“SAFEHEART and Beyond – hrvatski model 2026”- Strateški europski forum zaključen Pozivom na djelovanje za kardiovaskularnu prevenciju u (CEE) Europi

Konferencija je osmišljena kao platforma koja povezuje znanost, zdravstvenu politiku, konkretne javnozdravstvene aktivnosti i pacijente, s naglaskom na provedbu — odnosno prijelaz s preporuka i strategija na stvarne, mjerljive ishode na razini populacije.

Hibridni događaj okupio je sudionike iz cijele Hrvatske, srednje i istočne Europe te šire Europske unije, sa zajedničkim ciljem: osnažiti The Safe Hearts Plan pokrenut od strane Europske komisije u ovoj regiji, unaprijediti kardiovaskularnu prevenciju, predstaviti hrvatski model prevencije, ubrzati inovacije te uskladiti europske politike s nacionalnom provedbom, uz konačni doprinos zajedničkom Pozivu na djelovanje 2026.–2030.

Snažan europski i globalni stručni dijalog

Forum je otvorio akademik Bojan Jelaković, koji je pozicionirao Hrvatsku unutar europskog i globalnog okvira prevencije, naglasivši da srednja i istočna Europa i dalje snosi nerazmjerno velik teret kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti te da ovaj trenutak predstavlja ključnu priliku za sustavne promjene i jačanje regionalne suradnje.

Prva tematska sesija, „Međunarodni okvir – od strategije do sustava“, pružila je sveobuhvatan pregled europskog i globalnog političkog okvira. Prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić, zastupnica u Europskom parlamentu, predsjednica Radne skupine za kardiovaskularno zdravlje u Europskom parlamentu, istaknula je kako je kardiovaskularno zdravlje postalo prioritet na europskoj razini kroz The Safe Heart Plan, naglašavajući važnost koordiniranog djelovanja među državama članicama. Na to se nadovezao doc. dr. sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, koji je istaknuo transformativnu ulogu zdravstvenih podataka i digitalnih alata u omogućavanju preciznije, prediktivne i skalabilne prevencije, dodatno naglasivši svoju posvećenost inicijativi The Critical Medicines Act.

Ovu perspektivu dodatno je produbila Katherine de Bienassis, analitičarka zdravstvenih politika u OECD-u, koja je predstavila dokaze o trajnim nejednakostima u kardiovaskularnim ishodima diljem Europe objavljene u izvješću „The State of Cardiovascular Health in EU“, ukazujući na značajne nezadovoljene potrebe, osobito u srednjoj i istočnoj Europi. Nastavljajući ovu sistemsku perspektivu, Jure Kocman iz Roche Diagnostics predstavio je The Partnership for Health System Sustainability and Resilience (PHSSR) te naglasio kako se zdravstveni sustavi moraju transformirati iz reaktivnih u proaktivne, preventivno usmjerene strukture, ističući da glavna prepreka nije nedostatak znanja, već nedostatak ranog djelovanja. Izvješće PHSSR-a o nezaraznim bolestima nedavno je predstavljeno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Sesiju je zaključio prof. dr. sc. Salman Rawaf, ravnatelj WHO suradničkog centra za edukaciju i osposobljavanje u javnom zdravstvu pri Imperial Collegeu, koji je naglasio važnost vodstva, upravljanja i kapaciteta javnog zdravstva u pretvaranju dokaza u održive politike i praksu. Profesor Rawaf je projekt Hrvatske lige za hipertenziju „Lov na tihog ubojicu“ nazvao fantastičnim primjerom.

Druga sesija, „SAFEHEART i klinička praksa – europske inicijative u djelovanju“, prešla je s politike na provedbu, fokusirajući se na kliničke putove i stvarni učinak. Akademik Željko Reiner istaknuo je kako se europske strategije moraju pretočiti u svakodnevnu kliničku praksu, osiguravajući dosljednost i kvalitetu skrbi u državama članicama, uz osvrt na europski preventivni plan. Nakon toga, prof. dr. sc. Maciej Banach, predsjednik Poljskog lipidološkog društva i Međunarodnog lipidnog ekspertnog panela (ILEP), predstavio je inicijativu CEPI kao novu eru u upravljanju lipidima, naglašavajući važnost rane intervencije i sustavne kontrole rizika.

Rasprava se potom usmjerila na arterijsku hipertenziju, pri čemu je prof. dr. sc. George Stergiou, predsjednik Međunarodnog društva za hipertenziju, ukazao na propuštene prilike u prevenciji i potrebu za poboljšanjem detekcije i dugoročnog praćenja. To je nadopunio prof. dr. sc. Gianfranco Parati, predsjednik Svjetske lige za hipertenziju, koji je pružio globalnu perspektivu, naglašavajući da rješavanje hipertenzije zahtijeva integrirane pristupe koji povezuju kliničku skrb, javno zdravstvo i angažman pacijenata. Istaknuo je kako osobe kod kojih je postignuta kontrola arterijske hipertenzije predstavljaju manjinu što je nedopustivo na današnje mogućnosti liječenja i naročito prevencije, tj. promjena loših životnih navika.

Treća sesija, „Hrvatska kao prikaz slučaja – nacionalni programi i skalabilnost“, predstavila je Hrvatsku kao model integrirane i skalabilne prevencije. Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, predstavio je nacionalni program ranog probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju, naglašavajući važnost prevencije kroz cijeli životni tijek i ranog otkrivanja te istaknuvši ovu inicijativu kao vodeći primjer pravovremene prevencije na razini Europske unije. Nakon toga, akademik Bojan Jelaković predstavio je hrvatske podatke o arterijskoj hipertenziji koja je glavni uzrok izgubljenih godina života i smrtnosti u Hrvatskoj, a u nastavku je prikazao uspješan projekt smanjenja unosa kuhinjske soli vođen od strane Hrvatske lige za hipertenziju kao snažnu populacijsku intervenciju s mjerljivim učinkom na kardiovaskularne ishode koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila best-buy metodom u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Nadovezujući se na ove pristupe, prof. dr. sc. Ivan Pećin, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu HLZ-a i potpredsjednik Hrvatske lige za hipertenziju, predstavio je jedinstven program Hrvatske lige za hipertenziju „Lov na tihog ubojicu“, koji je osnažen s dvije specifične akcije„Znaš li svoj broj?“ i „Misija 70/26“, naglašavajući ulogu osviještenosti, probira te opsežnog i kreativnog uključivanja javnosti u prepoznavanju nedijagnosticiranog rizika. Sesiju je zaključila Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, koja je predstavila projekt PILK i naglasila sve važniju ulogu ljekarnika u prevenciji, osobito u poboljšanju adherencije, edukaciji pacijenata i upravljanju kardio-reno-metaboličkim rizičnim čimbenicima kroz multidisciplinarnu suradnju.

Četvrta sesija, „Prevencija nove generacije – podaci, dijagnostika i primarna zdravstvena zaštita“, bila je usmjerena na inovacije i održivost sustava. Prof. dr. sc. Zlatko Fras, predsjednik Slovenskog kardiološkog društva, predstavio je ulogu napredne dijagnostike u ranom otkrivanju rizika, naglašavajući prijelaz prema prediktivnoj i personaliziranoj prevenciji. Nakon toga, prof. dr. sc. Dinko Vitezić, predsjednik Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju HLZ-a  obradio je ekonomsku dimenziju prevencije, istaknuvši da bez odgovarajućih modela financiranja prevencija ostaje ograničena unatoč jasnim dokazima o njezinoj dugoročnoj vrijednosti.

Sesiju je zaključila Radka Lang (MSD), potpredsjednica EFPIA platforme za kardiovaskularno zdravlje, koja je naglasila da se inovacije moraju razumjeti šire — ne samo kao tehnološki napredak, već i kao novi modeli skrbi, bolja uporaba podataka i snažnija integracija prevencije u zdravstvene sustave.

Završna sesija, „Pacijent i društvo u središtu prevencije“, usmjerila je pozornost na društvenu dimenziju i ljudsku perspektivu prevencije. Martin Sinković, jedan od ambasadora Hrvatske lige za hipertenziju, osvajač olimpijskih i svjetskih zlata, govorio je o snazi sporta i javnih kampanja u oblikovanju zdravijih životnih navika i podizanju svijesti. Ovu perspektivu dodatno je naglasila Magdalena Daccord iz FH Europe, istaknuvši ključnu ulogu udruga pacijenata u zagovaranju rane dijagnostike i pravednog pristupa skrbi. Sesiju je zaključio prof. dr. sc. Mensur Mulabdić, koji je podijelio osobno iskustvo pacijenta, podsjetivši da iza svake statistike stoji stvarna ljudska priča te da pravodobna prevencija može promijeniti tijek života. Naglasio je da svaki bolesnik mora postati odgovoran za svoje zdravlje, a u isto vrijeme da svoje znanje i pozitivno iskustvo vezano uz poboljšanje zdravlja mora dalje prenositi svojim ukućanima, prijateljima, susjedima.

Forum je zaključen panel raspravom na visokoj razini uz sudjelovanje prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i doc. dr. sc. Damira Važanića, načelnika Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Minitsratsva zdravstva RH kao delegat ministrice doc. dr. sc. Irene Hrstić. Panel je naglasio kako budućnost kardiovaskularne prevencije ovisi o snažnom političkom vodstvu, održivom dizajnu zdravstvenog sustava i sposobnosti provedbe promjena u velikom opsegu.

Hrvatski model prevencije – od koncepta do prakse

Jedan od ključnih zaključaka konferencije bio je da Hrvatska, kroz svoj integrirani pristup prevenciji i inovativne javnozdravstvene kampanje, može služiti kao model dobre prakse na europskoj razini.

Istaknuta je potreba za skaliranjem uspješnih nacionalnih programa na razinu Europske unije, jačanjem međusektorske suradnje te ubrzanjem implementacije preventivnih strategija.

U središtu konferencije bio je tzv. „hrvatski model“, u kojem ključnu ulogu ima kontinuirani nacionalni program i kampanja „Lov na tihog ubojicu“. Hrvatska je sjajan svjetski primjer kako se mogu realizirati programi smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli

Hrvatski model integrira rano otkrivanje rizičnih čimbenika (probir), edukaciju građana, pacijenata i zdravstvenih djelatnika, aktivno uključivanje pacijenata i cjelokupnog društva, kao i suradnju između zdravstvenog sustava, akademske zajednice i donositelja odluka.

U tom kontekstu predstavljena je dugogodišnja javnozdravstvena inicijativa „Lov na tihog ubojicu“, dodatno osnažena dvjema intenzivnim kampanjama zdravstvene pismenosti usmjerenima na arterijsku hipertenziju, dislipidemije i nezdrave životne navike — „Znaš li svoj broj?“ i „Misija 70/26“. Važnost ovih inicijativa dodatno potvrđuje činjenica da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokrovitelj kampanje „Lov na tihog ubojicu“.

Ove inicijative, koje Hrvatska liga za hipertenziju provodi diljem zemlje, omogućuju građanima brz i jednostavan pristup mjerenju ključnih zdravstvenih pokazatelja.

„Hrvatski model pokazuje da prevencija ne smije ostati samo na razini dokumenata i preporuka — ona oživljava i vraća u praksu načela Andrije Štampara, prema kojima liječnici i svi zdravstveni djelatnici moraju biti prisutni među ljudima, u zajednici i u svakodnevnoj kliničkoj praksi“, istaknuto je tijekom konferencije.

Sljedeći korak – „Lov na tihog ubojicu“ u Europskom parlamentu (Bruxelles)

Jasna potvrda uspješnosti i održivosti hrvatskog modela — osobito u promicanju zdravstvene pismenosti, provođenju probira i organizaciji primarnih preventivnih zdravstvenih pregleda kroz dugogodišnji program „Lov na tihog ubojicu“ — jest poziv Europskog parlamenta da se ova inicijativa organizira za njihove zaposlenike unutar samog Parlamenta.

Posebno je značajno da će se ovoj inicijativi u travnju pridružiti nekoliko vodećih europskih stručnih društava, koja su sama iskazala interes i uputila poziv na suradnju Hrvatskoj ligi za hipertenziju.

Hrvatski model tako će biti predstavljen uživo u Europskom parlamentu, gdje će inicijativa „Lov na tihog ubojicu“ dodatno promovirati važnost ranog otkrivanja i prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Ovaj događaj predstavlja važan korak prema pozicioniranju Hrvatske kao aktivnog i vodećeg sudionika u oblikovanju budućih europskih zdravstvenih politika.

Platforma za djelovanje

„SAFEHEART and Beyond – hrvatski model“ potvrdio je da Europa raspolaže znanjem, stručnošću i alatima potrebnima za značajno smanjenje opterećenja kardiovaskularnim bolestima.

Sljedeći korak je jasan: koordinirana provedba, snažnija partnerstva i kontinuirana politička predanost.

Uz iskrenu zahvalnost svim partnerskim institucijama i govornicima, organizatori — Hrvatska liga za hipertenziju i Health Hub, naglasili su da ovaj forum ne predstavlja završetak rasprave, već početak koordiniranog europskog djelovanja prema zdravijim srcima i otpornijim zdravstvenim sustavima u ovoj regiji.

Zaključci foruma

Rasprave tijekom foruma potvrdile su da kardiovaskularne bolesti i dalje ostaju vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u Europi, s osobito velikim opterećenjem u srednjoj i istočnoj Europi. Unatoč snažnim znanstvenim dokazima i dostupnim alatima, prevencija se i dalje nedovoljno koristi, dok su zdravstveni sustavi pretežito usmjereni na liječenje u kasnoj fazi bolesti, a ne na rano, proaktivno djelovanje.

Sudionici su naglasili da značajan napredak zahtijeva sustavnu promjenu — od reaktivne prema preventivnoj skrbi, od fragmentiranih prema integriranim putovima skrbi te od izoliranih intervencija prema koordiniranim, na podacima utemeljenim strategijama koje pacijenta stavljaju u središte.

Hrvatski model prepoznat je kao sveobuhvatan i skalabilan primjer takvog pristupa. Temelji se na putu prevencije kroz cijeli životni vijek koji započinje nacionalnim probirom u predškolskoj dobi za obiteljsku hiperkolesterolemiju, omogućujući rano prepoznavanje visokorizičnih pojedinaca i obitelji. Dodatno je osnažen inovativnim, kreativnim i kontinuiranim javnozdravstvenim kampanjama, kao što su „Lov na tihog ubojicu“, „Znaš li svoj broj?” i „Misija 70/26“, koje objedinjuju multidisciplinarni pristup, podizanje svijesti, probir i uključivanje građana u velikom opsegu.

Hrvatski model također integrira multidisciplinarnu skrb, uključujući aktivno sudjelovanje medicinskih sestara ili ljekarnika putem digitalnih platformi u središnjem zdravstvenom informacijskom sustavu (PILK), čime se podržava koordinirano upravljanje bolesnicima s kardiovaskularnim i drugim nezaraznim bolestima. Uz to, nacionalni preventivni zdravstveni pregledi imaju ključnu ulogu u sustavnom prepoznavanju rizičnih skupina i njihovom uključivanju u odgovarajuće putove skrbi.

Poseban naglasak stavljen je na politike smanjenja štete, osobito u području pretilosti, pušenja, unosa soli i konzumacije šećera, uz prepoznavanje da i postupno smanjenje rizičnih čimbenika može donijeti značajne koristi za zdravlje populacije.

Sudionici su također istaknuli potrebu uspostave šireg društvenog ugovora za kardiovaskularno zdravlje, temeljenog na načelu „kardiovaskularno zdravlje u svim politikama“, kako bi se osiguralo da je prevencija ugrađena u sve sektore i podržana na svim razinama društva.

Nadalje, naglašena je važnost jačanja farmakoekonomske perspektive, s obzirom na sve snažnije dokaze da pravodobna prevencija i uvođenje inovativnih terapija ne samo da poboljšavaju zdravstvene ishode, već dugoročno donose značajne koristi za društvo i gospodarstvo.

Posebno je istaknuta i uloga digitalnih inovacija i umjetne inteligencije, osobito kroz alate poput AI asistenta Zdravko, koji podupiru prevenciju, podizanje svijesti i rano upravljanje nezaraznim bolestima.

Poziv na djelovanje 2026.–2030.

Forum je zaključen snažnom i jedinstvenom obvezom ubrzavanja kardiovaskularne prevencije diljem Europe, s posebnim naglaskom na srednju i istočnu Europu.

Obvezujemo se:

Obvezujemo se na jačanje strategija prevencije utemeljenih na podacima te unapređenje korištenja zdravstvenih podataka u oblikovanju politika, praćenju ishoda i smanjenju nejednakosti.

Obvezujemo se na ubrzanje programa ranog otkrivanja i probira, uključujući inovativne pristupe poput probira u predškolskoj dobi za obiteljsku hiperkolesterolemiju i prepoznavanja rizika na razini populacije.

Obvezujemo se na ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu i multidisciplinarne modele skrbi, uključujući aktivno uključivanje ljekarnika i korištenje digitalnih platformi kako bi se osiguralo integrirano i kontinuirano upravljanje pacijentima.

Obvezujemo se na provedbu sveobuhvatnih politika smanjenja štete usmjerenih na ključne rizične čimbenike, poput pretilosti, pušenja, unosa soli i šećera, kako bi se postigla mjerljiva poboljšanja u zdravlju populacije.

Obvezujemo se na širenje inovativnih javnozdravstvenih kampanja koje su kreativne, kontinuirane i usmjerene na građane, kako bi se osiguralo trajno uključivanje i podizanje svijesti u svim dobnim skupinama.

Obvezujemo se na jačanje farmakoekonomskog okvira za kardiovaskularno zdravlje, prepoznajući da ulaganja u prevenciju i inovacije donose dugoročnu vrijednost, bolje ishode i značajne društvene i gospodarske koristi.

Obvezujemo se na ubrzanje primjene digitalnih i AI rješenja, uključujući alate poput AI asistenta Zdravko, kako bi se podržala prevencija, rano otkrivanje i osnaživanje pacijenata.

Obvezujemo se na uspostavu međusektorskog društvenog ugovora za kardiovaskularno zdravlje, temeljenog na načelu „zdravlje u svim politikama“, kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje vlade, zdravstvenog sustava, akademske zajednice, industrije i civilnog društva.

Obvezujemo se na smanjenje nejednakosti u kardiovaskularnim ishodima u srednjoj i istočnoj Europi kroz jačanje suradnje, razmjenu znanja i primjenu najboljih praksi.

Obvezujemo se na stavljanje pacijenata i građana u središte svih preventivnih strategija, jačajući zdravstvenu pismenost, uključenost i zajedničku odgovornost za zdravlje

PHOTOGALLERY //

https://www.facebook.com/media/set/?vanity=HealthHub.HR&set=a.959911699746150