HUP – Udruga proizvođača lijekova: Nužno je ojačati sigurnost opskrbe lijekovima i potaknuti nova ulaganja u proizvodne kapacitete RH i EU
predstavnicima HUP-Udruge proizvođača lijekova razgovarali smo o aktualnim temama vezanim uz glavne izazove pred kojima se nalaze europski zdravstveni sustavi, uključujući i hrvatski, a prije svega o sigurnosti opskrbe lijekovima u aktualnom geopolitičkom kontekstu, uz jačanje industrijskih politika trećih zemalja te sve češće poremećaje opskrbe: dostupnost lijekova prestaje biti samo tržišno pitanje te postaje pitanje zdravstvene sigurnosti, strateške autonomije i reindustrijalizacije Europske unije.
U razdoblju ubrzanih poremećaja opskrbnih lanaca, učestalih nestašica lijekova, rasta troškova i promjena regulatornih okvira, hrvatska ali i europska farmaceutska industrija nalaze se pred važnim strateškim iskorakom. Ograničene cijene lijekova i njihovo kontinuirano administrativno snižavanje, modeli javne nabave lijekova temeljeni isključivo na najnižoj cijeni i jednom pobjedniku natječaja, prekomjerni troškovni pritisak na proizvođače i poremećaji globalnih lanaca opskrbe dugoročno snažno ugrožavaju dostupnost ključnih lijekova. Brojni negativni učinci takvih politika jasno su vidljivi i u proteklom razdoblju, a najteža je njihova izravna posljedica prestanak proizvodnje lijekova i konsolidacija tržišta. Želimo li osigurati dostupnost lijekova i održivost zdravstvenog sustava, krajnje je vrijeme za korekciju pogrešno koncipiranih kratkovidnih europskih zdravstvenih politika.
U aktualnom geopolitičkom kontekstu, uz jačanje industrijskih politika trećih zemalja te sve češće poremećaje opskrbe, dostupnost lijekova prestaje biti samo tržišno pitanje te postaje pitanje zdravstvene sigurnosti, strateške autonomije i reindustrijalizacije Europske unije.
Razgovori s predstavnicima domaćih i međunarodnih proizvođača jasno ukazuju na ključnu važnost generičkih i biosličnih lijekova koji predstavljaju temelj zdravstvenog sustava, nositelj su pristupačnosti i strateški element sigurnosti opskrbe lijekovima. HUP-Udruga proizvođača lijekova pokriva gotovo cjelokupno domaće tržište generičkih lijekova, zapošljava oko 6.000 radnika (od čega je 80 % visokoobrazovanih), stvara dodatnih 18.000 neizravnih radnih mjesta, izvozi 70 % proizvodnje te doprinosi oko 2 % BDP-a.
Ana Gongola (Sandoz)
STRATEŠKI PRIORITETI ZA OTPORNIJI ZDRAVSTVENI SUSTAV
Hrvatska u sklopu donošenja Nacionalnog plana za razvoj industrije RH 2027.-2034. te novog europskog regulatornog okvira, s naglaskom na Uredbu o kritičnim lijekovima (Critical Medicines ACT – CMA), ima jedinstvenu priliku ojačati sigurnost opskrbe lijekovima, potaknuti nova ulaganja u proizvodne kapacitete te time osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sustava I povećati dobrobiti za pacijente kroz stabilnu dostupnost terapija.
Hrvoje Čeović (Belupo)
U razgovorima s predstavnicima industrije jasno su se pokazala tri strateška prioriteta:
- Reforma cjenovne politike, uvođenje minimalnih održivih cijena i predvidivih rokova plaćanja, posebno za kritične lijekove.
- Uvođenje modela „multiwinning“ u javnu nabavu kako bi se smanjila ovisnost o jednom dobavljaču i povećala otpornost sustava.
- Ulaganje u domaću i europsku proizvodnju, uz regulatorne modele koji potiču inovacije, a istodobno štite dostupnost terapija širokoj populaciji.
Pozitivne i poticajne nacionalne industrijske i porezne politike preduvjet su za sigurnu opskrbu lijekovima i dostupno liječenje građana, a ugrađivanje rješenja važnih za države s vlastitom proizvodnjom generičkih lijekova i manjim tržištima u europsku i nacionalnu regulativu, posebno u Uredbu o kritičnim lijekovima, prilika su za osiguranje dugoročne stabilnosti zdravstvenih sustava.
Andreja Antolić (Mibe Pharmaceuticals)
1. Nestašice lijekova kao europski sigurnosni izazov
Dr. sc. Ana Gongola, članica Uprave Sandoz Hrvatska d.o.o. i direktorica komercijalnog poslovanja Lek Slovenija te predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova, naglašava kako je povećanje nestašica diljem Europe izravno povezano s dugogodišnjim cjenovnim politikama koje su generičke lijekove dovele do apsolutne donje granice održivosti . U bolničkim nabavama, gdje je i dalje dominantan kriterij najniže cijene, jedan dobavljač najčešće snosi cjelokupnu odgovornost opskrbe. Posljedica je izrazita koncentracija tržišta: gotovo polovica kritičnih lijekova ima samo jednog dobavljača, a više od 80 % tržišta drži dobavljač s udjelom većim od 60 %.
Takva situacija stvara ranjivost zdravstvenog sustava. Proizvodnja lijekova je kompleksna, višemjesečna i ovisna o stotinama komponenti, a poremećaji – od prirodnih katastrofa do zastoja u isporuci sirovina – mogu rezultirati dugotrajnim manjkovima. Dodatni rizik predstavlja ovisnost europskog tržišta o sirovinama iz Kine i Indije.
Stoga dr. sc. Gongola ističe nužnost redefiniranja cjenovne politike: određivanje održivih troškovno utemeljenih minimalnih cijena, identifikacija kritičnih lijekova čiju se proizvodnju želi očuvati u Europi te ulaganje u kapacitete koji mogu jamčiti sigurnost opskrbe.
Luce Mandić (Hamapharm)
2. Učinkovitost generičkih i biosličnih lijekova: javnozdravstveni i ekonomski učinci
Generička i bioslična industrija ključna je za dostupnost terapija. Kako ističe predsjednica Udruge proizvođača generičkih lijekova, pridružene Hrvatskoj udruzi poslodavaca, mag. pharm. Karla Raffaelli, glavna direktorica Stada Hrvatska, oni čine 68 % svih izdanih lijekova u Europi, a omogućili su povećanje broja liječenih pacijenata za 27 %, uz istodobno smanjenje troškova za zdravstvene sustave za čak 41 %.
Time se otvara prostor za ulaganja u inovacije, nove terapije i napredne tehnologije koje zahtijevaju visoku dodanu vrijednost. Istodobno, generička industrija osigurava svakodnevnu terapiju najširem krugu pacijenata – od liječenja boli i povišene temperature do kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.
Za održivost takvog modela zdravstvenog sustava ključna je stabilnost opskrbe. Model „jednog dobitnika“ u javnoj nabavi – posebno u bolnicama – izlaže sustav riziku, upozorava Raffaelli. Obvezni „multiwinning“, model koji donosi Uredba o kritičnim lijekovima, omogućuje odabir više dobavljača i smanjenje ovisnosti o jednom izvoru, a ujedno potiče i razvoj proizvodnje unutar Europske unije.
Karla Raffaelli (Stada)
3. Farmaceutska industrija kao strateški resurs Europske unije
Predstavnici industrije upozoravaju da je farmaceutski sektor ne samo zdravstveni nego i gospodarski stup. Mislav Vučić, koji je obnašao dužnost direktora Jadran Galenskog Laboratorija do kraja 2025. godine, ističe kako je farmaceutska industrija sastavni dio održivog zdravstvenog sustava te da se Europa, želi li ostati globalno relevantna, mora snažnije okrenuti ulaganju u istraživanje, razvoj i proizvodnju unutar svojih granica.
Suradnja industrije, regulatora, akademske zajednice i zdravstvenih ustanova preduvjet je za povratak Europe na poziciju „ljekarne svijeta“. U okolnostima sve snažnije konkurencije SAD-a, Kine i novih tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, skraćivanje opskrbnih lanaca i zadržavanje tehnološkog znanja na europskom tlu postaju ključni strateški prioriteti.
Mislav Vučić (JGL – CEO do 31.12.2025.)
4. Domaća farmaceutska industrija – čuvar sigurnosti opskrbe
Hrvatska ima više od stotinu godina tradicije u proizvodnji lijekova, a domaće kompanije predstavljaju jedan od najvažnijih izvoznika i generatora gospodarskog rasta. Hrvoje Čeović, Predsjednik Uprave Belupa, naglašava da generičke terapije čine više od 70 % svih terapija u Hrvatskoj te da je nacionalna proizvodnja tijekom kriznih razdoblja, uključujući pandemiju, dokazala svoju vrijednost osiguravajući stabilnu opskrbu.
Kako bi se ta uloga očuvala, nužna je suradnja s regulatorom u području formiranja cijena. Troškovi proizvodnje rastu, a preniske regulirane cijene dugoročno ograničavaju investicije i održivost poslovanja.
Jerko Jakšić (PharmaS)
Sličan stav iznosi i Jerko Jakšić, Predsjednik Uprave PharmaS-a, ističući da bez generičke industrije ne postoji stabilna opskrba lijekovima – ni u Hrvatskoj niti u Europi. Kritični lijekovi, poput onkoloških ili antibiotika, moraju imati više izvora i sigurnosne mehanizme koji osiguravaju dostupnost. Stoga je uvođenje odabira više gospodarskih subjekata za isporuku istog predmeta javne nabave (model „multiwinning“) ključan alat za smanjenje rizika i stabilizaciju lanca opskrbe, čime se izbjegavaju interventni uvoz i višestruko skuplje hitne nabave.
Nikolina Dizdar Čehulić (Pliva)
5. Inovativnost generičke industrije: hrvatska konkurentnost u globalnom kontekstu
Unatoč percepciji generičkih lijekova kao cjenovno orijentiranog segmenta, domaći proizvođači aktivno ulažu u inovacije. Nikolina Dizdar Čehulić, Predsjednica Uprave Pliva Hrvatska, navodi primjer Plive, koja je prva na američkom tržištu lansirala generičku verziju lijeka za liječenje pretilosti – dokaz da hrvatska industrija može biti globalno konkurentna.
Međutim, pojačani regulatorni pritisci, uključujući EU Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, dodatno kompliciraju poslovanje. Industrija podržava zelene inicijative, no upozorava da predviđeni financijski modeli mogu višestruko povećati troškove i ugroziti održivost lijekova niske cijene – upravo onih koji su definirani kao kritični.
Direktiva i novi regulatorni zahtjevi moraju biti usklađeni s ciljem očuvanja dostupnosti osnovnih terapija. U protivnom bi zdravstveni sustavi mogli ostati bez najvažnijih, svakodnevnih lijekova koji su temelj javnog zdravstva.
Ivana Stojčević (Zentiva)
Prelistajte i pročitajte Premiere Edition publikaciju Health Hub-a s ovom temom:
