Projekt „TIP TOP GENERATION“ – Doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić: “Pokrenimo se i pomozimo da naši mladi prihvate zdrave životne navike!”
a editorial u okviru projekta TIP TOP GENERATION razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Vanjom Slijepčević Saftić, dr. med., spec. ped., subspec. dječje neurologije, ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, koja se i tijekom Press & Policy Bruncha u okviru projekta dotaknula važne teme toksičnog stresa te povezanosti tjelesne aktivnosti s mentalnim zdravljem.
doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., spec. ped., subspec. dječje neurologije, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
(photo by Jelena Balić Photography)
Tjelovježba, balansirana prehrana, dovoljno sna i podržavajući odnosi sa obitelji i vršnjacima su osnovni postulati zdravog odrastanja. Zvuči jednostavno, zar ne? Pa ipak, globalni porast rapidnog povećanja broja djece i mladih sa mentalnim, neurorazvojnim i emocionalnim poteškoćama, kao i problemom prekomjerene težine, danas su u središtu pozornosti i postaju jedno od ključnih pitanja za stvaranje novih strategija zdravog odrastanja.
Bavljenje tjelovježbom utječe na brojne metaboličke procese, ali i na razvoj mozga. Djeca koja su tjelesno aktivna uspješnije usmjeravaju pažnju,imaju bolju „radnu memoriju“, reduciraju impulzivnost i imaju bolja postignuća u školi. Tjelesna aktivnost akcelerira lučenje hormona koji pospješuju „plastičnost mozga“, istovremeno dramatično smanjujući učinak stresogenih hormona. Ovo je od osobitog značenja, obzirom da stresogeni hormoni u djetinjstvu vode brojnim neurorazvojnim i emocionalnim poteškoćama, a dugoročno utječu na bolesti krvožilja, autoimune i maligne bolesti.
Epidemija debljine, vezana uz nezdrave prehrambene navike i manjak tjelovježbe negativno korelira sa razvojem inteligencije. Povezanost prekomjerne tjelesne težine u djece i njezinog utjecaja na limitiranje razvoja mozga djece i mladih tema je o kojoj se počelo intenzivno promišljati i koja je trenutno u centru istraživanja neuroznanstvenika. Prehrana bogata ugljikohidratima dovodi do reduciranja moždanih mreža, koje su uključene u korelaciju donošenja odluka temeljenih na nagrađivanju sa kognitivnom kontrolom.
Rezultat su smanjene kognitivne sposobnosti i postignuća, uključivo školski uspjeh, uz porast anksioznosti i depresivnosti.
A sada, vrijeme je i za dobre vijesti! Na sve navedene negativne činitelje mi možemo utjecati, uzimajući u obzir sve spoznaje, koje su danas, poput kockica u mozaiku, čiju sliku sasvim jasno vidimo.
Gdje? U obitelji, vrtićima, školama.
Tko? Roditelji, odgojitelji, učitelji, profesori, sportaši.
Kako? Jednostavno, jer kada postoji autentična volja, uspjeh je zagarantiran.
Stoga, pokrenimo se i pomozimo da naši mladi prihvate zdrave životne navike, kako bi imali priliku razviti sve svoje potencijale za bolju i zdraviju Hrvatsku.
“Pokrenimo se i pomozimo da naši mladi prihvate zdrave životne navike, kako bi imali priliku razviti sve svoje potencijale za bolju i zdraviju Hrvatsku!”
doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., spec. ped., subspec. dječje neurologije, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
