SHIFT // Barbara Salopek i Davor Katavić: “Od propuštenih prilika do pametnih ulaganja: premošćivanje jaza između financija i inovacija u zdravstvu u Europi”

P

rocjene pokazuju da srednje velika europska bolnica treba ponovno uložiti 5–8 % svojeg godišnjeg proračuna u opremu i tehnologiju.To je tek za održavanje postojećih standarda, a iznos bi trebao biti bliže 10–12 % ako želi ostati konkurentna na samom vrhu. No, jesu li za takve korake uopće spremne? Autori ovog članka za Vinco, Barbara Salopek i Davor Katavić argumentiraju zašto zdravstvo zahtijeva stalna ulaganja, postoji li nepovezanost inovacija u zdravstvu i financija te koje su pouke iz usporedbe Norveške i Hrvatske te uloga posrednika.

 
 

 
 

Zašto zdravstvo zahtijeva kontinuirana ulaganja?

 

Malo je sektora koji tako jasno odražavaju i ljudska postignuća i buduće potrebe kao zdravstvo. Ono je jedno od najvećih dostignuća civilizacije – spašava živote, produljuje životni vijek i sprječava patnju. U Europi, uz starenje stanovništva, porast kroničnih bolesti i sve veća očekivanja u pogledu kvalitete i tehnologije, zdravstvo nije samo javno dobro, nego i ključni pokretač društvene stabilnosti, znanstvenih inovacija i gospodarskog rasta.

Međutim, zdravstvo je ujedno i jedan od kapitalno i istraživački najzahtjevnijih sektora na svijetu. Za razliku od mnogih industrija u kojima kapitalna ulaganja sporo zastarijevaju, u zdravstvu je kontinuirano reinvestiranje nužno kako bi se ostalo konkurentnim i osigurala sigurna i suvremena skrb. Nove bolesti (virusne, emergentne, otpornost na antibiotike), novi terapijski pristupi (genska terapija, imunoterapija, precizna medicina), nova dijagnostika, oprema, medicinski postupci i pripadajuća regulativa zahtijevaju stalno unaprjeđenje, ulaganja i inovacije.

Konkretni primjeri ulaganja uključuju:

• Digitalno zdravstvo / umjetna inteligencija / softver: implementacija dijagnostičkih alata, sustava potpore odlučivanju, umjetne inteligencije i strojnog učenja, telemedicinskih sustava
• Napredna medicinska oprema: MRI, CT i PET uređaji, robotski kirurški sustavi, visokoprecizna dijagnostika, molekularni i genetski laboratoriji (vrijednosti od 1 do više od 5 milijuna eura)
• Objekti i infrastruktura: higijenski i sigurnosni standardi, digitalna infrastruktura (elektronički zdravstveni zapisi, telemedicina, AI dijagnostika), održavanje i obnova bolnica
• Istraživanje i razvoj / klinička ispitivanja: sudjelovanje u istraživanjima, suradnja s biotehnološkim i medtech startupovima
• Edukacija osoblja: kontinuirano usavršavanje liječnika, medicinskih sestara i tehničara

Bez stabilnih izvora kapitala čak i dobro vođene bolnice riskiraju zaostajanje u kvaliteti skrbi.

 

 

 
 

Učimo od najboljih: tehnološki divovi prepoznaju priliku

 

Velike tehnološke kompanije to dobro razumiju. Google, Oracle, Amazon, Apple i Microsoft snažno ulažu u zdravstvene podatke, preciznu medicinu i digitalne zdravstvene platforme.

• Google/Alphabet ulaže milijarde kroz Verily i Calico te integrira umjetnu inteligenciju u dijagnostiku
• Apple razvija Apple Watch kao zdravstvenu platformu
• Amazon je kupio One Medical za 3,9 milijardi dolara
• Microsoft ulaže u analitiku temeljenu na umjetnoj inteligenciji i cloud rješenja

Ova ulaganja nisu altruistična – ona odražavaju svijest da je zdravstvo stabilno i rastuće tržište ogromnog potencijala.

 

 

 

 

 

 

Glavna prepreka: jaz između zdravstva i financija u Europi

U Europi, osobito u privatnom zdravstvenom sektoru, postoji značajan problem: nedovoljna povezanost pružatelja zdravstvenih usluga i financijskog sektora.

Razlozi su dvojaki:

• Ograničena financijska pismenost u zdravstvu:
  zdravstveni stručnjaci izvrsni su u kliničkom radu, ali često nemaju znanja iz financijskog upravljanja, strateškog planiranja i privlačenja investicija
• Nedostatak razumijevanja zdravstva među investitorima:
  investitori i banke zdravstvo često doživljavaju kao previše kompleksno i regulirano

Rezultat: propuštene prilike, nedostatak kapitala i sporija modernizacija sustava.

 
 

 

 

 

Hrvatska i Norveška: priča o dva sustava

Usporedba Hrvatska i Norveška jasno pokazuje razlike:

• Hrvatska:
  • 8,1 % BDP-a za zdravstvo (ispod EU prosjeka)
  • oko 1.420 € po stanovniku
  • privatni sektor fragmentiran i nedovoljno financijski strukturiran
  • ograničen pristup kapitalu
• Norveška:
  • također 8,1 % BDP-a, ali oko 8.693 € po stanovniku
  • snažna inovacijska infrastruktura
  • razvijeni posrednici (klasteri, inovacijske platforme)
  • veća sposobnost privlačenja investicija

Pouka: bez odgovarajućih financijskih struktura i Hrvatska riskira nedovoljna ulaganja, dok Norveška pokazuje kako ih učinkovito privući.

 
 

 

 

Tko može pomoći? Uloga stručnih posrednika

Rješenje leži u posrednicima koji razumiju i zdravstvo i financije:

• jačanje financijske pismenosti pružatelja usluga
• prevođenje zdravstvenih modela na jezik investitora
• pružanje pouzdanih informacija investitorima
• izgradnja povjerenja i smanjenje rizika
• poticanje održivih i transparentnih ulaganja

Takvi posrednici omogućuju zdravstvenim organizacijama da postanu „investicijski spremne“, a investitorima olakšavaju razumijevanje sektora.

 
 

 
 

Zaključak: Europa si ne može priuštiti propuštanje ove prilike

Zdravstvo nije samo društvena vrijednost – ono je jedan od najperspektivnijih sektora u Europi.

Europa već ima snažne temelje: vrhunske institucije, visoke standarde skrbi i rastuću potražnju za naprednim uslugama. No, bez boljeg povezivanja financija i zdravstva, taj potencijal ostaje nedovoljno iskorišten.

Ključna poruka je jasna:
kada zdravstveni sektor i financijski sektor „govore različitim jezicima“, svi gube.

Uspjeh zahtijeva povezivanje:

• financija
• poduzetništva
• inovacija
• medicinske i biotehnološke ekspertize

Vrijeme za djelovanje je sada. Europa si ne može priuštiti nedovoljno financirano zdravstvo – ni zbog pacijenata, ni zbog sustava, ni zbog svoje globalne konkurentnosti.

Povezivanje financija i zdravstva nije samo prilika – ono je nužnost.

 
 

 

 

IZVORNI TEKST //

From missed opportunities to smart investments: Bridging finance and healthcare innovation gap in Europe