KIDNEY HEALTH 2030: Naš „Vatreni“ Ivan Klasnić, regionalni nefrološki lideri i glas pacijenata za „vjetar u leđa“ kućnoj dijalizi!
a forumu Kidney Health 2030 – Redefining Kidney Care: Home Dialysis, Patient Empowerment and Sustainable Health Systems, održanom u Multimedijalnom centru Doživi Europu u Zagrebu, vodeći hrvatski i europski stručnjaci, predstavnici pacijenata, administracije i europskih institucija uputili su zajednički poziv na daljnju modernizaciju skrbi za osobe s kroničnom bubrežnom bolesti, uz snažnije osnaživanje kućnih modela liječenja i razvoj skrbi koja se prilagođava potrebama pacijenata.
Forum je održan u organizaciji Health Huba uz podršku brojnih hrvatskih stručnih i institucionalnih partnera te je okupio predstavnike Hrvatske, Europske unije i međunarodne nefrološke zajednice oko zajedničke vizije razvoja zdravlja bubrega do 2030. godine.
Hrvatska otvara novo poglavlje skrbi za bubrežne bolesnike – stručnjaci, pacijenti i donositelji odluka pozvali na snažniji razvoj kućnih modela dijalize
Budućnost liječenja bubrežnih bolesnika nalazi se u domu pacijenta
Na godišnjoj konferenciji American Association of Kidney Patients (AAKP) jedan od najupečatljivijih uvodnih govora održao je kanadski nefrolog dr. Chan, koji je predstavio globalne trendove razvoja kućne dijalize te viziju budućnosti liječenja kronične bubrežne bolesti. Prema njegovim riječima, svijet se danas nalazi na važnoj prekretnici u razvoju nadomjesnog liječenja bubrežne funkcije. Više od 850 milijuna ljudi u svijetu živi s kroničnom bubrežnom bolesti, dok više od 3,5 milijuna bolesnika prima dijalizno liječenje. Unatoč tome, manje od 12 posto svih pacijenata koristi neki oblik kućne dijalize.
„Potrebe rastu brže nego što transplantacijski programi mogu odgovoriti. Istovremeno se mijenjaju i očekivanja pacijenata. Sve više ljudi želi autonomiju, fleksibilnost i mogućnost da terapiju integriraju u svoj svakodnevni život. Upravo kućna dijaliza omogućuje takav pristup“, istaknuo je dr. Chan.
Kućna dijaliza više nije alternativa – ona postaje strateški smjer razvoja nefrologije
Dr. Chan naglašava kako se kućna dijaliza više ne smije promatrati kao alternativna opcija rezervirana za manji broj bolesnika. Naprotiv, vodeće zemlje svijeta sve je više promatraju kao jednu od temeljnih platformi nadomjesnog liječenja bubrežne funkcije.
Posebno je izdvojio države koje danas predvode ovu transformaciju: Hong Kong kao globalni primjer „Peritoneal Dialysis First“ politike; Australiju i Kanadu koje sustavno razvijaju kućnu dijalizu kao sastavni dio nacionalnih strategija; Novi Zeland kao jednog od lidera kućne hemodijalize; Ujedinjeno Kraljevstvo koje kontinuirano ulaže u razvoj kućnih modela skrbi a i skandinavske države su uzor u implementaciji kućne dijalize osobito peritonejske dijalize.
„Ove zemlje ne promatraju kućnu dijalizu kao rezervnu opciju. One je promatraju kao jedan od temeljnih modela liječenja bubrežnog zatajenja.“
Tehnologija ubrzava prijelaz prema kućnoj dijalizi
Jedan od glavnih pokretača promjena je tehnološki napredak. Prema riječima dr. Chana, suvremeni uređaji postaju sve manji, jednostavniji za korištenje i prilagođeniji pacijentima.
Istodobno se razvijaju digitalni sustavi nadzora bolesnika, telemedicinske platforme, umjetna inteligencija u nefrologiji, daljinsko praćenje terapije, nosivi umjetni bubreg, implantabilni umjetni bubreg.
„Nikada nismo bili bliže svijetu u kojem će se velik dio dijalizne skrbi odvijati izvan bolničkih zidova.“
Posebno naglašava kako digitalne tehnologije danas omogućuju ne samo praćenje pacijenata na daljinu, već i kontinuiranu procjenu kvalitete liječenja, sigurnosti terapije te pravovremeno prepoznavanje komplikacija.
Glas pacijenata: liječenje treba prilagoditi životu pacijenta
Posebnu snagu Forumu dali su predstavnici pacijenata. Kao ambasador foruma sudjelovao je proslavljeni hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Klasnić, trostruko transplantirani bolesnik koji je nakon prve transplantacije zabio i zgoditak na prvenstvu za nacionalnu reprezentaciju. Klasnić je poslao snažnu poruku kako pacijenti u Hrvatskoj trebaju imati pristup suvremenim modelima skrbi koji se već uspješno primjenjuju u državama koje prednjače po kvaliteti liječenja i kvaliteti života bubrežnih bolesnika.
Istaknuo je kako nove tehnologije, digitalna rješenja i kućni modeli liječenja omogućuju veću autonomiju, veću fleksibilnost i veću kvalitetu života te kako zdravstveni sustavi trebaju biti organizirani prema potrebama pacijenata, a ne obrnuto.
Njegovoj poruci, uz predsjednika Koalicije udruga u zdravstvu Ivicu Belinu, pridružila se i predsjednica Hrvatske udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Petra Sučić, koja je i sama godinama bila liječena peritonejskom dijalizom prije transplantacije bubrega.
Naglasila je kako kućni modeli liječenja donose brojne prednosti za pacijente i njihove obitelji, uključujući veću neovisnost, manje putovanja, veću mogućnost nastavka profesionalnog i društvenog života te značajno manji fizički i emocionalni teret bolesti.
Sudionici su istaknuli da se uspjeh moderne nefrologije više ne mjeri samo preživljenjem bolesnika, već i njihovom kvalitetom života, mogućnošću rada, samostalnosti i očuvanja dostojanstva tijekom liječenja.
Ministarstvo zdravstva, HZZO i struka predstavili organizirani program kućne hemodijalize i najavila uvođenje asistirane peritonejske dijalize za kućnu primjenu
Forum je održan na dan kada su Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora predstavili hvalevrijedan organizirani program kućne hemodijalize, čime je Hrvatska napravila značajan iskorak prema suvremenim modelima skrbi usmjerenima na pacijenta.
Predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a, prof. dr. sc. Ivan Bubić, istaknuo je kako budućnost nefrologije mora počivati na tri ključna stupa: ranom otkrivanju bolesti, osnaživanju pacijenata te prijenosu skrbi iz bolnice prema domu bolesnika.
Posebno je naglasio kako kućna hemodijaliza i peritonejska dijaliza ne predstavljaju samo drugačije mjesto provođenja terapije, već potpuno novu filozofiju liječenja koja pacijentima omogućuje veću autonomiju, fleksibilnost i kontrolu nad vlastitim životom.
Struka jednoglasno podržala razvoj asistirane peritonejske dijalize
Jedna od ključnih tema foruma bila je i potreba uvođenja asistirane peritonejske dijalize, modela koji je već standardna praksa u brojnim europskim državama.
Prof. dr. sc. Karmela Altabas, istaknula je kako danas više ne postoje stručne dvojbe oko koristi kućnih metoda liječenja te da ključni izazov više nije medicinske, već organizacijske i financijske prirode.
Profesorica Altabas naglasila je kako Hrvatska raspolaže znanjem, iskustvom i stručnim kapacitetima usporedivima s vodećim europskim centrima te kako upravo asistirana peritonejska dijaliza predstavlja sljedeći logični korak razvoja sustava, a što su i najavili taj dan s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om.
Predsjednica Hrvatskog društva za bubreg HLZ-a, prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, istaknula je kako se Hrvatska suočava sa sve starijom populacijom bubrežnih bolesnika, zbog čega je nužno razvijati nove modele podrške za osobe koje zbog dobi, funkcionalnih ograničenja ili drugih zdravstvenih razloga ne mogu samostalno provoditi peritonejsku dijalizu. Profesorica Bašić Jukić naglasila je kako bi asistirana peritonejska dijaliza, za koju su se založili preporukom HZZO-u, omogućila velikom broju pacijenata liječenje u vlastitom domu, uz podršku educiranih članova obitelji, njegovatelja ili zdravstvenih djelatnika.
Međunarodna i hrvatska stručna zajednica smatra da je drugi ključni stup razvoja kućne dijalize edukacija, koja ne smije biti usmjerena samo prema pacijentima. Jednako je važno educirati liječnike, medicinske sestre, zdravstvene administratore, članove obitelji, njegovatelje i zdravstvene sustave u cjelini. Potrebno je stvoriti novu generaciju nefrologa i medicinskih sestara koji će kućnu dijalizu promatrati kao standardnu terapijsku opciju, a ne kao iznimku. Medicinske sestre pritom dobivaju novu ulogu. Njihova zadaća više nije samo provođenje zdravstvene njege, nego postaju edukatori, mentori i treneri koji pomažu pacijentima razviti sigurnost i samostalnost za provođenje terapije u vlastitom domu, istakle su medicinske sestre iz Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara na čelu s predsjednicom Bosiljkom Devčić, mag. med. techn.
Asistirana peritonejska dijaliza može donijeti bolje ishode i uštede sustavu
Na forumu je predstavljena i stručna inicijativa za uvođenje novog dijagnostičko-terapijskog postupka asistirane peritonejske dijalize kod kuće, koji je upućen Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na razmatranje.
Prema stručnoj i ekonomskoj procjeni, asistirana peritonejska dijaliza omogućila bi pristup kućnom liječenju velikom broju pacijenata koji su danas upućeni na bolničku hemodijalizu isključivo zato što nemaju potrebnu pomoć u provođenju terapije.
Analize pokazuju da bi takav model mogao istovremeno poboljšati kvalitetu života pacijenata i generirati značajne uštede zdravstvenom sustavu, koje bi se potom mogle reinvestirati u daljnju transformaciju skrbi, razvoj kućnih timova, edukaciju zdravstvenih djelatnika i digitalnu podršku pacijentima, istaknuo je zdravstveni ekonomist Davor Katavić iz Desiderius Consulting.
Europska perspektiva: zdravlje bubrega mora postati strateški prioritet
Podršku hrvatskim nastojanjima dali su i europski partneri. Dr. Valerie Luyckx, predsjednica European Kidney Health Alliance (EKHA), naglasila je kako svaki pacijent mora imati pravo na informirani izbor između različitih oblika liječenja te pristup kućnoj hemodijalizi i peritonejskoj dijalizi kada su one medicinski primjerene.
Zastupnici u Europskom parlamentu i članovi MEP Group for Kidney Health, prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić i doc. dr. sc. Tomislav Sokol, upozorili su kako kronične bubrežne bolesti moraju postati sastavni dio europskih zdravstvenih politika, uz snažnije ulaganje u prevenciju, rano otkrivanje bolesti, digitalizaciju i dostupnost inovativnih terapija.
Osam strateških stupova vizije Kidney Health 2030
Forum je zaključio zajedničkom vizijom razvoja bubrežne skrbi do 2030. godine koja se temelji na osam strateških stupova: rano otkrivanje i prevencija kronične bubrežne bolesti, prijenos skrbi iz bolnice prema domu pacijenta, osnaživanje pacijenata kao ravnopravnih partnera, integrirana i koordinirana skrb, razvoj digitalne nefrologije i panela na razini primarne zdravstvene zaštite, nove kompetencije zdravstvenih djelatnika, fokus na kvalitetu života pacijenata te razvoj zelene i održive nefrologije. Posebno je važno uz kućne modele skrbi razvijati i prevenciju koristeći potencijale digitalnih panela i kalkulatora rizika od kronične bubrežne bolesti o čemu su govorili prof. dr. sc. Mario Laganović i prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak.
Poziv na djelovanje
Sudionici foruma zaključili su kako Hrvatska danas ima jedinstvenu priliku postati jedna od europskih predvodnica moderne skrbi za osobe s kroničnom bubrežnom bolesti.
Za ostvarenje te vizije potreban je kontinuirani dijalog između pacijenata, stručnih društava, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zdravstvenih ustanova i europskih partnera.
Kućna hemodijaliza, asistirana peritonejska dijaliza, telemedicina, digitalna podrška pacijentima i novi modeli organizacije skrbi predstavljaju više od novih zdravstvenih usluga – oni predstavljaju transformaciju zdravstvenog sustava prema modelu koji vrhunsku medicinu približava pacijentu, njegovoj obitelji i njegovom domu.
To je vizija koju Kidney Health 2030 želi pretvoriti u stvarnost, istaknuli su iz Health Hub-a, regionalnog think tanka za zdravstvo koji je okupio sve dionike na putu ka ovoj važnoj misiji za kvalitetu življenja bubrežnih bolesnika.
