Zdravlje kao bogatstvo: medicinske inovacije u fokusu konferencije u Zagrebu

hotelu The Westin Zagreb održana je konferencija “Zdravlje kao bogatstvo: gospodarski i društveni učinci medicinskih inovacija”, u organizaciji Forbes Hrvatska i uz podršku Roche Hrvatska, koja je okupila ključne predstavnike javnog i privatnog sektora s ciljem otvaranja strateškog dijaloga o ulozi medicinskih inovacija u razvoju gospodarstva i društva. Konferencija je okupila predstavnike Vlade, javnih institucija, zdravstvenog sustava te stručne i poslovne zajednice, s naglaskom na otpornost zdravstvenog sustava, učinkovitije upravljanje resursima i dugoročni gospodarski rast.

• Ministrica Hrstić istaknula važnost inovacija za bolje ishode liječenja i povećanja izdvajanja za fond posebno skupih lijekova
• Ministar Ružić naglasio važnost fleksibilnih oblika rada za umirovljenike u kontekstu sve starije populacije
• Laboratorij za gensko profiliranje tumora u KBC-u Zagreb istaknut kao primjer strateške suradnje koja je osigurala personalizirano liječenje za tisuće onkoloških bolesnika godišnje
• Sa sve starijim stanovništvom, cilj je kroz preventivu očuvati zdravlje populacije jer je trošak bolesti prevelik za društvo i gospodarstvo

U uvodnom dijelu sudionicima se obratila doc.dr.sc. Irena Hrstić, dr.med. ministrica zdravstva Republike Hrvatske, koja je istaknula važnost inovacija za osiguranje boljih ishoda liječenja: „Uz simbiozu liječnika i pacijenta, jednako je važna i sinergija između gospodarstva i zdravstva, u kojoj prepoznavanje inovacija kao pokretača razvoja predstavlja ključnu sastavnicu strateškog zdravstvenog plana Republike Hrvatske. Liječenje ima najbolji ishod kada je primijenjeno u pravom trenutku i najbliže samom pacijentu i tome služe inovacije, zajedno uz preventivnu medicinu i pravovremenu dijagnostiku“. Apelirala je i na liječnike da unose podatke u onkološku bazu podataka jer time potiču kvalitetnije donošenje odluka: „Ti su podaci ključni za zdravstvene djelatnike i administraciju, jer omogućuju uvid u potrebe građana, stanje zdravlja nacije i prioritete u liječenju. Najbolji ishodi postižu se kada je liječenje stručno, pravodobno i dostupno pacijentu“. Ministrica Hrstić je istaknula i ulaganja Vlade u proteklom razdoblju s ciljem osiguranja zdravog društva: „U zadnjih 10 godina, četiri puta su porasla izdvajanja za fond posebno skupih lijekova, a u prošloj godini 461 milijuna eura je uloženo u taj fond. Zatim imamo ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu od 3 milijarde eura u zadnjih 10 godina, sve to godinama raste“.

A da je zdravlje nacije ključno za ekonomsku stabilnost i konkurentnost na tržištu rada, naglasio je i prof.dr.sc. Alen Ružić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koji je istaknuo kako kroz međuresorno djelovanje, programe cjeloživotnog učenja i fleksibilne oblike rada – poput rada uz mirovinu ili prekvalifikacije za starije od 65 godina Vlada odgovara na izazove nedostatka radne snage i sve starijeg stanovništva. „U skladu s demografskim kretanjima i  kretanjima na tržištu rada, imamo sve manje radno sposobnih građana i naša politika je da se unaprjeđuje ne samo formalno obrazovanje, nego i cjeloživotno učenje i stjecanje vještina čime dižemo kvalitetu rada i prihode naših građana“, izjavio je ministar Ružić i najavio nova izdvajanja iz EU proračuna za ove politike.

Industrijsku perspektivu inovacija predstavio je Oliver Bleck, direktor tvrtke Roche za južnu Europu,  koji je naglasio važnost javno-privatnih partnerstva: „Laboratorij za gensko profiliranja tumora u KBC-u Zagreb koji predstavlja povijesno partnerstvo između tvrtke Roche, Republike Hrvatske i KBC-a Zagreb,  dokazuje da kada zdravstvo promatramo kao stratešku investiciju, a ne kao trošak, stvaramo globalni model medicinske inovacije koji osnažuje kako ishode za pacijente, tako i otpornost gospodarstva”.

A da je zdravstvo investicijska kategorija i područje koje ne predstavlja trošak, već ulaganje koje generira dugoročnu vrijednost za društvo i gospodarstvo pokazala Malina Müller, voditeljica odjela za zdravstvenu ekonomiku WiFOR iz Njemačke: „Zdravlje je osnova za ekonomski rast i otpornost. Ne govorimo dovoljno o trošku i teretu bolesti. U Europi se suočavamo sa sve starijom populacijom koja ovisi o skrbi što sa sadašnjim stopama nataliteta ne možemo kompenzirati i zato moramo ulagati u očuvanje zdravlja naših nacija“. Istaknula je kako trošak bolesti utječe na sve sektore gospodarstva, pa je tako primjerice u Hrvatskoj, prema podacima koje je iznijela, socio-ekonomski trošak multiple skleroze 71 milijun eura samo za 2025. godinu.

O potrebi ulaganja u zdravstvo , pogotovo u kontekstu sve starije populacije, govorio je izv.prof. dr.sc. Šime Smolić s katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je naglasio da moramo osigurati „zdravo starenje“ što nije samo zdravstveno pitanje nego međusektorski cilj javnih politika. „U Hrvatskoj će 2050. godine svaki treći građanin biti stariji od 65 godina, a zdravstveni sustavi mogu poticati zdravo starenje ako se pomaknu od pasivnog liječenja posljedica prema aktivnoj prevenciji, kao i jačanju primarne zdravstvene zaštite i integracije sa socijalnom i dugotrajnom skrbi“, naglasio je Smolić.

Konferencija je zaključena uz poruku kako Hrvatska, u širem europskom kontekstu u kojem zdravstvo sve više postaje pitanje strateške autonomije, ima priliku jasnije definirati svoju poziciju kroz poticanje inovacija i jačanje vlastitih kapaciteta.