Povodom Ljubičastog dana- Prof. dr. sc. Maša Malenica: “Inovacijama i humanošću do izvrsnosti u epileptologiji”
Prof. dr. sc. Maša Malenica, dr. med., pročelnica Zavoda za neuropedijatriju, gastroenterologiju i hematologiju
Klinika za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Član Executive Boarda International League Against Epilepsy (ILAE) Europe; Član Executive Boarda European Reference Network (ERN) EpiCARE, Dopredsjednica Hrvatskog društva za dječju neurologiju
Iz vlastitog iskustva u međunarodnim stručnim okvirima vjerujem da svjedočimo ključnom trenutku transformacije epileptologije. Epilepsija, koja pogađa više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta, ostaje jedno od najsloženijih neuroloških stanja obilježeno ponavljajućim, neizazvanim napadajima i velikom raznolikošću kliničkih oblika. Uz medicinske izazove, bolest nosi i značajne psihološke, socijalne i ekonomske posljedice, uključujući stigmatizaciju, smanjenu kvalitetu života i povećan rizik od iznenadne smrti (SUDEP).
Unatoč napretku dijagnostičkih tehnologija, epilepsija i dalje predstavlja dijagnostički izazov. Razlikovanje epileptičkih od neepileptičkih događaja, poput psihogenih napadaja ili sinkope, zahtijeva složene pretrage, dok tradicionalne metode poput EEG-a i MRI-a često imaju ograničenu osjetljivost, osobito u interiktalnim fazama. Poseban problem čini i činjenica da približno trećina pacijenata ima tzv. farmakorezistentnu epilepsiju koja ne reagira na konvencionalne antikonvulzivne lijekove, što otvara potrebu za inovativnim terapijskim pristupima.
U tom kontekstu, umjetna inteligencija (AI) postaje ključni saveznik moderne epileptologije. AI obuhvaća širok spektar tehnologija – od strojnog i dubokog učenja do obrade prirodnog jezika – koje imaju potencijal unaprijediti dijagnostiku, liječenje i praćenje bolesti. Algoritmi strojnog učenja omogućuju analizu EEG signala i prepoznavanje obrazaca koji prethode napadajima, dok modeli dubokog učenja, poput konvolucijskih i rekurentnih neuronskih mreža, omogućuju obradu složenih neuroslikovnih podataka te precizniju lokalizaciju epileptogenih zona. Točnijim određivanjem epileptogenih zona može se kod pacijenata prikladnih za operativni zahvat vrlo uspješno kiruški pristupiti liječenju epilepsije.
Izuzetno je važna i uloga AI-a u razvoju personalizirane medicine. Analizom kombiniranih podataka – kliničkih zapisa, genetskih markera i prethodnih terapijskih odgovora – moguće je individualno prilagoditi terapiju, smanjujući potrebu za dugotrajnim pristupom pokušaja i pogreške. Takva preciznost povećava učinkovitost liječenja i smanjuje rizik od nuspojava, čime izravno poboljšava kvalitetu života bolesnika, s osobitim naglaskom na pedijatrijsku populaciju gdje učinkovitim liječenjem i cijela obitelj ima bolju kvalitetu života. Velike mogućnosti pruža i integracija AI tehnologija s nosivim uređajima koji omogućuju kontinuirano praćenje fizioloških parametara i ranu detekciju nadolazećih napadaja.
Photo by Freepik
No, s razvojem tehnologije dolaze i novi izazovi. Svjesni smo koliko su pitanja etike, privatnosti podataka i regulatornog nadzora ključna za očuvanje povjerenja javnosti i profesionalne zajednice. Potrebna je transparentnost algoritama, izbjegavanje pristranosti u modelima i jasno definirani standardi sigurnosti. Regulatorna tijela, uključujući Europsku agenciju za lijekove (EMA) i FDA, sve više prepoznaju potrebu za prilagodbom postojećih smjernica kako bi se omogućila sigurna i učinkovita integracija AI sustava u kliničku praksu.
Ipak, uz svu tehnološku sofisticiranost, ne smijemo zaboraviti da se srž epileptologije temelji na humanosti i empatiji te da svaki centar izvrsnosti mora osigurati holistički pristup svojim pacijentima i njihovim obiteljima. U Hrvatskoj smo ponosni na niz inicijativa koje to potvrđuju. Već dvanaest godina Hrvatska udruga za epilepsiju i Klinika za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice organiziraju edukacijsko-rekreativni kamp za djecu i adolescente s epilepsijom – jedinstven projekt koji djeci omogućuje sigurno okruženje, druženje uz edukaciju o njihovoj bolesti i osjećaj pripadnosti bez stigme bolesti. Uz to, kontinuirano provodimo projekt edukacije odgajatelja i nastavnika o febrilnim konvulzijama i epilepsijama, čime gradimo razumijevanje i sigurnost u školama i vrtićima. Tim neuropedijatara i sestara Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice vodi i Savjetovalište za djecu oboljelu od epilepsije, koje djeluje u sklopu Hrvatske udruge za epilepsiju, te pruža individualiziranu podršku obiteljima i pomaže u rješavanju medicinskih, psiholoških i socijalnih izazova. Holistički pristup našim pacijentima nastavlja se i kroz pomno planiranu tranziciju iz pedijatrijske u adultnu skrb kroz Ambulantu za tranziciju s Klinikom za neurologiju KBC Sestre milosrdnice.
Kao član Izvršnog odbora ERN EpiCARE, ponosno ističem da kroz europsku mrežu izvrsnosti naša Klinika sudjeluje u povezivanju stručnjaka iz cijele Europe, omogućujući savjetovanje i zajedničko odlučivanje u složenim slučajevima rijetkih i kompleksnih epilepsija. Ta suradnja donosi pacijentima pristup najvišoj razini znanja i skrbi, bez obzira na zemlju u kojoj žive.
Gledajući unaprijed, vjerujem da će budućnost epileptologije u Europi biti oblikovana sinergijom tehnologije, stručnosti i humanosti. Umjetna inteligencija može unaprijediti naše razumijevanje bolesti, ali istinska vrijednost medicine ostaje u ljudskom pristupu – u pažnji, podršci i empatiji koju pružamo svakom djetetu i obitelji suočenima s epilepsijom.
Photo by Freepik
