Viktor Peršić, ravnatelj Thalassotherapije Opatija: „Uvijek smo bili istinski pioniri u modernoj skrbi!“
oračati putevima kojima se rijeđe ide bila je cijena napretka utkanog u 64 godine postojanja opatijske Thalassotherapije. Putevima kojima se uspinjati teško, a ispasti je lakše. Tih 50-tih godina prošlog stoljeća vježbanje je bila potpuna avangarda za srčane bolesnike. Bolesnici s preboljelim srčanim udarom tri su mjeseca mirovali, ležali i tek neznatno se kretali. No ne i u opatijskoj Thalassotherapiji gdje su tada utrli put aktivnom oporavku uz kontrolu i nadzor. Koliko je to bilo izvan svakog okvira govori i to da su sve do kraja 1980-ih godina liječnici još uvijek nisu bili na čistu pomaže li vježbanje bolesniku nakon srčanog udara. Tek su sa znanstvenim radovima, za koje su pojedinci dobivali Nobelove nagrade, otkrili kako vježbanje potiče kemijske procese u tijelu koji pomažu u procesu oporavka i da je ono ključno za oporavak srčanog bolesnika.
Znaju to jako dobro u Thalassotherapiji čiji ravnatelj prof. dr. sc. Viktor Peršić otkriva kako želi da njihov centar izvrsnosti postane rasadište znanja i stručnosti koje želi spustiti na niže razine te rehabilitaciju učiniti dostupnom ljudima u njihovim lokalni sredinama. Zahvaljujući svom entuzijazmu i volonterstvu, već su krenuli tim putem. No evo što za pacijenta čine već danas:
Prof. dr. sc. Viktor Peršić,
Ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti pluća, srca i reumatizma Thalassotherapia Opatija
– Mi smo u Opatiji 2008. godine postali Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor, a 2012. Referentni centar za kardiološku rehabilitaciju, te smo do danas ostali perjanica zdravstva, kao što smo bili kroz svu povijest od osnivanja 1957. godine. I 2009. godine otvorili smo Kliniku za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila koja u proteklih 12 godina nije označavala samo mjesto obavljanja niza bitnih kardioloških pretraga, niti je bila samo neko novo mjesto za liječenje akutnih srčanih oboljenja.
Ona je bila i ostala mjesto sa prilikom brze, efikasne i kvalitetne kardiološke skrbi, moderne, inovativne kardiorehabilitacije, a težnja za iznimnom stručnošću se nikada nije napuštala. Razvili smo intervencijsku kardiologiju i aritmologiju, postavili nove trendove u kardiorehabilitacijskoj medicine, a danas nudimo nova rješenja za poboljšanja ovog vrlo bitnog segmenta u kardiologiji.
Vjerujem kako smo pokazali kako smo uvijek bili istinski pioniri i protagonisti izazova u modernoj kardiologiji. Sada se orijentiramo na pacijente i pokušavamo u 21 dan rehabilitacije pacijenata usmjeriti na pravi put i promjene životnog stila tako da on bude održiv, a ne da se nakon tri tjedna rehabilitacije vrate starom načinu života – govori dr. Peršić.
Kroz rad shvatili su kako je za bolesnika najbitnija motivacija, to kako ga potaknuti da, primjerice, uporno svaki dan vrti pedale na kućnom biciklu i da tako održe tjelesnu aktivnost. Zato su mehaničke sprave zamijenili digitalnima koje očitavaju koliko se kalorija potrošilo, kolika se udaljenost prešla i vrlo jednostavno se vidi da se napor zaista isplati. To je motiv koji pokreće bolesnike.
A kod njih dolaze i najteži bolesnici nakon transplatacije srca ili s ugrađenom mehaničkom pumpom. U razgovoru doznajemo da su kardiovaskularne bolesti među najvećim ubojicama u Hrvatskoj.
– Ako ćemo gledati statistiku, ona se može tumačiti tako da osjećamo da smo sjajni, ali se može tumačiti na obrnuti način. Primjerice, 2019. kardiovaskularne bolesti bile su odgovorne za 42,8 posto smrtnosti i našim intervencijama već iduće godine taj postotak smanjio se na 40 posto. Zvuči odlično, ali kad se suočimo s time da je to i dalje više oo 20.000 Hrvata koji umiru od kardiovaskularnih bolesti, onda nije dobro. Kada se stavimo u okvire EU, trebali bi padati u statistici mortaliteta s obzirom na to koliko ulažemo u kardiologiju koja je perjanica našeg zdravstva. Ali to nije tako jer u prevenciji moramo biti bolji – govori naš sugovornik. Kroz tri centra rehabilitacije godišnje prođe oko 3000 kardiovaskularnih pacijenata, a potrebe su za više od 20.000 što dovoljno govori da ti centri nisu dovoljni i otud spomenuta ideja da Opatija postane centar izvrsnosti koji bi svoje znanje širio na niže lokalne razine i time bi prevencija i rehabilitacija postala bliža ljudima.
Na pitanje, što krivo radimo u svakodnevnom životu pa imamo tako visoku stopu mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti, odgovara jednostavno – krivi stil života.
– Prednjačimo u nekim stvarima u EU i jednostavno smo predebeli. Kada se usporedimo s Europom, onda smo među najdebljim ljudima i prvaci smo u tjelesnoj neaktivnosti i još nešto – pušimo. U tim stvarima smo zaista prvaci. Ako govorimo o rizicima smrtnosti, onda je za 75 posto kroničnih nezaraznih bolesti odgovorno naše zdravstveno ponašanje i navedeni čimbenici rizika – kaže dr. Peršić.
Photo by Extravagant // https://extravagant.com.hr/extravagant-interview-viktor-persic/
„Postoje samo tri boje, deset brojeva i sedam nota, ali važno je ono što činimo s njima, kako ih slažemo. Jer tek tada nastaje neka nova vrijednost. „
A u Opatiji danas zaista imamo centar izvrsnosti za rehabilitaciju pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, tu smo elita, no iskrena želja ljudi u Thalassotherapiji je približiti rehabilitaciju ljudima, tako da netko iz Osijeka, Varaždina ili iz Ploča ne mora potezati do Opatije na oporavak.
Potpuno entuzijastički i volonterski, zaposlenici Thalassotherapije su već započeli taj projekt jer su svjesni da je rehabilitacija u Opatiji „skupa“, i da bi manji lokalni centri bili bliže ljudima i jeftiniji. U Opatiji žele postati mjesto na kojem bi stručnjaci “trenirali” znanja i vještine koje bi primjenjivali u svojim lokalnim razinama, prenijeti to na magistre fizioterapije i magistre sestrinstva koji bi postali svojevrsni ambasadori zdravlja srca uz asistenciju i pomoć stručnjaka u Opatiji.
– Kada bi centri bili bliže ljudima, smanjio bi se mortalitet i slika bolesti bila bi bolja. Stvorili smo koncept za Hrvatsku koji nije skup i volonterski smo pokrenuli projekt. Već postoje centri u Dubrovniku i u Istri gdje postoji suradnja na razini istarskih domova zdravlja, a sada stručno i operativno pomažemo istoku zemlje gdje je u Orahovici napravljena zgrada u sklopu Fakulteta dentalne medicine i zdravstva i studija fitoterapije gdje pomažemo zaživjeti taj dio Hrvatske te želimo pomoći izgraditi centar za rehabilitaciju istočnog dijela zemlje – govori dr. Peršić.
Thalassotherapia izradila je i online platformu preko koje bi zdravlje ljudi bilo bliže. No imaju oni ambicija i za Opatiju, tako su već dobili građevinsku dozvolu i imaju punu podršku županije za izgradnju Centra integrativne i preventivne medicine koji bi bio potpora svima koji se bave rehabilitacijom. Vođeni iskrenom željom da šire znanje i osvijeste važnost zdravlja srca i krvožilnog sustava, ove godine skrenuli su pažnju javnosti na svoj posao sasvim neobičnim potezom – u sklopu 1. Hrvatskog kongresa prevencijske i sportske medicine te kardiološke rehabilitacije s međunarodnim sudjelovanjem “Science4Health”, organizirali su obaranje Guinnessovog rekorda u disciplini najdužeg podvodnog hoda na dah.
Rekord je u bazenu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma Thalassotherapia Opatija oborio hrvatski ronilac na dah Vitomir Maričić koji je na dah prešao više od četiri dužine bazena. Za to mu je trebalo nešto više od četiri minute. Koliko je teško ovo izvesti govori i to što se Maričić prije obaranja rekorda pripremao posebnim tehnikama disanja kojima se kapacitet pluća povećava sa sedam litara na deset litara, a da se rekord obori, Maričić je hodajući po dnu bazena morao paziti da konstantno drži kontakt s podlogom i nije smio niti u jednom trenutku odvojiti nogu od dna bazena. Uspio je.
I za kraj dr. Peršić kaže:
– Postoje samo tri boje, deset brojeva i sedam nota, ali važno je ono što činimo s njima, kako ih slažemo. Jer tek tada nastaje neka nova vrijednost. Volio bih kada bi naš napredak bio nadahnuće drugima.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
