Health Hub AI HEROES – Vizija „digitalizirane“ skrbi šećerne bolesti u Europi (MedTech Europe)

iljem Europe potražnja za zdravstvenom skrbi premašuje raspoložive kapacitete i resurse. To je potaknuto sve većim teretom kroničnih bolesti, povezanih sa starenjem stanovništva, promjenom navika i utjecajem okolišnih čimbenika. Trenutni modeli pružanja zdravstvene skrbi vjerojatno će biti neodrživi da udovolje ovim rastućim zahtjevima. U europskoj regiji ima oko 60 milijuna ljudi sa šećernom bolesti  i taj broj brzo raste. Osobe sa šećernom bolesti suočavaju se s većim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući kardiovaskularne komplikacije, sljepoću, amputacije i zatajenje bubrega. Šećerna bolest predstavlja mnoge izazove i zahtijeva prilagodbu i transformiranje zdravstvenih sustava kako bi odgovorili na rastuće prijetnje osobnoj, društvenoj i ekonomskoj dobrobiti.

Kriza COVID-19 potaknula je i dionike dijabetičke skrbi da se okrenu virtualnim rješenjima koja su funkcionirala. Zapravo, telemedicina i nova digitalna zdravstvena rješenja obećavajući su da postanu bitan dio novog, visokokvalitetnog standarda dijabetičke skrbi, nadopunjujući i osiguravajući povezanost s osnovnim uslugama koje još uvijek zahtijevaju fizičku interakciju. COVID-19 je ubrzao napredak prema „digitalnim klinikama“ za dijabetes, istaknuvši da će ova digitalna transformacija biti usmjerena potrebama i okolnostima koje su potrebne osobama sa šećernom bolesti. Skrb šećerne bolesti nesumnjivo će se značajno dugoročno promijeniti zbog utjecaja pandemije COVID-19. Premda je 2030. daleko, pandemija je pokazala da linearno razmišljanje može biti slabost u budućem strateškom planiranju zdravstvene skrbi.

Zdravstveni djelatnici pokazali su spremnost za usvajanje novih tehnologija ukoliko ih one dodatno ne opterećuju i pomažu im u upravljanju skrbi zajedno sa njihovim pacijentima. Osobe sa šećernom bolesti također su uvidjele da ovakav kontinuitet skrbi, uključujući telemedicinsku ili digitaliziranu skrb, ima potencijal poboljšati kvalitetu njihovog života. Ovakvi moderni sustavi pružanja skrbi imaju potencijal poboljšanja učinkovitosti i potrošnje, pružajući pritom prilagođenu, personaliziranu skrb. Međutim, unatoč nekim jasnim prednostima koje su uočene za osobe sa šećernom bolesti, postoji značajan rizik da će se osiguravatelji i liječnici vratiti na „klasični“ način rada i interakcije s pacijentima kakav je bio prije COVID-19. Postojeći sustavi zdravstvenog osiguranja i naknade za skrb mogli bi povećati ovaj rizik od vraćanja na načine rada i skrbi prije pandemije. COVID-19 je imao značajan utjecaj na mnoge ljude diljem svijeta. Podrška boljem prihvaćanju i implementaciji telekonzultacija te drugih data-driven digitalnih rješenja evidentno postaje ključni prioritet za sadašnje i moguće buduće pandemije te će biti kritična za upravljanje kroničnim bolestima.

Mogućnosti telemedicine bile su široko prihvaćene i do sada su se pokazale korisnima tijekom ove krize. Moguće je postići sveobuhvatnija i holistički usmjerena digitalna rješenja. Potpuno integrirana, digitalizirana skrb šećerne bolesti može postati standard do 2030. godine, nudeći poboljšanje ishoda liječenja i kvalitete života osoba s dijabetesom, ali samo pod uvjetom da će kreatori zdravstvenih politika osigurati odgovarajuća ulaganja i liderstvo u ostvarivanju takve vizije.

Došlo je do golemog iskoraka u digitalizaciji zbog krize COVID-19, ubrzavajući korištenje telemedicine i osnažujući temelje za integriranjem primjene umjetne inteligencije na području šećerne bolesti. Mišljenje stručnjaka je da će ovu digitalnu transformaciju potaknuti najviše potrebe i iskustva osoba sa šećernom bolesti. Jednostavna analogija je pametni telefon, koji je dizajniran imajući na umu „kretanje i lifestyle“ korisnika, a sada je široko dostupan, jednostavan za korištenje i potpuno interoperabilan.

Povećat će se primjena umjetne inteligencije, kao i primjena „precizne“ personalizirane skrbi; ne toliko zbog genetike, koliko zbog puno boljeg fiziološkog i bihevioralnog fenotipiziranja. To će potaknuti identifikaciju podskupina, veće korištenje individualnih parametara i bolju prilagodbu izobrazbe. Klinička skrb bit će uglavnom telemedicinska, često od strane svojevrsnog „avatara“ kao kliničara koji se može nositi s većinom rutinske skrbi uz dostupnost konzultacija „licem u lice“ na zahtjev. Osobe sa šećernom bolesti mogu osvijestiti važnost posjedovanja podataka, pristupati im ili ih čak komercijalizirati u različitim sustavima i geografskim područjima. Budućnost će obilježiti projekti povezani s podacima i predvođeni pacijentima, koji će imati značajan utjecaj na budući razvoj lijekova i tehnologije.

Podatkovne platforme i lanci opskrbe

Uz postojeće, razvit će se nove platforme za podršku prikupljanju i integraciji podataka (kontinuirano praćenje glukoze, drugi uređaji, itd.). Na raspolaganju će biti testiranje na daljinu, uključujući drive-by usluge, s napretkom elektroničkih zdravstvenih kartona koji su ključni za razvoj i napredak sustava. Bit će potrebne automatizirane intervencije kako bi se pokrio nedostatak kadra, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja će se teže nositi s povećanim opsegom potreba skrbi. Postojat će potreba za regionalnim digitalnim centrima za praćenje odgovarajućeg režima liječenja potrebama pojedinca. Edukacija i podrška pacijentima oboljelima od šećerne bolesti bit će dostupna online i u različitim vremenskim zonama. Lanci opskrbe će se također prilagoditi, primjerice s novim sustavima za dostavu lijekova i medicinskih uređaja dronom, što znači da bi pacijenti mogli imati brz pristup potrebnim zalihama.

Koje su glavne preporuke za budućnost?

1. Potrebno je procijeniti iskustva s telemedicinom tijekom pandemije COVID-19. Prijelaz na savjetovanja na daljinu i telezdravstvo tijekom 2020. bio je dinamičan i rasprostranjen. Unatoč pozadinskom stresu i zabrinutosti oko infekcije COVID-19, osobe sa šećernom bolesti i zdravstveni radnici prijavili su mnoge pozitivne rezultate. Različite učinke ovih promjena potrebno je dokumentirati i proučiti.

Potrebno je osigurati dostupnost podataka o mnogim pozitivnim aspektima ovog iskustva, od korištenja resursa, kliničkih parametara, kratkoročnih ishoda, ekonomskih troškova do zadovoljstva pacijenata.Za buduće kreiranje politika ključno je dokumentirati i potvrditi iskustva s telemedicinskim i digitaliziranim uslugama u Europi.

2. Potrebno je uključiti osobe sa šećernom bolesti u vodstvo kreiranja politika i razvoja usluga. Postaje sve jasnije da osobe s dijabetesom mogu imati veliki doprinos u kreiranju politika i dizajnu budućih kliničkih usluga. Prema velikom udjelu (jedna od deset osoba u Europi boluje od šećerne bolesti) osobe s dijabetesom imaju snažan javni glas i potencijalni utjecaj na političke odluke. Buduće usluge dijabetičke skrbi koje su više egalitarne i usmjerena na pacdijenta, sada su više no ikada na dohvat ruke, gdje se pružena skrb temelji na potrebama te može odgovoriti na pojedinačne promjene u stvarnom vremenu. Osobe sa šećernom bolesti treba dodatno osnažiti da potaknu digitalnu transformaciju kako bi se osvijestili njihovi zahtjevi i očekivanja.

3. Potrebno je jasno artikulirati problematiku s kreatorima politika za buduću dijabetičku skrb na temelju podataka, ishoda (a ne procesa) i vrijednosti. Zajednica povezana sa šećernom bolesti treba vrlo jasno artikulirati problematiku i prilike za digitalno omogućenu transformaciju skrbi. Troškovi komplikacija kao što su infarkt miokarda, moždani udar, amputacije i zatajenje bubrega uvelike se mogu spriječiti, a „svijet dijabetesa“ mora biti mnogo odlučniji u tome kako bi pomaknuo dnevni red s drugih područja zdravstvene skrbi koja trenutno privlače političku pozornost i financiranje.

Tipovi podataka i IT infrastruktura potrebni za pružanje izvrsne skrbi šećerne bolesti relativno su jednostavni i pragmatični te ih treba jasno objasniti prilikom razvoja politika. Buduća vizija za izvrsnu dijabetičku skrb počiva na potrebama osoba s dijabetesom, dostupnosti potrebnih podataka osobama oboljelim od šećerne bolesti i kliničarima u potpuno integriranom sustavu, te na potpornim tehnologijama koje omogućuju autonomiju, preciznost i personaliziranu skrb. Instrumenti poput zdravstvene skrbi temeljene na vrijednosti, kao i odgovarajući suvremeni modeli financiranja, nadalje su neophodni za transformiranje skrbi usmjerene na ljude, integriranu i digitalno omogućenu stvarnost u, nadamo se, bliskoj budućnosti!