#OdvojiDanZaSebe // U Zagrebu održana šesta dm konferencija o ženskom zdravlju kroz cjeloživotni pristup
d mentalnog zdravlja, prevencije i dugovječnosti, preko hormona i menstrualnog zdravlja, do kože, estetike, seksualnosti i intimnog zdravlja – šesta dm konferencija o ženskom zdravlju okupila je u Zagrebu stručnjake različitih područja i otvorila teme o kojima žene trebaju razgovarati tijekom cijelog života.
Kako bolje razumjeti vlastito tijelo? Kada je simptom dio očekivane životne promjene, a kada znak da treba potražiti stručnu pomoć? Kako među mnoštvom informacija, savjeta i trendova prepoznati ono što je utemeljeno na dokazima? I možda najvažnije – koliko smo kao žene doista spremne vlastito zdravlje staviti visoko na listu prioriteta?
Upravo su ta pitanja obilježila zagrebačko izdanje dm konferencije o ženskom zdravlju #OdvojiDanZaSebe, održano 12. rujna u Hilton Garden Innu u Zagrebu. Konferencija je žensko zdravlje promatrala kroz suvremeni life-course pristup: ne samo kroz reproduktivno zdravlje ili pojedinačne dijagnoze, nego kroz međusobnu povezanost tjelesnog i mentalnog zdravlja, životnih navika, odnosa, stresa, hormona, prevencije i zdravog starenja.
Program je otvorio Ivan Horvat, voditelj marketinga dm-a, nakon čega je uslijedio niz stručnih razgovora koji su medicinske činjenice povezali s iskustvom žena i pitanjima koja se često ne stignu – ili se još uvijek ne usude – postaviti u liječničkoj ordinaciji.
Žensko zdravlje 360°: nije samo dovoljno živjeti dulje, važno je živjeti kvalitetnije
Prvi panel, „Žensko zdravlje 360°: mentalno zdravlje, dugovječnost i kvaliteta života“, okupio je Brunu Šimlešu, hrvatskog pisca, kolumnista, predavača, televizijskog voditelja i diplomiranog sociologa, prof. dr. sc. Damira Eljugu, specijalista ginekologije i opstetricije i predsjednika Hrvatske lige protiv raka, te prim. dr. sc. Ljerku Eljugu, uglednu onkologinju iz Poliklinike Affidea Eljuga.
Razgovor je otvorio jedno od ključnih pitanja suvremenog ženskog zdravlja: možemo li prestati reagirati tek kada se bolest pojavi i početi zdravlje graditi desetljećima unaprijed?
U fokusu su bili preventivni pregledi i rano usvojene zdrave navike, ali i mentalna iscrpljenost, kronični stres, postavljanje osobnih granica te „nevidljivi teret“ koji žene često nose kombinirajući profesionalne, obiteljske i skrbničke uloge. Posebna je pozornost posvećena i novom razumijevanju dugovječnosti – ne samo kao većem broju godina života, nego kao očuvanju funkcionalnosti, odnosa, mentalnog zdravlja, samostalnosti i osjećaja smisla.
Poruka panela bila je jasna: zdravo starenje ne počinje u pedesetima ili šezdesetima. Ono se gradi mnogo ranije – svakodnevnim izborima, prevencijom i odnosom prema vlastitom mentalnom i tjelesnom zdravlju.
Hormoni kao nevidljivi suputnici kroz život žene
Koliko dobro zapravo poznajemo vlastite hormone? Upravo je to bilo polazište panela „Hormoni: nevidljivi upravljači ženskog tijela“, u kojem su sudjelovale Maja Obrovac Glišić, magistra nutricionizma posvećena reproduktivnom zdravlju, Sanja Kocijančić Petričević, doajenka zdravstvenog novinarstva i autorica platforme Dijagnoza HRT, te Sanja Vejnović, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Hormonalni život žene promatran je kao kontinuum – od puberteta i uspostave menstrualnog ciklusa, preko reproduktivnih godina i PMS-a, do perimenopauze i menopauze. Hormonalne promjene pritom ne osjećamo samo kroz ciklus, nego i kroz san, energiju, apetit, koncentraciju, raspoloženje, kožu, kosu, tjelesnu masu i seksualnu želju.
Posebno je istaknuta potreba da prestanemo automatski normalizirati simptome koji ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Prema podacima izdvojenima na konferenciji, čak tri od četiri žene tijekom života iskuse simptome PMS-a, dok perimenopauza može trajati nekoliko godina i utjecati na fizičko, emocionalno, mentalno i socijalno zdravlje žene.
Panel je otvorio i pitanje svojevrsne „hormonalne buke“ na društvenim mrežama – od brzih dijagnoza i „hormonalnih resetiranja“ do dodataka prehrani i univerzalnih rješenja. Nasuprot tome postavljena je važnost individualiziranog pristupa, zdravstvene pismenosti i stručne procjene.
Menstrualna bol nije nešto što žena “jednostavno mora izdržati”
Jedan od posebno važnih razgovora bio je panel „Menstrualni ciklus i PMS: razumjeti signale tijela“, na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Ingrid Marton, specijalistica ginekologije i opstetricije iz KB Sveti Duh, prof. dr. sc. Maša Malenica, specijalistica pedijatrije iz KBC-a Sestre milosrdnice, dr. sc. Mislav Mikuš, specijalist ginekologije i opstetricije iz KBC Sestre milosrdnice, te poznata glumica Marijana Mikulić.
Središnje pitanje bilo je jednostavno, ali važno: što je neugodno, a što nije normalno?
Menstrualna bol, obilna krvarenja i izražene predmenstrualne tegobe generacijama su se često prihvaćale kao nešto što žene jednostavno trebaju podnijeti. Međutim, endometrioza pogađa približno 10 posto žena reproduktivne dobi, odnosno oko 190 milijuna žena u svijetu, dok PCOS pogađa oko 10 do 13 posto žena reproduktivne dobi.
Razgovor je zato posebno naglasio važnost menstrualne zdravstvene pismenosti već od adolescencije – kako bi djevojčice naučile razumjeti vlastiti ciklus, prepoznati odstupanja i bez srama razgovarati o boli, krvarenju i drugim simptomima.
Beauty meets Health: gdje završava trend, a počinje medicina?
Velik interes izazvao je panel „Koža, kosa i tijelo: kada se hormoni vide izvana“, koji je spojio dermatologiju, endokrinologiju, estetsku medicinu te plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju.
Sudjelovali su Joško Miše, dr. med., specijalist dermatovenerologije iz Poliklinike Bagatin, Ana Štanfel Hauser, dr. med., specijalistica opće i abdominalne kirurgije i konzultantica za estetsku medicinu, Božo Gorjanc, dr. med., specijalist opće, plastične i rekonstrukcijske kirurgije iz Akademije za plastičnu kirurgiju, te Davorka Herman Mahečić, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije iz KBC-a Zagreb.
U vremenu u kojem estetska medicina postaje mainstream, razgovor nije ostao na pitanju kako izgledati mlađe, nego je postavio puno važnije pitanje – kako izgledati i osjećati se zdravo u vlastitoj koži?
Akne u odrasloj dobi, gubitak kose, promjene pigmentacije, kvalitete kože ili tjelesne mase ponekad mogu biti povezani s hormonalnim i metaboličkim promjenama. Istodobno, žene danas imaju gotovo nepregledan izbor estetskih postupaka.
Razmjere tog trenda ilustriraju podaci predstavljeni u programu: tijekom 2024. globalno je zabilježeno gotovo 38 milijuna estetskih postupaka, a žene čine približno 84 posto svih zahvata obuhvaćenih istraživanjem.
Upravo zato stručnjaci su razgovarali o sigurnosti zahvata, realnim očekivanjima, utjecaju društvenih mreža i filtara, medicinskom liječenju debljine i promjenama tijela nakon značajnoga gubitka tjelesne mase, ali i o granici između želje da njegujemo i unaprijedimo svoj izgled te potrebe da prihvatimo prirodno mijenjanje tijela kroz život.
Seksualno zdravlje dio je zdravlja – i o njemu treba govoriti bez srama
Posljednji stručni panel, „Seksualnost, libido i intimno stanje žena“, otvorio je područje koje je još uvijek među najčešće prešućivanim temama ženskog zdravlja.
O seksualnosti su razgovarale izv. prof. dr. sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja, doc. dr. sc. Ulla Marton, specijalistica ginekologije i opstetricije iz Poliklinike dr. Marton, te dr. Petra Kejla, specijalistica ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Sinteza.
Libido, orgazam, vaginalna suhoća, bol tijekom odnosa, različita razina seksualne želje među partnerima, seksualnost nakon poroda, promjene u perimenopauzi i menopauzi te zaštita od spolno prenosivih infekcija bile su dio otvorenog razgovora bez moraliziranja.
Jedna od važnijih poruka bila je da ne postoji univerzalna „normalna količina“ seksualne želje. Važnije je kako se žena osjeća, postoji li tegoba koja je opterećuje i ima li prostor o njoj razgovarati s partnerom i zdravstvenim stručnjakom.
Panel je zato otvorio i pitanje intimne zdravstvene pismenosti – koliko žena poznaje vlastitu anatomiju, koliko se usudi liječniku govoriti o boli, orgazmu, suhoći, iscjetku ili promjenama libida i znamo li prepoznati simptome zbog kojih je potreban pregled.
Odvojiti dan za sebe – ali zdravlje birati svaki dan
Između stručnih panela konferencija je donijela i drugačiji oblik brige o sebi – vrijeme za networking i druženje te „Smijeh je lijek – Stand Up Moments“ uz stand-up komičara Vlatka Štampara, koji je pred 300 sudionica unio dozu humora u ozbiljne teme ženskog zdravlja.
No možda je najvažniji zaključak cijeloga dana upravo onaj kojim je konferencija zatvorena: žensko zdravlje nije tema jednog pregleda, jedne životne dobi ili jednog mjeseca u godini.
Ono se gradi svakodnevno – znanjem, preventivnim odlukama, slušanjem vlastitog tijela, kvalitetnim odnosima, kretanjem i odmorom, ali i hrabrošću da postavimo pitanje kada nešto ne razumijemo te da potražimo pomoć kada nam je potrebna.
Upravo je zato poruka #OdvojiDanZaSebe mnogo više od poziva da jednom godišnje zastanemo. Ona je podsjetnik da briga o sebi nije sebičnost i da zdravlje žene zaslužuje mjesto među njezinim prioritetima – u svakoj životnoj fazi.
Jer možda najbolji rezultat ovakve konferencije nije koliko smo informacija čule, nego hoće li svaka žena nakon nje donijeti barem jednu konkretnu odluku za sebe.
Health Hub je bio ponosni stručni partner dm-ove zagrebačke konferencije, a program je moderirala mag. pharm. Anita Bujanić.
WIN platforma: https://www.healthhub.hr/tag/WIN/
