Povodom Dana migrene pridružujemo se europskoj prioritizaciji ove teme – Kada život i zajednica „boluju“ od migrene

M

igrena je neurološka bolest koja se vrlo često zanemaruje i banalizira u društvu, a pogađa više od 41 milijuna osoba u Europskoj uniji (EU).[1] Smatra se drugim vodećim uzrokom nesposobnosti za rad u svijetu i trećim uzrokom u osoba mlađih od 50 godina. Migrena pogađa svaku sedmu osobu u svijetu, a na temelju svjetskih epidemioloških podataka procjenjuje se da u Hrvatskoj od nje pati 400.000 građana.

Migrena je vrsta glavobolje koja čini ogromno opterećenje bolešću u razvijenom svijetu, a okidači koji mogu izazvati migrenski napadaj individualni su za svakog pojedinog pacijenta. Shodno tome je izrazito važna edukacija građana o migreni, prevencija, dijagnostika, liječenje i u konačnici poboljšanje kvalitete života. Vrlo često su u javnosti o ovoj specifičnoj bolesti koja nosi mnoge izazove za radnu produktivnost u trenutku pojave simptoma govorili i poznate osobe [2] kao što su glumac Ben Affleck, tenisačica Serena Wiliams, košarkaška legenda Kareem Abdul-Jabbar, pjevačica Janet Jackson i poznata Phoebe iz „Prijatelja“, Lisa Kudrow.

Unatoč tome što je učestala bolest, migrena je na neki način „nevidljiva“ bolest koja je još uvijek uvelike pogrešno shvaćena, nedovoljno dijagnosticirana i nedostatno liječena. Prema dostupnim istraživanjima, diljem svijeta se oko 50% ljudi s poremećajima glavobolje primarno samoliječe, bez usmjeravanja zdravstvenih stručnjaka. Svega 10% osoba s tegobama imaju službenu stručnu dijagnozu.[3] Ovaj podatak ukazuje na značajne negativne zdravstvene i ekonomske posljedice. Stoga se pacijenti s migrenom često suočavaju s dugim i frustrirajućim čekanjem na točnu dijagnozu i/ili učinkovito liječenje. Ne samo da su posljedice ovog „puta pacijenta“ emocionalne, već su i financijske za pojedince, zdravstvene sustave i društva.

 

 

 

 

 

Migrena je ujedno i troškovno „skupa“ bolest, a u EU se ukupni godišnji trošak migrene procjenjuje na 111 milijardi eura (64% svih troškova glavobolja). Godišnji trošak po osobi za migrenu iznosi 1.177 €, od čega se 93% može pripisati neizravnim troškovima. Izgubljeni radni sati i smanjena produktivnost zbog migrene pokretači su velikih ekonomskih problema i gubitaka u EU: procjena ukupnog troška migrene u Europi je 27 milijardi € godišnje.[4]

 

Hrvatski dan migrene se obilježava 21. ožujka, a prvi Dan migrene u RH obilježen je 21. ožujka 2004. godine. Migrena je druga po učestalosti među primarnim glavoboljama. Opisuje se kao povremena glavobolja koju karakterizira pulsirajuća bol (ponekad može biti i tupa), često u polovici glave (ali bol može biti prisutna u području čela, vrata, ramena), obično praćena mučninom, povraćanjem i pojačanom osjetljivošću na svjetlost, buku i mirise, a može potrajati od 4 do 72 sata.[5]

 

 

 

 

 

 

„Breme migrene“ za pojedinca i društvo

 

Još uvijek je nedostatno artikulirano u javnosti kako su izravni troškovi liječenja migrene mali u usporedbi s velikim uštedama neizravnih troškova koje bi se mogle ostvariti (npr. smanjenjem izgubljenih radnih dana) kad bi se sredstva dodijelila za liječenje migrene na odgovarajući način.[6]

 

Jedno istraživanje provedeno u 12 centara za glavobolje u 7 zemalja (Brazil, Italija, Moldavija, Meksiko, Argentina, Čile i Urugvaj) potvrdilo je kako niska razina svijesti pacijenata o migreni dovodi do nedovoljne dijagnoze i nedostatnog liječenja:

• svega 28% sudionika bilo je svjesno da pate od migrene
• 64% ispitanika svoju je migrenu nazvalo ‘glavoboljom’[7]

 

 

 

Inovacije u liječenju migrene imaju smisao samo ako postoji – dostupnost

 

Niske stope konzultacija s liječnicima u razvijenim zemljama također mogu ukazivati na to da mnogi ljudi s poremećajima glavobolje nisu svjesni kako postoje učinkoviti tretmani. Podaci također svjedoče o stigmi i stavovima društva prema migreni- stigma prema migreni i njezin utjecaj na medicinsku skrb te internalizirana stigma među onima s migrenom i njezinim štetnim učinkom na kvalitetu života i odnose između pacijenta i liječnika. Naknada troškova za učinkovite metode liječenja ključna je za mnoge potrebite pacijente kako bi imali pristup metodama liječenja migrene te imali koristi od dostupnih inovacija. Europske publikacije ukazuju kako se dijagnoza može odgoditi kada se pacijentima ne može ponuditi odgovarajuće liječenje, ali i obrnuto – ako su učinkoviti lijekovi dostupni i pristupačni, dijagnoza će se vjerojatno poboljšati.[8]

 

 

 

 

 

Socijalni izazovi migrene

 

Niska razina svijesti samih pacijenata o migreni i glavoboljama također se reflektira na širu javnost. Glavobolje se ne percipiraju kao ozbiljne jer su uglavnom epizodne, ne uzrokuju fatalne ishode i nisu zarazne. No stigma i pogrešna shvaćanja migrene važne su društvene prepreke koje utječu na ponašanje ljudi u suočavanju i traženju pomoći. Povezanost neuroloških poremećaja sa stigmom, prepreka je za one koji boluju od migrene. Razvoj stigme može biti povezan i s nevidljivom prirodom boli i lažnom percepcijom migrene kao pokazatelja „slabosti“, posebice kod ženske populacije. Stigma također može biti prisutnija kod pacijenata s određenim socio-demografskim karakteristikama; istraživanja ukazuju kako nezaposleni, razvedeni i oni koji pate od migrene s aurom također imaju višu razinu stigme.[9]

 Udruge civilnog društva koje zagovaraju svijest o utjecaju migrene na živote pacijenata, pozivaju  nacionalne i europske kreatore zdravstvenih politika da u potpunosti prihvate izazov migrene i izgrade poticajno okruženje koje će poboljšati kvalitetu života građana EU.

 

 

 

prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, specijalistica neurologije, pročelnica Poliklinike Klinike za neurologiju KBC Zagreb i voditeljica Referentnog centra za migrenu Ministarstva zdravstva

 

 

 

„Postoje određene studije koje govore kako se neke osobe s migrenom pri zapošljavanju uopće ne javljaju na visoke pozicije jer se boje da neće moći funkcionirati na poslu zbog „bremena“ migrenskih napada, što svjedoči o hendikepu ove bolesti za pojedinca, a samim time i za zajednicu“, istaknula je prof. dr. sc. Mahović Lakušić.

 

 

 

 

 

 

 

„Nazdravlje!“ o migreni

 

Povodom Dana migrene je u seriji podcasta „Nazdravlje!“ gost bila prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, specijalistica neurologije, pročelnica Poliklinike Klinike za neurologiju KBC Zagreb i voditeljica Referentnog centra za migrenu Ministarstva zdravstva, s kojom je poznati zdravstveni influencer i ambasador zdravstvene pismenosti dr. Natko Beck  razgovarao o tome što je migrena i kako ju prepoznati, kako kontrolirati migrene, te što učiniti kada osjetimo dolazak migrenskog napada.

 

U podcastima možete saznati:

 

Što je migrena? Kako ju prepoznati?

 

 

Kako kontrolirati migrenu?

 

Što napraviti kad osjetiš da dolazi migrenski napad?

 

 

Premda ne postoje precizni podaci za Hrvatsku, procjenjuje se da veći broj osoba s migrenom ne traži pomoć liječnika. Prema podacima nekih istraživanja, liječnika nikada nije posjetila gotovo polovica ispitanika s glavoboljom i čak 36,3 % ispitanika s migrenom. [10] Sve migrene ne moraju izgledati isto i važno je što prije zatražiti stručnu pomoć pri prepoznavanju simptoma koji bi mogli ukazivati na ovo stanje.

 

 

 

U kliničkoj praksi većina pacijentica prof. dr. sc. Mahović Lakušić koje viđa u Referentnom centru za migrenu Ministarstva zdravstva su mahom žene iznad 40 godina koje se nose s migrenom gotovo 3 desetljeća, čak od prve menstruacije, no pomoć zatraže i prvu dijagnozu „migrene“ dobiju tek u periodu perimenopauze ili menopauze kada simptomi postanu užasno nepodnošljivi, intenzivni i značajno narušavaju kvalitetu njihovog života.

 

 

 

Povodom Dana migrene je u seriji podcasta „Nazdravlje!“ gost bila prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, specijalistica neurologije, pročelnica Poliklinike Klinike za neurologiju KBC Zagreb i voditeljica Referentnog centra za migrenu Ministarstva zdravstva

 

 

Migrena nije samo bol

 

Prepoznajte čimbenike rizika, tj. ‘okidače’ za napadaj migrene:

• spavanje – nedostatak ili previše sna, promjena rutine spavanja
• dehidracija – nedovoljan unos ili pretjerani gubitak tekućine
• jaki podražaji – dugotrajna izloženost (svjetlo, zvuk, jaki mirisi kao što su parfemi, boje, petrol)
• pušenje
• kofein – promjene u unosu poput naglog prekida uzimanja, pretjerano uzimanje kofeina (više od tri do četiri šalice kave na dan)
• stres – učestali okidač napadaja migrene (uključen u 80 % napadaja)
• promjene životnih navika i rutine – gladovanje, propušteni obrok (osobito doručak i/ili ručak), dugotrajna putovanja
• određena vrsta hrane i pića – alkohol (npr. crveno vino)
• poremećaji raspoloženja – depresija i tjeskoba
• menstrualni ciklus – hormonalne promjene mogu biti provocirajući čimbenici za migrenu
• tjelesna aktivnost – nedostatak tjelesne aktivnosti ili pretjerana tjelesna aktivnost
• trauma glave i vrata
• okolišni faktori – promjene vremenskih uvjeta (promjene tlaka zraka), jako svjetlo, sunčeva svjetlost, buka

 

 

 

 

 

 

Ako imate sklonost glavoboljama, preskačete obroke, stalno ste pod stresom ili loše spavate, sve to može pogoršati stanje. Jedan od načina sprječavanja migrene je i stavljanje naglaska na vođenje dnevnika glavobolje, u kojem će pacijent zabilježiti i identificirati svoje osobne rizike koji mogu potaknuti napadaj migrene.

 

Osoba koja pati od migrene ima narušen obiteljski i društveni život te je u stalnom strahu i neizvjesnosti od sljedećeg napada. Zdrav način života (ograničavanje stresa, pravilna prehrana, dovoljno sna), izrazito je važan za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.

Pravodobna identifikacija okidača omogućuje provođenje mjera uspješnog izbjegavanja i promjenu čimbenika rizika kada god je to moguće. Osobama koje boluju od migrene preporučuje se kontrola kod liječnika obiteljske medicine i neurologa, što će osigurati pravovremenu dijagnostiku i pravilno liječenje.

 

 

 

 

REFERENCE:

[1] https://www.emhalliance.org/for-policy-makers/

[2] https://www.webmd.com/migraines-headaches/ss/slideshow-celebrity-migraines

[3] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/Women-M-Policy-Paper-FINAL23MARCH.pdf

[4] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/New-EU-disability-strategy-EMHA-contribution-FINAL.pdf

[5] https://www.hzjz.hr/aktualnosti/dan-migrene/

[6] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/Women-M-Policy-Paper-FINAL23MARCH.pdf

[7] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/Women-M-Policy-Paper-FINAL23MARCH.pdf

[8] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/Women-M-Policy-Paper-FINAL23MARCH.pdf

[9] https://www.emhalliance.org/wp-content/uploads/Women-M-Policy-Paper-FINAL23MARCH.pdf

[10] https://www.hzjz.hr/aktualnosti/dan-migrene/