KIDNEY HEALTH 2030 // Kućna peritonejska dijaliza i sigurnost pacijenata: transformacija sigurne skrbi iz bolnice prema domu (Svjetski dan sigurnosti pacijenata)
uvremeni koncept sigurnosti pacijenata više se ne može definirati samo mjestom na kojem se zdravstvena skrb pruža. Razvoj kućne dijalize, telemedicine, udaljenog praćenja i novih modela podrške pokazuje da se dio kompleksne zdravstvene skrbi može sigurno približiti domu pacijenta – pod uvjetom da se zajedno s terapijom prema domu premjeste znanje, edukacija, praćenje i kontinuirana podrška zdravstvenog tima.
Svjetski dan sigurnosti pacijenata prilika je da pitanje sigurnosti promatramo šire od tradicionalnog sprječavanja pogrešaka i neželjenih događaja unutar zdravstvenih ustanova. Za osobe koje žive sa zatajenjem bubrega sigurnost podrazumijeva i pravodobno informiranje, mogućnost sudjelovanja u izboru modaliteta liječenja, kvalitetnu edukaciju, kontinuitet skrbi te mogućnost da liječenje, kada je to klinički opravdano i u skladu s preferencijama pacijenta, bude organizirano što bliže njegovu svakodnevnom životu – kroz kućnu dijalizu.
Upravo je peritonejska dijaliza jedan od najboljih primjera takve promjene paradigme.
Od bolnički usmjerene skrbi prema skrbi usmjerenoj na pacijenta
Dijaliza je desetljećima bila gotovo sinonim za dolazak pacijenta u zdravstvenu ustanovu nekoliko puta tjedno. Razvoj kućnih modaliteta postupno mijenja takvu sliku.
KDIGO (Kidney Disease: Improving Global Outcomes) u zaključcima međunarodne konferencije posvećene kućnoj dijalizi ističe da su kućna hemodijaliza i peritonejska dijaliza povezane s većom autonomijom pacijenata i zadovoljstvom liječenjem u usporedbi s modalitetima koji se provode u dijaliznom centru. Istodobno upozorava da izbor modaliteta mora ostati individualiziran: klinički ishodi različitih modaliteta u cjelini su usporedivi, dok pojedini modalitet može imati prednosti za određene kliničke ishode ili potrebe pojedinog pacijenta. Zato odluka treba uzeti u obzir zdravstveno stanje, životne ciljeve, kvalitetu života, obiteljsku podršku, mogućnosti osobe koja skrbi o pacijentu i uvjete u domu.[1]
To mijenja i način na koji razmišljamo o sigurnosti.
Sigurnost pacijenta ne proizlazi automatski iz činjenice da se liječenje odvija u bolnici, kao što ni liječenje kod kuće samo po sebi nije jamstvo veće sigurnosti. Sigurnost proizlazi iz dobro organiziranog sustava koji pacijentu osigurava odgovarajući modalitet liječenja, znanje, kompetencije, podršku, praćenje i mogućnost pravodobne intervencije.
Upravo zato KDIGO zagovara kvalitetnu i ponavljanu edukaciju pacijenata, njihovih njegovatelja i zdravstvenih djelatnika te zajedničko donošenje odluka. Cilj nije kućnu dijalizu predstaviti kao rješenje za svakoga, nego omogućiti da ona bude stvarna opcija svakom odgovarajućem pacijentu koji je želi i za kojega se može sigurno organizirati.[1,2]
Peritonejska dijaliza: bolnica mijenja svoju ulogu
Peritonejska dijaliza po svojoj je prirodi kućna terapija. Pacijent, član obitelji ili druga educirana osoba postupak provodi izvan zdravstvene ustanove. Upravo zato kvaliteta edukacije i podrške postaje jedan od ključnih elemenata sigurnosti.
International Society for Peritoneal Dialysis (ISPD) u svojem dokumentu iz 2025. godine naglašava da uspjeh peritonejske dijalize velikim dijelom ovisi o sposobnosti pacijenta, njegovatelja ili zdravstvenog djelatnika da postupak provodi dosljedno, pouzdano i sigurno te da zna prepoznati i odgovoriti na probleme koji se mogu pojaviti u domu.[3]
Sigurna peritonejska dijaliza stoga počinje i prije prve samostalne izmjene.
Suvremene preporuke predviđaju procjenu uvjeta u domu, zdravstvene pismenosti, načina na koji osoba najbolje usvaja znanje, psihosocijalnih okolnosti te senzornih i motoričkih sposobnosti. Kod starijih osoba preporučuje se razmotriti i krhkost. Sve navedeno služi oblikovanju individualiziranog plana edukacije.[3]
Sigurnost se, međutim, ne završava završetkom početnog treninga.
ISPD u novim preporukama predlaže mogućnost 24-satne telefonske podrške, redovite kontrole u PD ambulanti, dostupnost multidisciplinarnog tima te kratka, periodična ponavljanja važnih tema tijekom kontrolnih pregleda kako bi se održale vještine, spriječio peritonitis i na vrijeme prepoznale moguće komplikacije.[3]
Drugim riječima, kućna dijaliza ne znači da je pacijent prepušten sam sebi.
Naprotiv, kvalitetan model kućne dijalize podrazumijeva drukčiju vrstu povezanosti pacijenta i zdravstvenog sustava: manje fizičke ovisnosti o bolnici, ali kontinuiranu stručnu povezanost sa zdravstvenim timom.
Asistirana peritonejska dijaliza: kada dom postaje moguć i za pacijente koji ne mogu sve sami
Jedan od najvažnijih razvoja posljednjih godina jest koncept asistirane peritonejske dijalize (assisted PD).
Nije svaki pacijent koji bi želio kućnu terapiju fizički ili kognitivno sposoban samostalno provoditi sve postupke. Starija dob, krhkost, smanjena pokretljivost, oštećenje vida ili kognitivne poteškoće mogu predstavljati prepreku. Dodatna prepreka može biti nedostatak člana obitelji koji bi mogao preuzeti dio skrbi.
ISPD zato u svojem Position Paperu iz 2024. asistiranje prepoznaje kao način uklanjanja tih prepreka. Pomoć educirane osobe u domu može omogućiti peritonejsku dijalizu pacijentima koji je sami ne bi mogli provoditi te time proširiti mogućnost izbora i pravedniji pristup kućnoj dijalizi.[4]
To je važna promjena u razmišljanju o sigurnosti. Pitanje više nije samo: „Može li ovaj pacijent sam provoditi dijalizu?“ nego i „Koju podršku trebamo organizirati kako bi odgovarajući pacijent terapiju mogao sigurno provoditi kod kuće?“
Takav pristup posebno dobiva na važnosti u europskim društvima koja stare. Umjesto da dob, krhkost ili određeno funkcionalno ograničenje automatski isključe pacijenta iz mogućnosti kućnog liječenja, sustav može procijeniti može li se prepreka prevladati profesionalnom ili drugom organiziranom asistencijom.
ISPD pritom naglašava potrebu za jasnim standardima, edukacijom osoba koje pružaju asistenciju, komunikacijom s PD centrom i praćenjem ishoda.[4]
Kvaliteta života također je pitanje sigurnosti
Sigurnost zdravstvene skrbi tradicionalno se mjerila mortalitetom, infekcijama, hospitalizacijama i komplikacijama. Ti pokazatelji ostaju nezaobilazni. Međutim, suvremena skrb sve više uključuje i ono što je važno samome pacijentu: autonomiju, funkcionalnost, psihološku dobrobit, mogućnost rada i sudjelovanja u obiteljskom i društvenom životu te ukupno opterećenje liječenjem.
Recentna sustavna analiza i metaanaliza iz 2025. usporedila je kvalitetu života pacijenata na hemodijalizi i peritonejskoj dijalizi kroz 25 studija s ukupno 5.440 pacijenata. Rezultati upućuju na povoljnije rezultate peritonejske dijalize u više domena kvalitete života, uključujući doživljaj opterećenja bubrežnom bolešću, opće zdravlje te pojedine mentalne i emocionalne dimenzije. U drugim domenama nisu pronađene statistički značajne razlike.[5]
To je važna nijansa: znanstveni dokazi ne opravdavaju tvrdnju da je peritonejska dijaliza najbolji modalitet za svakoga. Ali opravdavaju da se kvaliteta života ozbiljno uključi u zajedničko odlučivanje o terapiji.
I KDIGO izbor modaliteta opisuje kao odluku osjetljivu na preferencije pacijenta, koja mora uključivati njegove životne ciljeve i okolnosti.[1]
Scoping review objavljen 2025. dodatno pokazuje koliko je koncept person-centred care povezan s kućnom dijalizom. Autori su među gotovo 9.500 identificiranih radova pronašli 16 studija koje su zadovoljile kriterije te identificirali 13 intervencija usmjerenih na skrb usredotočenu na osobu. Zaključuju da pacijente treba snažnije uključivati ne samo u početni izbor modaliteta, nego i u odluke koje slijede nakon početka dijaliznog liječenja.[6]
To je važna poruka i za zdravstvenu politiku: patient-centred care ne završava potpisom informiranog pristanka.
Telemedicina: nova sigurnosna mreža između doma i nefrološkog centra
Jedna od najvećih razlika između kućne dijalize nekada i danas jest tehnologija.
Telemedicina i mogućnost udaljenog praćenja postupno mijenjaju granicu između bolnice i doma. Kod automatizirane peritonejske dijalize digitalne platforme mogu zdravstvenom timu omogućiti uvid u podatke o liječenju, ranije prepoznavanje problema i, ovisno o sustavu, prilagodbu terapije bez potrebe da pacijent zbog svake promjene dolazi u bolnicu.
Objavljeni radovi o telemedicini i remote monitoringu u PD-u razmatraju njihov potencijal za poboljšanje kliničkih ishoda, kvalitete života i učinkovitosti skrbi.[7]
Praktična iskustva iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju kako takav model može izgledati u svakodnevnoj praksi. UK Kidney Association opisuje kombiniranje videoedukacije, individualnog treninga u centru ili domu, udaljenog upravljanja automatiziranom PD te video i telefonskih konzultacija. U opisanom modelu assisted-APD tim sudjelovao je i u edukaciji te zbrinjavanju peritonitisa u zajednici.[8]
To je možda najbolji odgovor na čestu zabrinutost vezanu uz premještanje kompleksne skrbi iz bolnice:
bolnica ne nestaje iz života pacijenta – njezina se uloga transformira.
Od mjesta na koje pacijent mora stalno dolaziti, ona sve više može postajati središte znanja, nadzora i podrške koje dio skrbi prati na daljinu.
Sedam elemenata sigurne peritonejske dijalize kod kuće
Iz međunarodnih preporuka mogu se izdvojiti ključni preduvjeti sigurnog modela kućne peritonejske dijalize:
- informirani izbor i zajedničko donošenje odluka s pacijentom;
- procjena individualnih sposobnosti, potreba i uvjeta u domu;
- strukturirana i individualizirana edukacija pacijenta ili osobe koja mu pomaže;
- jasni protokoli za prevenciju infekcija i prepoznavanje komplikacija;
- kontinuirana dostupnost stručnog tima i periodično obnavljanje znanja;
- telemedicinska i digitalna podrška, gdje je dostupna i klinički primjerena;
- sustavno praćenje kliničkih ishoda i ishoda važnih pacijentu, uključujući kvalitetu života.
Takav model pokazuje da kućna dijaliza nije jednostavno premještanje medicinskog uređaja iz bolnice u stan. Ona zahtijeva redizajn čitavog puta pacijenta.
Europa još uvijek pokazuje velike razlike
Podaci ERA Registryja potvrđuju velike razlike u primjeni peritonejske dijalize među europskim državama i regijama.
Prema izvješću za 2023. godinu, među novim pacijentima koji su započinjali nadomještanje bubrežne funkcije udio i učestalost PD-a značajno su varirali. Primjerice, registri iz Portugala, Španjolske, Italije, Finske i Latvije pokazuju znatno različite obrasce primjene PD-a, dok je u Hrvatskoj zabilježena relativno niska incidencija započinjanja PD-a u odnosu na hemodijalizu.[9]
Te podatke ipak treba interpretirati oprezno. Veći udio peritonejske dijalize sam po sebi nije dokaz kvalitetnijeg ili sigurnijeg zdravstvenog sustava. Registri pokazuju kako se modaliteti koriste, dok se sigurnost mora procjenjivati kroz infekcije, hospitalizacije, tehnički opstanak metode, mortalitet, iskustvo pacijenata i druge ishode.
No razlike među državama otvaraju legitimno policy pitanje: zašto mjesto stanovanja i organizacija nacionalnog zdravstvenog sustava još uvijek toliko utječu na mogućnost pacijenta da odabere kućni modalitet liječenja?
World Patient Safety Day: sigurnost nije samo odsutnost neželjenog događaja
U kontekstu Svjetskog dana sigurnosti pacijenata vrijedi napraviti još jedan korak.
Sigurnost pacijenta svakako znači spriječiti infekciju, pogrešku i komplikaciju. Ali za osobu koja godinama živi s kroničnom bolešću sigurnost ima i širu dimenziju.
Znači imati znanje potrebno za upravljanje vlastitim liječenjem, znati koga nazvati kada se pojavi problem, imati zdravstveni tim koji ostaje dostupan i kada se liječenje provodi izvan bolnice te da starija ili krhka osoba nije automatski isključena iz kućnog liječenja ako joj se može organizirati odgovarajuća pomoć.
I znači da pacijent, kada postoji više medicinski primjerenih mogućnosti, može zajedno sa svojim liječničkim timom odlučivati o terapiji koja najbolje odgovara njegovu životu.
U tom smislu kućna peritonejska dijaliza simbolizira širu transformaciju zdravstva:
- od hospital-centred prema patient-centred skrbi;
- od povremenog kontakta prema kontinuiranoj povezanosti;
- od pacijenta kao primatelja terapije prema pacijentu kao partneru;
- od tehnologije smještene u ustanovi prema tehnologiji koja sigurnu skrb može približiti domu.
Kidney Health 2030: prilika za Hrvatsku
Za Hrvatsku ovo pitanje dobiva posebnu važnost u trenutku kada se kroz inicijativu Kidney Health 2030 – ACTION for Croatia and CEE otvara rasprava o budućnosti bubrežne skrbi, kućnoj hemodijalizi, asistiranoj peritonejskoj dijalizi, digitalnoj nefrologiji, zdravstvenim djelatnicima novih kompetencija te zdravstveno-ekonomskoj i društvenoj vrijednosti skrbi bliže domu.
Hrvatska je već napravila važan iskorak prema takvoj transformaciji bubrežne skrbi predstavljanjem programa kućne hemodijalize, čime je model liječenja koji pacijentu omogućuje veću autonomiju i prilagodbu terapije svakodnevnom životu postao dio hrvatske kliničke prakse. Istodobno su Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i nefrološka struka najavili uvođenje asistirane peritonejske dijalize do kraja 2026. godine, čime se otvara mogućnost da kućno liječenje postane dostupno i pacijentima koji ga zbog dobi, krhkosti ili drugih ograničenja ne mogu provoditi potpuno samostalno.
Sljedeći korak zato ne bi trebao biti samo povećanje broja pacijenata na pojedinom modalitetu.
Ambicija bi trebala biti stvaranje sustava u kojem će svaki klinički prikladan pacijent pravodobno dobiti razumljive informacije o svim relevantnim modalitetima liječenja (uključujući i mogućnost kućne dijalize) te imati mogućnost zajedničkog donošenja odluke sa svojim zdravstvenim timom.
Za pacijenta koji može samostalno provoditi peritonejsku dijalizu potrebno je osigurati znanje, sigurnosnu mrežu i kontinuiranu podršku. Za osobu kojoj je potrebna pomoć treba razvijati održive modele asistirane PD. Digitalni alati i telemedicina trebaju povezivati dom i nefrološki centar, a ishode treba mjeriti ne samo kroz preživljenje i komplikacije, nego i kroz ono što liječenje znači za svakodnevni život pacijenta.
Jer budućnost sigurne bubrežne skrbi možda neće značiti da pacijent češće dolazi u bolnicu.
Može značiti upravo suprotno: da zdravstveni sustav postane dovoljno organiziran, povezan i tehnološki osnažen da dio kvalitetne i sigurne skrbi može doći pacijentu – u njegov dom.
Reference
-
Perl J, Brown EA, Chan CT, et al. Home dialysis: conclusions from a Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) Controversies Conference. Kidney International. 2023;103(5):842–858. DOI: 10.1016/j.kint.2023.01.006.
PubMed – KDIGO Home Dialysis Conference Report
-
Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO). Controversies Conference on Home Dialysis. Conference materials and report.
KDIGO – Home Dialysis Controversies Conference
-
Chow JSF, Brunier G, Figueiredo AE, et al. Teaching peritoneal dialysis: A position paper for the International Society for Peritoneal Dialysis. Peritoneal Dialysis International. 2025. DOI: 10.1177/08968608251375512.
ISPD – Teaching Peritoneal Dialysis Position Paper 2025
-
Oliver MJ, Abra G, Béchade C, et al. Assisted peritoneal dialysis: Position paper for the ISPD. Peritoneal Dialysis International. 2024;44(3):160–170. DOI: 10.1177/08968608241246447.
ISPD – Assisted Peritoneal Dialysis Position Paper
-
Jamain AA, Tan J, Abdul Rahman H. Comparison of the quality of life and biochemical characteristics of patients undergoing hemodialysis and peritoneal dialysis: a systematic review and meta-analysis. International Urology and Nephrology. 2025;57(8):2681–2696. DOI: 10.1007/s11255-025-04470-w.
PubMed – systematic review and meta-analysis
-
Nygaard-Andersen B, Torbjørnsen A, Hougaard PF, et al. Home-Based Dialysis and Person-Centered Care: A Scoping Review. Nephron. 2025;149(8):463–478. DOI: 10.1159/000544699.
PubMed – Home-Based Dialysis and Person-Centered Care
-
Casuscelli di Tocco T, Lacquaniti A, Ragno C, Sfravara G, Bocca M, Monardo P. Telemedicine and Remote Monitoring in peritoneal dialysis improve clinical outcomes, quality of life and cost efficiency. Giornale Italiano di Nefrologia. 2024;41(6). DOI: 10.69097/41-06-2024-09.
PubMed – Telemedicine and Remote Monitoring in PD
-
UK Kidney Association. Peritoneal Dialysis – learning from one renal unit’s transformation in response to COVID-19.
UK Kidney Association – Peritoneal Dialysis
-
ERA Registry. ERA Registry Annual Report 2023. European Renal Association. Published November 2025.
ERA Registry – Annual Reports
