Value Added Medicines u pedijatriji – Inovacije koje pomiču granice skrbi i popunjavaju praznine u postojećem liječenju
armaceutska industrija u posljednjem desetljeću doživljava tihu, ali duboku transformaciju. Na globalnoj razini sve se više govori o konceptu Value Added Medicines – lijekovima s dodanom vrijednošću koji ne predstavljaju nove molekule, ali donose novu vrijednost kroz inovacije u farmaceutskoj tehnologiji, oblicima doziranja, primjeni ili boljem pristupu pacijentima. To je kategorija koja redefinira ulogu generičke industrije koja prelazi u domenu stvaranja nove vrijednosti.
Value Added Medicines predstavljaju rješenja koja popunjavaju praznine u postojećem liječenju – tzv. unmet medical needs – posebno u populacijama koje su često zanemarene u kliničkim ispitivanjima, poput djece, starijih osoba ili kroničnih bolesnika s kompleksnim terapijama. Njihova svrha nije zamijeniti inovativne lijekove, nego poboljšati način na koji postojeći lijekovi djeluju u stvarnom životu. To je spoj farmaceutske tehnologije, kliničke relevantnosti i javnozdravstvene etike.
Nova paradigma generičke industrije: od kopiranja do kreiranja vrijednosti
Upravo u tom kontekstu, Alkaloid AD Skopje napravio je iskorak vrijedan globalne pažnje. Razvojem tekućeg oblika omeprazola – inhibitore protonske pumpe (IPP) koji se do sada proizvodio samo u tabletama ili kapsulama – ova kompanija pokazala je kako generička industrija može predvoditi inovacije. Ovo farmaceutsko rješenje, dostupno i u Hrvatskoj, omogućilo je da djeca s gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB) po prvi put dobiju lijek prilagođen njihovim fiziološkim i razvojnim potrebama.
„To je zaista nešto što mijenja horizonte skrbi. Ne trebamo čekati druge države, nego iskoristiti priliku biti vizionari i osigurati našim pacijentima takvu skrb što prije.“
Maja Nojkova-Belevska, direktorica Alkaloida Hrvatska
Da bi se o inovacijama govorilo kao o promjeni paradigme, potrebno ih je i društveno prepoznati. Hrvatska je upravo to učinila: bila je domaćin 1. međunarodne konferencije o inovativnim rješenjima u liječenju GERB-a u pedijatrijskoj populaciji, gdje su se okupili vodeći stručnjaci iz medicine, farmacije i zdravstvene politike. Ovaj događaj nije bio samo znanstveni skup, nego simbol promjene smjera – prema integraciji inovacija i omogućavanju dostupnosti Value Added Medicines kroz sve razine pedijatrijske zdravstvene skrbi, kroz sve države koje imaju nezadovoljenu potrebu.
Pedijatrijska perspektiva
Inovacija koja rješava stvarni problem: Tekući omeprazol i pedijatrijski GERB
U pedijatrijskoj praksi, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) predstavlja jedno od najčešćih, ali i najzahtjevnijih stanja za pravilno liječenje. Djeca, a osobito dojenčad i mališani koji još ne mogu gutati tablete, suočavaju se s terapijama koje jednostavno nisu dizajnirane za njih. Prof. dr. sc. Orjena Žaja, pedijatrica i specijalistica gastroenterologije, pojašnjava da je to problem koji traje desetljećima:
„Inhibitori protonske pumpe postojali su, ali ne i u obliku prilagođenom djeci. Tekući omeprazol omogućuje precizno, sigurno i jednostavno doziranje – čak i kod dojenčadi od mjesec dana.“
Do sada su lijekovi za GERB bili dostupni uglavnom u tabletama, kapsulama ili granulama s odgođenim oslobađanjem. Takve formulacije, iako učinkovite kod odraslih, ne mogu se primjenjivati kod male djece jer se tablete ne smiju drobiti, a kapsule gube djelotvornost ako se otvore ili miješaju s hranom. Zbog toga su pedijatri često bili prisiljeni primjenjivati lijekove off-label, improvizirati doze, a ljekarnici izrađivati suspenzije ograničenog roka trajanja. Takav pristup povećava rizik pogrešnog doziranja i smanjuje povjerenje roditelja u terapiju.
Tekući omeprazol mijenja tu praksu. Njegova stabilna tekuća formulacija omogućava precizno doziranje prema tjelesnoj masi djeteta, uz sigurnu i jednostavnu primjenu. To znači da se po prvi put može pružiti terapija koja je istodobno znanstveno utemeljena, regulatorno odobrena i klinički sigurna.
„Male razlike u dozi čine veliku razliku u liječenju ove najosjetljivije populacije.“
Prof. dr. sc. Orjena Žaja, spec. pedijatrije
Ovakve inovacije, iako nastale iz poznatih molekula, imaju ogroman zdravstveni, etički i društveni učinak. One liječnicima omogućuju donošenje odluka temeljenih na dokazima (evidence-based medicine), roditeljima donose mir i povjerenje, a djeci sigurnost da će terapija djelovati točno onako kako je propisano.
Upravo zbog nedostatka terapije koja ili nije registrirana za djecu ili je formulacija kriva, pacijenti koji su mlađi od 18 godina vrlo često su diskriminirani, ističe pedijatrica prof. dr. sc. Iva Hojsak.
“Nama pedijatrima ponekad je vrlo teško liječiti pacijente koji boluju od kroničnih bolesti. Naravno da na taj način cijeli sustav registracije lijeka ima niz čimbenika koji na to djeluju. Mislim da mi kao društvo moramo biti svjesni da je izrazito važno i promicati u svakome pogledu registraciju lijekova koji su registrirani za odrasle da budu registrirani za djecu, a isto tako da formulacije, ako takve formulacije za djecu postoje, da budu dostupne za pedijatrijsku dob.”
Prof. dr. sc. Iva Hojsak, spec. pedijatrije
Farmaceutska i profesionalna perspektiva
Ljekarnik – prva točka susreta i posljednja točka terapijskog puta
Ako je liječnik početak terapijskog puta, ljekarnik je njegov kraj – i upravo tu, u tom trenutku kontakta, lijek postaje stvaran i dostupan za male bolesnike. U kontekstu Value Added Medicines, uloga ljekarnika prelazi granice izdavanja recepta. On postaje edukator, savjetnik i partner pacijentu. Magistra Antonija Turkalj, sveučilišna specijalistica kliničke farmacije, ističe važnost te profesionalne transformacije:
„Ljekarnička struka je stup zdravstvene skrbi. Bez pravilnog savjeta i praćenja pacijenta nema ni željenog terapijskog ishoda.“
Današnji pacijenti, izloženi poplavi informacija i utjecajima digitalnih kanala, sve više trebaju provjeren izvor stručnog savjeta. Ljekarnici su, u tom smislu, postali prva linija obrane od dezinformacija, ali i ključni faktor uspjeha terapije. Kod pedijatrijskih lijekova to znači još više: roditelj mora znati kako lijek pripremiti, kada ga dati i kako prepoznati moguće nuspojave. Bez te podrške, i najbolji lijek može biti neiskorišten.
„Lijek postaje lijek tek kada je uz njega i ljekarnički savjet.“
Antonija Turkalj, mag. pharm.
Mag. Turkalj ističe i važnost tzv. transfera skrbi – sustavnog prijenosa informacija između liječnika, ljekarnika i drugih zdravstvenih djelatnika. Takva integracija još uvijek nedostaje hrvatskom zdravstvenom sustavu, no upravo inovacije poput tekućeg omeprazola mogu poslužiti kao katalizator za promjenu. Kada se u ljekarni pojavi roditelj zabrinut za svoje dijete, ljekarnik ima priliku ne samo izdati lijek, već i povezati cijeli lanac skrbi, osiguravajući bolju adherenciju i stvarni učinak terapije.
Glas pacijenata
Vrijeme je za prave poteze: Pacijenti u središtu inovacija
Inovacija nema vrijednost ako ne dođe do pacijenta. Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, Ivica Belina, upozorava da dostupnost lijekova u srednjoj i istočnoj Europi i dalje kasni za zapadnim zemljama, i to ponekad i po nekoliko godina. No ističe da se promjena mora dogoditi upravo ovdje – u zemljama koje imaju znanje, ali trebaju političku hrabrost da prepoznaju vlastite potencijale.
„Moramo uključiti pacijente u procese donošenja odluka. Oni najbolje znaju što znači živjeti s bolešću i koje su njihove realne potrebe.“
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu
Belina podsjeća da su pacijenti često „tihi suputnici“ zdravstvenih reformi, iako bi trebali biti njihovi su-kreatori. Koncept Value Added Medicines upravo to omogućuje: glas pacijenta vraća se u središte sustava. Jer svaka inovacija koja nastaje s namjerom da se pojednostavi primjena, poboljša sigurnost ili olakša suradljivost, u svojoj srži je humanistički čin – spoj znanosti i empatije.
Hrvatska je kroz ovu konferenciju pokazala da može biti više od sudionika – može biti lider dijaloga o održivim i dostupnim inovacijama. Generička industrija, kroz suradnju s akademijom, regulatorima i pacijentima, može postati most između tehnologije i etike, između laboratorija i stvarnog života.
Value Added Medicines – inovacija koja spaja znanost i odgovornost
Value Added Medicines nisu samo farmaceutski proizvodi. Oni su koncept – način razmišljanja koji spaja inovaciju, dostupnost i održivost. U doba kada zdravstveni sustavi traže ravnotežu između troškova i kvalitete skrbi, upravo takvi lijekovi predstavljaju najrealniji oblik napretka: učinkoviti su, sigurni, a ekonomski održivi.
„Inovacija ne mora biti nova molekula. Ponekad je to – nova empatija u formi koja spašava živote.“
Ova rečenica najbolje sažima duh Value Added Medicines. U njima se spajaju znanost, struka i ljudskost – tri stupa na kojima počiva medicina budućnosti. Kada inovacija postane dostupna svima, tada zdravstvo postaje ono što bi oduvijek trebalo biti – sustav koji služi čovjeku.
Powered by //
Prelistajte i pročitajte Premiere Edition publikaciju Health Hub-a s ovom temom:
