LIDERI ZDRAVSTVA // Sandra Velasco (Novartis): “Nužna je otvorenost prema inovacijama te odlučnost svih dionika da ih učinimo dostupnima pravom pacijentu u pravo vrijeme”
a Health Hub seriju intervjua o liderima zdravstva, razgovarali smo sa Sandrom Velasco, Country President Adriatics u Novartisu, o budućnosti zdravstvenih sustava i ulozi javno-privatnih partnerstava u njihovoj transformaciji. Istaknula je kako su povjerenje, transparentnost i otvorenost prema inovacijama ključni preduvjeti za razvoj centara izvrsnosti te za osiguravanje dostupnosti naprednih terapija pravim pacijentima u pravo vrijeme. Podijelila je i konkretne uvide o tome kako industrija, kroz prijenos znanja, tehnologije i strateška ulaganja, može aktivno sudjelovati u oblikovanju održivijeg i učinkovitijeg zdravstva.
Sandra Velasco, Country President Adriatics, Novartis
Obzirom na globalni pritisak na održivost zdravstvenih sustava, koji se često rješava kroz javno-privatna partnerstva (PPP), kako biste definirali ključne preduvjete za funkcionalan i transformativan model PPP-a u zdravstvu koji može omogućiti dugoročni razvoj centara izvrsnosti u manjim europskim državama poput Hrvatske?
Javno-privatna partnerstva omogućuju koncentraciju resursa i potencijala različitih dionika koji dijele zajednički cilj i preklapajuće interese, a temeljni preduvjeti njihova uspjeha prije svega su povjerenje i otvorenost svih uključenih. To podrazumijeva jasnoću okvira, transparentnost i predvidljivost procesa – od planiranja, preko provedbe, do evaluacije.
Snažni, dobro organizirani i održivi zdravstveni sustavi, koji mogu odgovoriti na rastuće zdravstvene potrebe i istodobno ostvarivati napredak u ishodima liječenja, zajednički su interes pacijenata, javne uprave, industrije i društva u cjelini. Upravo taj konsenzus predstavlja temelj i ključ povjerenja.
Nužna je i otvorenost prema inovacijama te odlučnost svih dionika da ih učine dostupnima pravom pacijentu u pravo vrijeme, što je u samoj srži europskih zdravstvenih politika usmjerenih na „Uniju jednakih mogućnosti“. Za pravodobnu i učinkovitu implementaciju inovacija u svim segmentima zdravstvene skrbi države moraju strateški promišljati zdravstvenu i medicinsku budućnost, a ne samo sadašnjost, te prilagoditi sustave kako bi mogli brzo usvajati nova rješenja i pravodobno uočavati učinke svakog ulaganja.
“Snažni, dobro organizirani i održivi zdravstveni sustavi, koji mogu odgovoriti na rastuće zdravstvene potrebe i istodobno ostvarivati napredak u ishodima liječenja, zajednički su interes pacijenata, javne uprave, industrije i društva u cjelini.
Upravo taj konsenzus predstavlja temelj i ključ povjerenja.”
Photo by Freepik
Centri izvrsnosti često se promatraju kao „čvorišta“ integracije kliničke izvrsnosti, obrazovanja, istraživanja i digitalnih inovacija. Koje su, prema Vašem mišljenju, ključne sustavne prepreke njihovu uspostavljanju u regiji i kako industrija, poput Novartisa, može pridonijeti redefiniranju uloge zdravstvenih ustanova kroz strateška ulaganja, pristup znanju i prijenos tehnologije?
Prepreke su često povezane s inicijativom, određivanjem prioriteta i funkcioniranjem lanca donošenja odluka, kao i s povezanošću pojedinih segmenata sustava, što je donekle i razumljivo. Zdravstveni sustavi diljem Europe suočavaju se sa specifičnim izazovima, neovisno o snazi gospodarstva ili broju osiguranika.
Javne uprave, sagledavajući cjelinu, nastoje najprije riješiti najurgentnije – bilo novonastale ili naslijeđene – probleme: financijske, organizacijske, logističke i regulatorne. Stoga je iznimno važan širi društveni i politički konsenzus o zdravstvenoj budućnosti, kako promjene vlasti ne bi narušavale, usporavale ili poništavale ključne procese.
Tvrtke poput Novartis mogu pomoći u premošćivanju brojnih praznina, ubrzati pristup inovacijama – ne samo u području terapija – te donijeti nova medicinska i znanstvena znanja i rješenja, kao i već provjerene modele njihove implementacije, uključujući modele evaluacije i optimizacije.
“Upravljanje podacima temelj je razvoja, inovacija i razumijevanja sadašnjih i budućih potreba zdravstvenog sustava.
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji danas se može premostiti manjak zdravstvenih djelatnika u odnosu na rastuće potrebe stanovništva.”
Photo by Freepik
Digitalna transformacija zdravstva sve se više smatra temeljem otpornosti i personalizirane skrbi. Koju ulogu inovativne biofarmaceutske kompanije mogu imati u postavljanju digitalnih standarda i integraciji rješenja poput „real-world evidence“, dijagnostike temeljene na umjetnoj inteligenciji, novih tehnologija i virtualne edukacije u centre izvrsnosti?
To je sama srž djelovanja – upravo implementacija inovacija u istraživanju i razvoju, plasmanu na tržište i praćenju ishoda daje komparativnu prednost kompanijama poput Novartisa. Takve kompanije nisu samo rani korisnici inovacija, nego i investitori u razvoj prilagođenih rješenja koja podupiru medicinske i farmaceutske inovacije, njihov put do pacijenta, adherenciju i farmakovigilanciju.
Upravljanje podacima temelj je razvoja, inovacija i razumijevanja sadašnjih i budućih potreba zdravstvenog sustava. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji danas se može premostiti manjak zdravstvenih djelatnika u odnosu na rastuće potrebe stanovništva.
Otpornost sustava na promjene i sve veći pritisak zbog starenja populacije izravno su povezani s otvorenošću i prilagodljivošću tehnološkim i terapijskim inovacijama. Brojni primjeri uspješnih transformacija u svijetu pokazuju njihov izravan utjecaj na javno zdravlje i ishode liječenja.
Centri izvrsnosti predvodnici su takvog pristupa jer objedinjuju vrhunsko znanje i najnapredniju tehnologiju – u službi pacijenata, ali i kao poticaj vrhunskim stručnjacima da ostanu i ostvaruju svoje potencijale u Hrvatskoj.
Photo by Freepik
Možete li navesti konkretne primjere dobre prakse u Hrvatskoj u kojima je Novartis, u suradnji s javnim ustanovama poput Kliničke bolnice „Sveti Duh“ i KBC-a Zagreb, pokazao viziju u uspostavi centara izvrsnosti te kako su ti projekti postavili nove standarde u integraciji inovacija i sustavne održivosti?
Najbolje je krenuti od konkretnih rezultata zajedničke vizije, međusobnog povjerenja i kvalitetnog partnerstva. Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednjih pet godina, otkako djeluje certificirani Centar izvrsnosti za liječenje nasljednih retinalnih distrofija pri Klinička bolnica Sveti Duh, uspješno su liječena 33 pacijenta iz Hrvatske i još sedam zemalja.
Zahvaljujući partnerstvu s Novartisom, Hrvatska je bila šesta zemlja u svijetu u kojoj je omogućena genska terapija za pigmentnu retinopatiju i Leberovu kongenitalnu amaurozu. Standardizirani postupci liječenja u svim certificiranim centrima jamče jednake ishode, što potvrđuje izvrsnost hrvatskog zdravstva i liječnika, ali i uspješnost partnerstva s industrijom.
Sličnim modelom suradnje KBC Zagreb je 2019. postao prva bolnica u ovom dijelu Europe koja je primijenila personaliziranu CAR-T terapiju za liječenje djece s akutnom limfoblastičnom leukemijom i odraslih s difuznim velikostaničnim B-limfomom. Danas se ondje liječe i pacijenti iz šire regije.
U planiranju budućnosti onkološkog liječenja poseban je naglasak na radioligandnim terapijama – novoj nadi za onkološke bolesnike. Postoje operativni modeli i iskustva iz drugih zemalja, a hrvatski liječnici sve više sudjeluju u edukacijama i razvoju tog područja.
“U planiranju budućnosti onkološkog liječenja poseban je naglasak na radioligandnim terapijama – novoj nadi za onkološke bolesnike.
Postoje operativni modeli i iskustva iz drugih zemalja, a hrvatski liječnici sve više sudjeluju u edukacijama i razvoju tog područja.”
Photo by Freepik
U raspravama o otpornim zdravstvenim sustavima Svjetski gospodarski forum i McKinsey ističu važnost međusektorske suradnje, dugoročnog planiranja i evaluacije ishoda kao temelja transformacije. Kako politike na europskoj i nacionalnoj razini mogu aktivnije prepoznati zdravstvenu industriju kao ključnog partnera, ne samo u liječenju nego i u oblikovanju budućnosti zdravstva?
Zdravlje građana i osiguravanje što većeg broja zdravih i aktivnih godina života nije isključivo pitanje zdravstvenih sustava i administracije. Sve se više prepoznaje potreba za širim pristupom – na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini.
Održivi zdravstveni sustavi usmjereni su na prevenciju, zdravstvenu pismenost, kvalitetu liječenja i života oboljelih te njihovu društvenu uključenost i jednakost. Takav pristup zahtijeva uključivanje svih sektora – od obrazovanja i gospodarstva do socijalnih službi.
Zdravstvena industrija ima važnu ulogu u tom ekosustavu: kao veliki ulagač u znanje, podizanje svijesti o bolestima i zaštiti zdravlja, podršku pacijentima i medicinskom osoblju te upravljanje podacima kao ključem boljeg planiranja i ishoda liječenja.
Odnosi trebaju biti partnerski i transparentni, a odnos javnog i privatnog sektora treba promatrati kao prostor velikih mogućnosti za unapređenje javnih usluga – pri čemu su povjerenje i otvorenost ponovno ključni čimbenici.
