Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Milka Kosanović (HUP): “Zdravstvena industrija kroz mnoge inicijative poboljšava zdravstvenu pismenost pacijenata!”
dravstvena industrija, uključujući farmaceutsku i medtech industriju kroz mnoge inicijative poboljšava zdravstvenu pismenost pacijenata, pritom uključujući brojne zdravstvene stručnjake da na kreativan i interaktivan način osnaže i unaprijede komunikaciju s pacijentima. “Prema nedavnom istraživanju svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti, a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju,“ istaknula je Milka Kosanović, dipl. iur., direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova i direktorica odnosa s članstvom HUP-a u razgovoru za Health Hub Special Policy Report “Prvaci zdravstvene pismenosti”.
Milka Kosanović, dipl. iur., direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova i direktorica odnosa s članstvom HUP-a
“Svi nesretni zdravstveni sustavi nesretni su na svoj način, a svi sretni nalik su jedni na druge“ – obrnuta je parafraza velikog Tolstoja, koja bi mogla poslužiti kao dobra ilustracija zdravstvenih sustava koje poznajemo. Naime, u zdravstvenim sustavima koji se mogu pohvaliti epitetom izvrsnosti – poput nizozemskog ili danskog, slični su faktori doveli do uspjeha, a među njima kao vrlo značajna, vidljiva je bitno drugačija uloga pacijenta u samom sustavu. Tako u većini tih najuspješnijih zdravstvenih sustava, pacijent nije tek pasivni sudionik procesa skrbi o svom zdravlju, baš suprotno tome – on njime velikim dijelom samostalno upravlja. U tome dijelu u Hrvatskoj imamo problem ili kako to psiholozi vole pozitivno reći – puno prostora za napredak”, ističe gđa. Kosanović.
“Naime, prema nedavnom istraživanju jednog uglednog portala, svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju. Ako uzmemo u obzir, primjerice, da su i u Hrvatskoj vodeći uzroci smrtnosti kardiovaskularne i onkološke bolesti, a da se mjerljivo značajan napredak u liječenju tih bolesti i stanja može postići već podizanjem svijesti građana o štetnosti određenih životnih navika ili rutinskim preventivnim pregledima, jasno je koliko je vrijedno uložiti u edukaciju građana u tom pogledu. Stoga je uloga svih dionika sustava, koji zdravstvenoj pismenosti građana mogu doprinijeti, iznimna.
Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, odgovornih za preko 60% ukupnog volumena tržišta lijekova, daju svoj maksimalan doprinos sustavu i pacijentima i na taj način. Putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. članice HUP-UPL pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se – u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu – lakše snađu te za sebe i one o kojima skrbe ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“
„Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se – u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu – lakše snađu te za sebe, i one o kojima skrbe, ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“
U kontekstu doprinosa zdravstvene industrije poboljšanju zdravstvene pismenosti, Health Hub Special Policy Report prenosi i stav Association of the European Self-Care Industry, AESGP:
„Zbog kombinacije veće potražnje i rastućih troškova, zdravstveni sustavi diljem Europe suočavaju se s ozbiljnim financijskim izazovima. Samoskrb (op. kada je prikladna) pomaže smanjiti pritisak na cijeli sustav i sastavni je dio sveobuhvatne strategije promicanja zdravlja i prevencije bolesti u Europi. Ali kako bi samoskrb u potpunosti ispunila svoj potencijal, građane je potrebno podržati pravim alatima, uključujući izgradnju ili poboljšanje njihove zdravstvene pismenosti. To se može postići odgovarajućim inicijativama za zdravstveni odgoj, stručnim vodstvom i odgovarajućom digitalnom pismenošću.
Danas se u Europi 1.2 milijarde manjih zdravstvenih tegoba (npr. ubodi insekata, glavobolje, neke alergije, manje ozljede …) samostalno zbrinjavaju pomoću proizvoda za samoskrb / samoliječenje. Time se zdravstvenim sustavima i nacionalnim gospodarstvima štedi 34 milijarde eura koji bi inače bili potrošeni na nepotrebne posjete liječniku, medicinske troškove i izostanak s posla. Samoskrb štedi vrijeme zdravstvenim radnicima da se usredotoče na pacijente kojima je potrebna njihova medicinska skrb. Kada si ne bismo mogli samostalno pomoći proizvodima za (odgovorno) samoliječenje, trenutno bi bilo potrebno imati još oko 120.000 liječnika u Europi! Briga o sebi donosi stvarnu ekonomsku i društvenu vrijednost i obećava druge dobrobiti ako bude šire prihvaćena.“[i]
[i] https://aesgp.eu/articles/strengthening-health-through-education-how-to-achieve-health-literate-societies
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
