Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Prvaci zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Dijabetes”
ovodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ nadahnuti globalnom inicijativom „Health Literacy Champions“ koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo. Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.
Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.
Health Hub predstavlja Vam dobre prakse i zdravstvene stručnjake koji se u pravom smislu riječi mogu nazvati prvacima zdravstvene pismenosti! Predstavljamo odlične primjere suradnje akademske zajednice, zdravstvenih stručnjaka i zdravstvene industrije- 15 zdravstvenih rječnika u kojima je obrađeno 600 zdravstvenih termina, uz preko 30 uključenih zdravstvenih stručnjaka različitih profesija!
Upoznajte stručni tim i prvake zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Dijabetes”!
ZDRAVSTVENI RJEČNIK //
DIJABETES
Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:
- dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.
doc. dr. sc. Maja Cigrovski Berković, dr. med., specijalist internist i subspecijalist endokrinolog i dijabetolog
„Sudjelovanje u izradi zdravstvenog rječnika posvećenog šećernoj bolesti bio je izazovan posao, koji mi je dao za misliti o tome koliko pravi način informiranja, ali i neverbalna komunikacija, mogu biti presudni za daljnje liječenje bolesnika i njihov uvid u težinu i ozbiljnost bolesti. Zgodna mi je usporedba zdravstvene pismenosti s vitalnim parametrima, odnosno važnosti koja joj se na taj način daje u procjeni nečijeg zdravstvenog stanja (poput onih klasičnih parametara kao što su krvni tlak, puls, tjelesna temperatura itd. ).
Po struci sam endokrinolog i dijabetolog, a bolesti kojima se bavim, poput šećerne bolesti, dosežu pandemijske razmjere. Danas definitivno imamo dostupno moćno „farmakoterapijsko oružje“, no niti jedan lijek ne može biti učinkovit ukoliko bolesnik ne razumije kako ga uzimati, što od njega očekivati i sl. Stoga, promicanje međusobnog boljeg razumijevanja smatram izuzetno važnim za pomicanje granica zdravstvene pismenosti.
Zdravstvena pismenost može imati utjecaja na ishode liječenja ili prevenciju. To je još jedna važna stavka. Ukoliko pacijenti razumiju svoju bolest i mogućnosti liječenja, kao i potencijalne nepovoljne ishode koji mogu nastati ako se liječenje ne provodi prema preporukama, uspjeh može biti značajno bolji, a time se poboljšava i kvaliteta života bolesnika kao i njihovih obitelji. Naravno, jednako je važan utjecaj zdravstvene pismenosti na troškove liječenja.
Kada govorimo o viziji zdravstvene pismenosti za budućnost obzirom na nove tehnologije, one nam s jedne nam strane itekako olakšavaju dostupnost zdravstvene skrbi. Primjerice, moguć je digitalizirani prijenos podataka o kretanju razine šećera kod bolesnika sa šećernom bolesti virtualnim putem te je na taj način olakšana komunikacija s liječnikom uz dobivanje povratne informacije gotovo u realnom vremenu) To je svakako jedna od pozitivnih strana digitalizacije koju promoviramo i potičemo. S druge pak strane, tehnologija u smislu dostupnosti različitih medicinskih informacija na internetu može itekako narušiti zdravlje, ukoliko su te informacije neprovjerene, a potencijalno i krive. Zato je definitivno važno omogućiti znanstveno vjerodostojne informacije na razumljiv način.“
doc. dr. sc. Maja Cigrovski Berković, dr. med., specijalist internist i subspecijalist endokrinolog i dijabetolog
prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr.med. specijalist obiteljske medicine
„Dugogodišnji rad u praksi pokazao mi je koliko se odnos liječnik pacijent promijenio. Nekada je odnos bio više patrijarhalan na način da je liječnik donosio sve odluke za pacijenta. Zbog mnogih razloga danas to više nije tako. Znanstvenim i tehnološkim razvojem medicinska znanost se promijenila, kao i način života i komunikacije na razini odnosa pacijent-liječnik. Liječnik treba pristupiti pacijentu sveobuhvatno poštujući njegovu osobnost, a pacijent mora imati ili podijeliti s liječnikom dio odgovornost za cjelokupni proces skrbi, kako bi krajnji ishod bio što bolji.
Liječnik i pacijent danas imaju svojevrsni prijateljski odnos u kojem se međusobno usuglašavaju oko postupka dijagnostike i/ili načina liječenja. Pacijent mora biti upoznat sa mogućim neželjenim posljedicama određenih životnih navika, uz preporuke kako ih promijeniti. Pacijent treba imati odgovornost, ako se iste loše životne navike ne mijenjaju.
Takav odnos liječnika i pacijenta podrazumijeva određeno znanje pacijenata ili, kako to opisno u zadnje vrijeme zovemo- njegovu zdravstvenu pismenost. Za takav odnos potrebno je veliko ulaganje, prvenstveno od strane pacijenta, ali i liječnika te društva u cjelini. Stoga su svi koraci koji se poduzimaju kako bi se zdravstveno opismenjavalo pacijente- dobrodošli!
Danas u doba velikog tehničkog razvoja, pacijenti lako dolaze do informacija, ali to ne znači da razumiju dobivenu informaciju ili da su stekli dostatno znanje. Ipak, „posjedovanje“ informacije potiče komunikaciju s liječnikom, neovisnno o tome da li je olakšava ili otežava. Rad na zdravstvenoj pismenosti pacijenata svakako olakšava cjelokupni proces skrbi te potiče prijateljski odnos koji liječnik i pacijent ili imaju ili ga razvijaju. Stoga će svi napori uloženi u opismenjavanje široke zajednice biti u konačnici nagrađeni, obzirom da zadovoljan pacijent čini i liječnika zadovoljnim.“
prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr.med. specijalist obiteljske medicine
(Prof. dr. sc. Bergman Marković sudjelovala je kao autor u izradi šest zdravstvenih rječnika za razvoj zdravstvene pismenosti u građana (Degenerativne i reumatske bolesti, Dijabetes, Gastroenterologija, Hipertenzija, Osnove onkologije i onkološke hematologije te Pulmologija)
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
