Kožne bolesti kao globalni javnozdravstveni prioritet – Povijesna rezolucija 78. Svjetske zdravstvene skupštine
a 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, najvišem odlučujućem tijelu Svjetske zdravstvene organizacije, usvojena je rezolucija WHA78.15, kojom se kožne bolesti po prvi put sustavno i cjelovito proglašavaju globalnim javnozdravstvenim prioritetom. Ova odluka predstavlja povijesnu prekretnicu u razumijevanju bolesti kože — ne više kao marginalnih ili isključivo dermatoloških problema, nego kao složenih zdravstvenih, društvenih i ekonomskih izazova koji duboko zadiru u kvalitetu života milijardi ljudi.
Photo by Freepik
Povijesni i politički kontekst rezolucije
Rezolucija se oslanja na dugogodišnje međunarodne napore usmjerene prema ostvarenju univerzalne zdravstvene zaštite, čime se svim ljudima jamči pristup osnovnim zdravstvenim uslugama bez financijskog opterećenja. Tijekom desetljeća, Svjetska zdravstvena skupština usvajala je niz parcijalnih rezolucija koje su se bavile pojedinim kožnim bolestima — poput lepre, psorijaze, lišmanijaze, drakunkuloze ili miketoma — no tek se ovom rezolucijom prvi put priznaje cjelokupni teret kožnih bolesti kao jedinstvena globalna kategorija.
U dokumentu se naglašava da kožne bolesti obuhvaćaju iznimno širok spektar stanja: od zaraznih i autoimunih bolesti, preko kongenitalnih dermatoza, kroničnih i rijetkih oboljenja, do malignih tumora kože i stanja povezanih s klimatskim i okolišnim promjenama. Posebno se ističe činjenica da velik broj tih bolesti ostaje neprepoznat i neliječen, osobito u zemljama s ograničenim resursima.
Photo by Freepik
Globalni teret i društvene posljedice
Rezolucija se poziva na podatke Studije globalnog opterećenja bolestima (GBD 2021), prema kojima je zabilježeno 4,69 milijardi novih slučajeva kožnih i potkožnih bolesti, uz gotovo 42 milijuna godina života izgubljenih zbog invaliditeta. Time se kožne bolesti svrstavaju među deset vodećih uzroka onesposobljenosti u svijetu.
No dokument ne ostaje na statistici. Posebna se pozornost posvećuje stigmatizaciji, diskriminaciji i nasilju koje pogađa oboljele i njihove obitelji. Kožne bolesti često ostavljaju vidljive tragove, što u mnogim društvima vodi socijalnom isključenju, narušenom mentalnom zdravlju, depresiji i anksioznosti. Time se stvara začarani krug u kojem psihičke posljedice dodatno pogoršavaju fizičko stanje bolesnika.
Photo by Freepik
Strateški zaokret: jačanje primarne zdravstvene zaštite
Jedna od ključnih poruka rezolucije jest spoznaja da većinu tereta kožnih bolesti čini relativno malen broj čestih dijagnoza, koje bi se, uz odgovarajuću edukaciju i dostupnost osnovnih lijekova, mogle učinkovito liječiti na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga se države članice pozivaju na jačanje kompetencija zdravstvenih radnika, osobito u lokalnim i ruralnim sredinama, te na pravodobno upućivanje složenijih slučajeva specijalistima.
Naglašava se i potreba razvoja laboratorijskih kapaciteta, uključujući histopatološku, mikrobiološku i imunološku dijagnostiku, kao i borba protiv antimikrobne otpornosti. Posebnu ulogu imaju digitalne tehnologije i telemedicina, koje mogu premostiti geografske i infrastrukturne prepreke.
Photo by Freepik
Integrirani pristup i budući smjerovi
Rezolucija WHA78.15 poziva države da integriraju skrb o kožnim bolestima u postojeće politike rehabilitacije, mentalnog zdravlja i invaliditeta te da potiču istraživanja u suradnji s akademskim institucijama. Posebno se ističe povezanost kožnih bolesti s klimatskim promjenama, okolišnim čimbenicima i novim zaraznim bolestima, pri čemu kožne manifestacije često predstavljaju rani znak šire javnozdravstvene prijetnje.
Na globalnoj razini, ravnatelju Svjetske zdravstvene organizacije povjerava se izrada globalnog akcijskog plana za javnozdravstveni odgovor na kožne bolesti, s jasno definiranim ciljevima, pokazateljima i rokovima, o čijoj će se provedbi izvještavati do 2031. godine.
Photo by Freepik
Zaključak: kraj zanemarivanja
Usvajanjem ove rezolucije međunarodna zajednica simbolično i praktično prekida povijesno zanemarivanje kožnih bolesti. One više nisu shvaćene kao rubni zdravstveni problem, već kao ključno pitanje ljudskog dostojanstva, jednakosti i prava na zdravlje. WHA78.15 time ne predstavlja samo administrativni dokument, nego etičku i političku izjavu: da u globalnom zdravlju nitko ne smije biti zaboravljen — ni zbog bolesti koje su „na koži“, ali duboko zadiru u samu srž ljudskog života.
Photo by Freepik
REFERENCE //
https://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA78/A78_R15-en.pdf
