbi za osobe koje žive s kroničnim bolestima koje mogu ugroziti vid.

Sudjelovanje hrvatskih predstavnika u ovakvim europskim raspravama potvrđuje kako Hrvatska ima važnu ulogu u zagovaranju modernijih, preventivno usmjerenih zdravstvenih politika, osobito kada je riječ o očuvanju vida i kvaliteti života osoba koje žive sa šećernom bolešću i drugim kroničnim bolestima oka.

Hrvatski dan šećerne bolesti: poziv na djelovanje

Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, poruka zdravstvene zajednice mora biti jasna: kontrola šećerne bolesti ne završava regulacijom glukoze u krvi. Ona podrazumijeva i redovitu kontrolu vida.

Stoga pozivamo sve osobe koje žive sa šećernom bolešću da se jave svom liječniku i obave pregled očne pozadine kako bi pravodobno provjerile postoji li određeni stupanj dijabetičke retinopatije.

U eri novih tehnologija i transformacije zdravstvene skrbi, najveća inovacija možda nije samo umjetna inteligencija ili digitalna dijagnostika, nego promjena načina razmišljanja: ne čekati komplikacije, nego ih spriječiti prije nego nastanu.

Jer pregled danas može značiti očuvan vid sutra.