Health Hub’s Partnership Wishlist 2024.: Doc. dr. sc. Ranko Stevanović – “Želimo ukazati na koncept “Harm Reduction”-a od nečinjenja…”
okviru prigodnog editoriala HEALTH HUBs PARTNERSHIP WISHLIST 2024 uz slogan “Sve što želimo u zdravstvenom ekosustavu u godini pred nama jest …”, Health Hub je pozvao goste koji su važan dio našeg zdravstvenog ekosustava da ususret novoj 2024. godini prenesu želju, problematiku, postojeći izazov ili možda uspjeh i najbolju praksu, koji trebaju poslužiti kao nit vodilja i inspiracija za otpornije, modernije i održivije zdravstvo u 2024. godini!
Hvala svim gostima i suradnicima Health Hub-a na odličnoj atmosferi, uređenju scenografije i fotografijama koje pokazuju kako se očekivanja u zdravstvu pred nama mogu iznijeti konstruktivno i s osmijehom!
Doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med., prim.
predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH)
Doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med., prim., predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH)
Što želimo u zdravstvu
Medicina, javno zdravstvo i preventiva mogu biti uzbudljive i zabavne discipline, kolikogod mnogi mislili drugačije, poput Indiana Jonesa ili filmova Toma Cruisea, “Nemoguća misija” npr.
Nakon 42 godine rada u zdravstvu oduševljen sam koliko dobrih rezultata postignuto, koliko je dobrih ishoda posljedica tih rezultata, koliko ljudi dulje, kvalitetnije i dostojanstvenije žive. Ali, još nas puno posla čeka na tom planu i to je posao koji nikad neće biti završen. Na koncu 2023. i pred početak 2024.godine želio bih da mi se ostvare tri neispunjene želje u zdravstvu:
- Uspostava i razvoj palijativne skrbi za sve umiruće prema standardima i u kvaliteti koja jamči umiranje bez patnje i boli
- Zdravstvena pismenost, zdravstveno prosvjećivanje temeljena na novim pristupima, metodama i tehnologijama (edukacija preko društvenih mreža)
- Široka primjena Harm reduction načela smanjenja šteta kod ovisnosti o tvarima, ponašajnih ovisnosti, štetnih navika i ponašanja
Te tri stvari mogu u slijedećem razdoblju u zdravstvenom sustavu učiniti najbolje rezultate.
Doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med., prim., predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH)
Harm reduction od nečinjenja
Palijativna skrb
U trolistu hrvatske medicine (preventiva, kurativa, palijativa) najsporiji napredak zabilježen je na području palijativne medicine. Briga za umiruće pacijente, za bližnje, civilizacijska je kategorija i pokazatelj zdravstvenih, moralnih i humanitarnih dosega zajednice, države i društva. 30 godina od pokretanja prvih akcije na području palijativne medicine, unatoč brojnim strategijama, akcijskim planovima, dobrim zakonskim propisima i podzakonskim dokumentima te velikim nastojanja entuzijasta, udruga civilnog društva i pojedinaca, imamo pojedinačne uspjehe u pojedinim domovima zdravlja i općim bolnicama i malobrojnim lokalnim zajednicama, ali na razini RH ne postoji učinkoviti sustav palijativne skrbi, za sve potrebite iako je deklarirani integrirani model skrbi palijativnog bolesnika dobar.
Unatoč dobro postavljenoj zakonskoj regulativi postoji atmosfera lažne obzirnosti društva i zdravstvenog sustava koje tolerira neispunjavanje obaveza, kršenja normi i zakona kada se treba planirati, uspostaviti sustav i provoditi palijativna skrb u zajednici. Za uspostavu i razvoj palijativne skrbi za sve umiruće prema standardima i u kvaliteti koja jamči umiranje bez patnje i boli nisu potrebna dodatna proračunska sredstva, potrebno je samo preraspodijeliti sredstva koja se neracionalno troše na palijativne bolesnike a bez očekivanih i potrebnih učinaka. Naprotiv, racionalni pristup, s manje novaca, u kvalitetnoj opskrbi umirućih, jamči i smanjenje ukupnih troškova u zdravstvu.
Fiksni proračun za palijativnu zaštitu uz provedbu dobro postavljenog plana koji se treba brzo ostvariti učinio bi ostvarenom genijalnu ideju o kvalitetnoj palijativnoj skrbi prema standardima i u kvaliteti koja jamči umiranje bez patnje i boli. Realizacija ovakvog projekta zahtijeva alokaciju resursa u zdravstvu, s nepotrebnih i prevelikih troškova za kurativnu skrb na potrebne i racionalno potrošena sredstva za palijativnu skrb. Ovo se ne može dogoditi sve dok u državnom proračunu ne postoji godišnja stavka „palijativna skrb“ s primjerenim iznosom. Novaca u sustavu koji ima milijardu eura za dugove za lijekove, u kojem se, na svu sreću, koriste lijekovi koji godišnje koštaju milijun eura po pacijentu, i koji plaća svake godine dugove za bolnice u milijunima za to mora biti, nije u radu da najranjiviji i najosjetljiviji budu i posljednji.
Zdravstvena pismenost, zdravstveno prosvjećivanje
Zdravstvena edukacija treba početi s prvim danom života. Djeca uče ono što doživljavaju. Glavni sadržaji s područja zdravstvene pismenosti naučeni su i prihvaćeni u ranom djetinjstvu. Rezultatima koje smo postigli u brizi stanovništva za vlastito zdravlje ne možemo biti zadovoljni: unatoč kampanjama problemi ovisnosti i navika štetnih po zdravlje samo se povećavaju, građani se slabo odazivaju dobro organiziranim probirima i besplatnim pretragama na najčešće i najpogubnije bolesti, nakon uspješno postavljenih dijagnoza ne uzimaju redovito propisanu terapiju, ne cijepe se redovito niti cijepe redovito svoju djecu od pogubnih zaraznih bolesti i često se prema vlastitom zdravlju i bolestima odnose potpuno neodgovorno.
Mi prekasno počinjemo sa zdravstvenim opismenjavanjem, kad je već kasno. Nadalje, nije dovoljno samo pročitati, čuti, vidjeti, primiti znanja o zdravlju. Tek kada se ove poruke razumiju do kraja, prihvate, uvaže i ugrade u svijest, tek kad počnemo postupati po onome što smo pročitali, vidjeli i čuli postali smo zdravstveno pismeni ili kako se to lijepom u Štamparovo vrijeme zvalo zdravstveno prosvjećeno. Ovakva edukacija temeljena na novim pristupima, metodama i tehnologijama (kontinuirana edukacija preko društvenih mreža, ne preko kampanja i poruka na TV i u medijima koju djeca i mladi danas ne doživljavaju) učinila bi dugoročno najviše.
Primjena Harm reduction načela kod ovisnosti o tvarima, ponašajnih ovisnosti i štetnih navika:
Čitava harm reduction filozofija temelji se na pravdi i ljudskim pravima. Načela smanjenja šteta usredotočena su na pozitivne promjene i rad s ljudima bez osuđivanja, prisile, diskriminacije ili zahtjeva da prestanu s rizičnim ponašanjem kao preduvjetom podrške. Primjena načela smanjenja šteta u zdravstvenim ustanovama i izvan njih može poboljšati ishode kliničke skrbi s obzirom na to da je poznato da kvaliteta odnosa između pružatelja usluga i pacijenta utječe na zdravstvene ishode i pridržavanje liječenju. Potrebno je zajedničko donošenje odluka između pružatelja i korisnika usluga, za koje se pokazalo da poboljšavaju zadovoljstvo pacijenata, kliničke ishode i troškove skrbi.
Smanjenje štete javnozdravstvena je alternativa moralnim/kriminalnim i bolesnim modelima upotrebe droga i ovisnosti; prepoznaje apstinenciju kao idealan ishod, ali prihvaća i druge alternative koje će dugoročno smanjiti štetu; pojavila se prvenstveno kao pristup “odozdo prema gore” koji se temelji na zagovaranju ovisnika, a ne na politici poslušnosti, “odozgo prema dolje”; promiče pristup uslugama sa slabije izraženim pritiskom kao alternativu tradicionalnim pristupima koji uključuju represiju.
Potpora osobama koji donose štetne zdravstvene odluke može predstavljati određenu moralnu nedosljednost u pružanju usluga, osobito kada se promatraju kratkoročni negativni ishodi. Ona nije podrška izboru da se prihvati i opravda štetno ponašanje ili ovisnost. Naprotiv, to je ukazivanje na put kojim se može zajedno krenuti te da, u isto vrijeme, podrška takvim izborima i zdravstvenim ciljevima pruža emocionalno olakšanje pružateljima usluga, te u isto vrijeme pruža mogućnost dugoročnog poboljšanja ishoda i smanjenje zdravstvenih troškova uz zadržavanje pacijenata na „harm reduction skrbi“.
Snimanje i produkciju ovog editoriala podržali su:
