Antonija Balenović: „Inovacije ne bi smjele počivati samo na entuzijazmu pojedinaca“
Ova vizionarka je unutar zdravstvene ustanove kojom upravlja napravila inovativne iskorake i razmišljala ne samo poput izvrsnih menadžera u zdravstvu nego i poput lidera. Ovakve inspirativne priče trebaju poslužiti kao uzor i motivacija ostalim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj da se uz pravu viziju i pravi tim može napraviti uspješna priča na dobrobit pacijenta, lokalne zajednice ali i cijele regije.
izv. prof. dr. sc. Antonija Balenović, dr. med.
Ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar
Nema bolje sugovornice o budućnosti domova zdravlja u Hrvatskoj od izv. prof. dr. sc. Antonije Balenović, dr. med., ravnateljice Doma zdravlja Zagreb – Centar, najvećeg u državi, kojem gravitira oko 380.000 pacijenata ili pola Zagreba i u kojem radi oko 890 zaposlenika u 19 različitih djelatnosti. Osim inovacija u upravljanju koje primjenjuje sa svojim timom unutar ustanove, ova vizionarka i uspješna menadžerica u zdravstvu je predavač na skupovima Europske škole nuklearne medicine, Europskog društva nuklearne medicine, Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije na temu zdravstvenih politika, digitalizacije i primjene umjetne inteligencije u zdravstvu.
PACIJENTI KOD NAS DOLAZE – PO ZDRAVLJE!
Primjećujem da je naziv ‘dom zdravlja’ jako prikladan jer sugerira pacijentu da u njega dolazi po zdravlje, dok bolnice u svom korijenu naziva imaju riječ bol i bolest. I sama sam kao studentica prije svega htjela liječiti bolesne, razmišljala o radu u bolnici i bolestima kojima bih se bavila, a činjenica je da manji broj liječnika u početku svoje karijere ima želju baviti se zdravljem i prevencijom bolesti. Riječ bolnica obično vežemo uz bolest i zato je naziv dom zdravlja odličan jer ukazuje na okružje u kojem se traži i čuva zdravlje i bliži je pacijentu.
„Dom zdravlja je idealan naziv i ustanova jer ukazuje na
okružje u kojem se traži i čuva zdravlje i bliži je pacijentu.“
DOMOVI ZDRAVLJA SU VAŽNI ZA ODRŽIVOST SUSTAVA I PREVENCIJU
U Hrvatskoj je posljednjih 25 godina bio prisutan proces svojevrsnog rastakanja domova zdravlja, smanjivao se broj specijalističkih timova a time i obavljenih pregleda pa su pacijenti usmjeravani prema bolnicama gdje su onda nastajale liste čekanja jer visoko specijalizirani odjeli ne mogu “progutati” sve pacijente koji su u potrebi niti se mogu ili trebaju baviti prevencijom bolesti. A to sve je rezultiralo današnjim stanjem sa sve lošijim ishodima liječenja za brojne bolesti i stanja koja se zapravo mogu i moraju spriječiti. Rana intervencija štedi novac i sve druge resurse u sustavu, a bolje usmjerava sve ljudske resurse u zdravstvu. Zato se i brojne zemlje u EU okreću prema jačanju lokalnih izvanbolničkih zdravstvenih jedinica koje imaju laboratorijsku i radiološku dijagnostičku obradu, multidisciplinarne specijalističke timove, oftalmologe, interniste, specijaliste fizikalne medicine, psihijatre, neurologe, uz obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i jako sestrinstvo.
PANDEMIJA UBRZALA DIGITALNU TRANSFORMACIJU
Pandemija je iznjedrila i novi način rada, pa i pogurala postojeća rješenja. Iako smo bili prvi dom zdravlja koji je proveo pilot-projekta uvođenja uputnica A5 (elektronske konzultacije između liječnika obiteljske medicine i bolničkih specijalista), tek sada je ona u potpunosti zaživjela. Radi se o vrlo kompleksnom poslu za koji se na žalost dobiva premalo novaca što nije motivirajuće niti za sustav primarne zdravstvene zaštite a niti za bolničke specijaliste pa se i taj sustav elektronskih konzultacija i uopće segment novih ICT zdravstvenih usluga treba bolje definirati, doraditi i primjereno platiti.
INOVACIJE NE BI SMJELE POČIVATI SAMO NA ENTUZIJAZMU POJEDINACA
Inovacije počivaju na entuzijazmu, ali to nije dovoljno za pravu prilagodbu i unaprjeđenje radnih procesa, osobito ne u osjetljivom i iznimno kompleksnom sustavu u kojem se donose odluke o životu i zdravlju. Za to trebaju i ključne odluke nadležnih krovnih tijela.
RAZLIKA U MENADŽERSKOM STILU – MUŠKARCI I ŽENE
Možda je opći dojam da je jednostavnije muškarcima biti šef, a da je sa ženama kompliciranije, ali bih rekla da su žene u radu drugačije, traže više detalja i informacija, možda sporije donose odluke, a obično su vrlo zainteresirane za širi sklad i za opće dobro. Muškarci ponekad lakše i brže donose odluke, što je često važno ali nije nužno prednost kada se radi o upravljanju financijama. Vezano uz temu muškog i ženskog upravljanja često se citira izjava Margaret Thatcher u kojoj ona uspoređuje vođenje države s vođenjem domaćinstva, a i brojne druge žene u povijesti i sadašnjosti pokazale su da se dugovječno mogu nositi s različitim izazovima u upravljanju sustavima i financijama upravo zato jer sagledavaju mjeru i ono što nosi sutrašnji dan.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
